Donedavnog ministra obrane Marija Banožića, koji je u subotu izazvao prometnu nesreću u kojoj je poginuo otac dvoje malodobne djece, a u kojoj je i sam teže ozlijeđen, policija je prijavila za nesreću iz nehaja.
>>Banožić prijavljen za nesreću iz nehaja. Odvjetnik: Reakcija policije je neobična
> Banožić imao 0.21 promil alkohola u krvi. Po zakonu, i dalje je to nesreća iz nehaja
Pretjecao po magli
Nesreća se dogodila u 6:15 na izlazu iz Vinkovaca u smjeru Županje. Kad se nesreća dogodila, Banožić je, kako se doznaje, išao u lov. Do nesreće je došlo kada je svojim terencem Nissan Terranom pretjecao kamion pa se sudario s kombijem. U to vrijeme na cesti je bila gusta magla.
Očevidom prometne nesreće, kojim je rukovodila zamjenica županijskog državnog odvjetnika u Vukovaru, utvrđeno je kako se nije uvjerio da to može učiniti na siguran način.
Policija je jučer objavila da će bivšeg ministra Banožića kazneno prijaviti za kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu. Policija je, kako su objavili, utvrdila da je Banožić kršenjem prometnih propisa izazvao nesreću u kojoj je poginuo 40-godišnji Goran Šarić iz Privlake.
"Prvi stavak se odnosi na počinjenje prometne nesreće, stavak je nehaj i stavak je šest, da je prouzročio smrtni slučaj, odnosno da je došlo do smrti", rekao je glasnogovornik Dragoslav Živković.
O konačnoj kvalifikaciji djela najvjerojatnije će na kraju odlučivati Županijsko državno odvjetništvo. Ako prihvati prijavu policije, bivšem ministru obrane prijeti kazna od jedne do osam godina zatvora. Još se ne zna je li Mario Banožić bio pod utjecajem alkohola u trenutku kada je u subotu u ranojutarnjim satima skrivio prometnu nesreću.
Tu je logično jedno pitanje - ako je ovo nehaj, kako to da svaka prometna nesreća nije potencijalni nehaj? Banožić je svjesno pretjecao po magli i mraku znajući da može doći do nesreće.
Pavasović Visković: Nije isto pogrešno procijeniti udaljenost ili voziti pijan
Pitali smo za mišljenje odvjetnika Ljubu Pavasovića Viskovića. On za Index govori kako je Banožić prijavljen za nešto što se u ovakvim slučajevima kod policije smatra određenim standardom.
"Kad se radi o pretjecanju na otvorenoj cesti, kreće se od pretpostavke da se radi o kaznenom djelu počinjenom iz nehaja. Za sada ne postoji okolnost koja ne bi na to ukazivala", rekao je Pavasović Visković.
"Laički rečeno, teža kvalifikacija se odnosi na događaje kad je kršenje prometnog propisa ekstremno teške vrste. Primjerice, to je vožnja u pijanom stanju, prolazak kroz crveno svjetlo i slično.
Pojednostavljeno, nije isti intenzitet kršenje pravne norme kad se pogrešno procijeni udaljenost vozila koje nailazi iz suprotnog smjera u odnosu na situaciju kad se sjedne u vozilo s 1.5 promila alkohola i prođe kroz crveno svjetlo", dodao je.
Pitali smo ga misli li da je to u zakonu dobro definirano.
"Mislim da je to dobro definirano jer se i za to kazneno djelo mogu izreći ozbiljne zatvorske kazne. Težina kaznenih djela mora se na određeni način stupnjevati i to je u ovom slučaju zakonodavac napravio", objasnio je Pavasović Visković.
Što je nehaj, što namjera, a što svjesni nehaj? Pitali smo znanstvenicu
Što je točno nehaj, što namjera, a što svjesni nehaj? Objasnila je to u svojem radu "Izazivanje nesreće u cestovnom prometu" dr. sc. Nevena Aljinović s Katedre za pravne znanosti u forenzici Sveučilišta u Splitu. Nju smo kontaktirali te nam je objasnila najvažnije razlike oko ovih pojmova.
Govori da je nehaj blaži oblik krivnje (u odnosu na namjerno postupanje) koji se kažnjava samo kad zakonodavac izričito propisuje kažnjavanje za nehaj.
"Kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. Kaznenog zakona predstavlja jednu specifičnu konstrukciju, koja se u literaturi naziva mixtum compositium, kod kojeg se isprepleću ugrožavanje i povređivanje, ali se ugrožavanje i povreda ne odnose na ista pravna dobra. Drugim riječima, kazneno djelo izazivanja prometne nesreće ima dvije posljedice:
1. temeljnu posljedicu (ugrožavanje) - koja se ogleda u ugrožavanju sigurnosti prometa na cestama i
2. težu posljedicu (povređivanje) – u vidu teške (i osobito teške) tjelesne ozljede druge osobe ili imovinske štete velikih razmjera ili smrti druge osobe
U odnosu na temeljnu posljedicu (ugrožavanje sigurnosti prometa na cestama), počinitelj može postupati bilo s namjerom ili nehajem. Počinitelj postupa s (neizravnom) namjerom kada je svjestan kršenja propisa o sigurnosti prometa na cestama i da time može ugroziti sigurnost prometa i druge osobe, pa na to pristaje. Sa (svjesnim) nehajem počinitelj postupa kada je svjestan kršenja propisa o sigurnosti prometa na cestama, ali lakomisleno smatra da do povrede neće doći (dakle, ne pristaje!)", dodaje.
Evo kad se radi o ubojstvu
Nastavila je oko iste teme.
"Shodno navedenome zakonodavac različito sankcionira:
1. (namjerno) kršenje propisa o sigurnosti prometa kojim je prouzročena smrt jedne ili više osoba (zapriječena kazna zatvora od tri do petnaest godina) (čl. 227. st. 4. KZ)
2. nehajno kršenje propisa o sigurnosti prometa kojim je prouzročena smrt jedne ili više osoba (zapriječena kazna zatvora od jedne do osam godina) (čl. 227. st. 6. KZ).
Razvidno je da samo postupanje počinitelja u odnosu na ugrožavanje prometa može biti počinjeno s namjerom ili nehajem, dok u odnosu na težu posljedicu može biti samo nehaj.
U odnosu na težu posljedicu UVIJEK je nužno postojanje nehaja na strani počinitelja, jer se u protivnome ne bi radilo o kaznenom djelu izazivanja prometne nesreće sa smrtnim ishodom, već o ubojstvu.
Primjerice, vozač koji svjesno kršeći propise o sigurnosti prometa na cestama prouzroči smrt drugog sudionika u prometu, npr. neopreznim pretjecanjem kamiona, postupao je (u odnosu na ugrožavanje prometa) s neizravnom namjerom (kada zna da kršenjem propisa može ugroziti druge osobe, pa se svejedno upušta u kršenje propisa – primjerice vozač koji nije siguran hoće li dok pretječe drugo vozilo naići vozilo iz suprotnog smjera, ali svejedno poduzme radnju pretjecanja pa kako bilo da bilo) ili svjesnim nehajem (svjestan je da krši propise, ali lakomisleno smatra da neće nikoga ugroziti jer misli da će uspjeti preteći kamion prije negoli naiđe vozilo iz suprotnog smjera). Vozač u odnosu na povredu koja uslijed toga može nastati uvijek postupa s nehajem!
Namjera u odnosu na povredu bi postojala kada bi vozač baš želio usmrtiti drugog vozača ili na to barem pristati. Hipotetska situacija bi bila da vozač zna da će žrtva naići iz suprotnog smjera pa se namjerno zabije u nju s namjernom da je usmrti. U navedenom primjeru ne bi se radilo o kaznenom djelu iz čl. 227, već o kaznenom djelu ubojstva (čl. 110 KZ)", rekla je.
"Krivnja počinitelja različito se ocjenjuje u odnosu na ugrožavanje"
Rekla je da je bitno razlučiti da počinitelj samo u odnosu na kršenje propisa o sigurnosti prometa na cestama (ugrožavanje) može postupati bilo s namjerom ili nehajem, dok u odnosu na težu posljedicu (povredu u vidu teške i osobito teške tjelesne ozljede druge osobe ili imovinsku štetu velikih razmjera ili smrti druge osobe) može postupati samo s nehajem.
"Dakle, krivnja počinitelja različito se ocjenjuje u odnosu na ugrožavanje (moguća je namjera ili nehaj) i u odnosu na povređivanje (moguć je samo nehaj). U praksi je ponekad vrlo teško razgraničiti neizravnu namjeru od svjesnog nehaja kad je u pitanju ugrožavanje prometa na cestama.
Uzima se u pravilu da svjesni nehaj predstavlja povjerenje u povoljan ishod, npr. počinitelj se olako pouzdaje u neke objektivne okolnosti ili svoje osobne sposobnosti lakomisleno smatrajući da do povrede neće doći ili će je moći izbjeći, dok neizravna namjera predstavlja počiniteljevu svijest o mogućnosti nastupa konkretne opasnosti, pa na nju pristaje.
Upravo iz razloga teškog dokazivanja namjere kod prometnih delikata ona je, iako predviđena zakonom, gotovo nestala iz sudske prakse poredbenih zemalja, primjerice Austrije i Njemačke", govori ona.
Kako sve navedeno primijeniti na Banožića?
Pitali smo je oko konkretnog slučaja Marija Banožića.
"Kao što sam rekla, jako je teško razgraničiti neizravnu namjeru i svjesni nehaj kod kojih je intelektualna komponenta (svijest) ista – svijest da se krše propisi o sigurnosti prometa na cestama, dok se razlika u voljnoj komponenta razlikuje (kod neizravne namjere počinitelj pristaje na ugrožavanje, kod svjesnog nehaja ne pristaje, već samo lakomisleno smatra da do povrede neće doći).
Stoga se u praksi koristi tzv. Frankova formula, tj. postavlja se hipotetsko pitanje: kako bi se počinitelj ponašao, odnosno bi li poduzeo radnju da je znao da će posljedica nastupiti. Odgovor na to pitanje nam govori o kakvom se stupnju krivnje radi. Ako bi počinitelj svejedno poduzeo radnju, radi se o neizravnoj namjeri. Ako bi se počinitelj suzdržao od radnje, radi se o svjesnom nehaju.
Koliko sam popratila iz medija, protiv Banožića je podignuta kaznena prijava za nehajno izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu sa smrtnom posljedicom (čl. 227. st. 6.), što znači da je bio svjestan da poduzimanjem radnje pretjecanja kamiona u nepreglednim uvjetima ugrožava druge sudionike, ali je lakomisleno smatrao da će uspjeti preteći kamion bez prouzročenja povrede.
Ali ako uzmete u obzir mišljenje prometnog stručnjaka Željka Marušića, koji je komentirao prometnu nesreću kazavši da je 'Banožić teško i bahato prekršio Zakon o sigurnosti prometa na cestama onda je kaznena prijava trebala biti na tragu namjernog kršenja propisa o sigurnosti prometa kojim je prouzročena smrt jedne osobe (čl. 227. st. 4. KZ), a ne postupanje iz nehaja", objasnila je dr. sc. Nevena Aljinović.
Husinec: Banožiću moramo suditi kao i svakom drugom čovjeku
Obratili smo se i prometnom stručnjaku i sudskom vještaku Goranu Husincu.
"Banožiću moramo suditi kao i svakom drugom čovjeku. Ako je za sve druge u ovoj situaciji nehaj, onda je i za Banožića nehaj. Nismo na Divljem zapadu da rulja koja želi linč radi po svome. Imamo sud koji će ga suditi prema zakonu, a za sve druge je bio nehaj u ovakvim slučajevima", rekao je Husinec.
Pitamo ga smatra li da je to zakon dobro razlučio.
"To oko zakona je druga stvar, o tome možemo dugo diskutirati, ali po sadašnjem zakonu je nehaj. Ponavljam, kako je vrijedilo za druge, vrijedit će i za Banožića, tu nema uključivanja emocija", dodaje.
Odgovorio je na pitanje što onda nije nehaj.
"To je kad se netko uputi u vožnju s velikom količinom alkohola, daleko višom od dozvoljene, obijesna vožnja također. Ovo to nije. Ako se pokaže da je konzumirao alkohol, prekvalificirat će se to u drugo djelo. Ali ovako je nehaj. Svaki čovjek je jednak prema zakonu", kaže Husinec.