KROZ zdravstveni sustav u Hrvatskoj prošlo je 11 ministara koji su ga raznim reformama pokušali unaprijediti i osigurati pacijentima kvalitetniju i dostupniju zaštitu. Sudeći prema problemima koji se ponavljaju godinama, nijedan ministar nije uspio unaprijediti sustav.
Ministar Beroš prije četiri godine preuzeo je Ministarstvo i najavljivao reformu zdravstva koja će pacijentu osigurati adekvatnu zdravstvenu zaštitu i riješiti probleme sustava koji se gomilaju desetljećima. Od svih problema u sustavu trenutno su, prema njihovim tvrdnjama, smanjene liste čekanja, dok za propadanje primarne zdravstvene zaštite i preopterećenje bolničkog sustava još traže rješenje.
Ministarstvo traži rješenje
Ono se, kažu, nalazi u izmjenama modela organizacije rada Objedinjenih hitnih bolničkih prijema, koji su dio reorganizacije bolničke zdravstvene zaštite u pompozno najavljenoj reformi, kojoj je, prema navodima Ministarstva, pacijent u središtu. Sve to kako bi, kažu, osigurali svakom pacijentu adekvatnu zdravstvenu skrb u skladu s hitnosti simptoma i zdravstvenih potreba.
"Trenutačno su u tijeku razmjene mišljenja struke jer su postupanja između ustanova različita, a sve kako bi se pronašao najbolji model organizacije rada prema kojem objedinjene hitne bolničke prijeme ne bi opterećivali nehitni pacijenti odnosno kako bi reorganizirali bolnički sustav u tom dijelu na korist samih pacijenata", poručili su iz Ministarstva.
Razmišlja se o nekoliko modela, a za sada se ističe onaj u kojem bi obiteljski liječnici pacijentima izdavali uputnice za hitni bolnički prijem, kao i trijaža u bolnicama, koja je prema zdravstvenim djelatnicima već prisutna. Jedino je nejasno kako će funkcionirati i koliko će djelatnika za to biti potrebno.
Hitni prijemi opterećeni su nehitnim pacijentima
Problem preopterećenosti hitnog prijema traje već godinama, a iz sindikata Hitne medicine smatraju da je do njega došlo zbog lošeg sustava i pacijenata koji zloupotrebljavaju hitni prijem. U praksi se pokazalo da skoro 90% pacijenata ne zahtijeva hitnu obradu na hitnom prijemu.
Često im, kažu, dolaze zbog neosnovanih razloga, poput žarenja kože uslijed depilacije ili kašlja, a čak dovode i djecu na Hitnu kako bi provjerili jesu li zdravi prije odlaska na putovanje. Kao problem ističu i to što je 40% njih svjesno da ne trebaju doći na Hitnu, ali ipak dođu jer, kako kažu, znaju da će biti obrađeni.
Predsjednik Hrvatskog sindikata hitne medicine Danijel Šota ističe da se svi pacijenti pri dolasku na hitni bolnički prijem obrade jer se zdravstveni djelatnici boje tužbe pacijenta i da ih pravna služba bolnice u tom slučaju neće zaštititi.
"Ono što smo vidjeli u ovom prijedlogu ministra, nismo zadovoljni. Mi jednostavno ne možemo prihvatiti da rješenje bude pisanje uputnica za hitnu službu. Dakle, to je tek besmisleno jer na Hitnu dolaziš kad si hitan slučaj i za to ne bi trebala postojati uputnica te će još bespotrebno stvoriti papirologiju i dodatno staviti na vrat još administrativnog posla liječnicima obiteljske medicine", kazao je Šota za Index.
Kao dodatan problem istaknuo je i dolazak onih pacijenata koji preko hitnog bolničkog prijema žele odraditi pretrage za koje se inače nalaze na listama čekanja. I sve to, kaže nam, donosi velike novčane gubitke za hrvatsko zdravstvo, koje građani plaćaju iz svog džepa.
"Pacijent mora znati i svoje obaveze"
Kako bi se zaustavio kolaps hitnih bolničkih prijema, smatra da treba uvesti kategorizaciju pacijenata i kompetencije onih koji primaju pacijente na hitni prijem, kao i osigurati njihovu zaštitu.
"U svim zemljama zapadne Europe pacijenti su dovoljno educirani i samosvjesni da neće dolaziti na hitni prijem ako nisu hitan slučaj, nego će ići svom liječniku. Također, takvim bolnicama upravljaju menadžeri, a ne politički postavljeni liječnici.
Pacijent ima svoja prava, ali mora znati i svoje obaveze. Mi smo u sustavu koji je toliko zagušen da će se, nažalost, cijena početi plaćati životima jer se hitni pacijenti ne stižu obraditi na vrijeme zbog onih koji dolaze s neosnovanim razlozima", rekao je.
HLK podržava uvođenje uputnica
Da zdravstveni sustav treba promjene, slaže se i zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore Vikica Krolo, koja kaže da im uvođenje uputnica neće smetati, no da ne podržavaju uvođenje cjelodnevnih dežurstava zbog izdavanja uputnica za OHBP. Uputnice su se, podsjeća liječnica Krolo, za hitne prijeme izdavale i prije dvadeset godina pa im to neće biti nova stavka u radu.
"Mislim da bi bilo bolje da mi to prvo trijažiramo, ali u svoje redovno radno vrijeme. Pacijenti će uvijek imati izbora - ako se bolovi dogode u vrijeme kada liječnik obiteljske medicine ne radi, mogu otići na Hitnu pomoć, ali nikako na hitni bolnički prijem. Kod nas je problem zdravstvena pismenost pacijenata koji ne znaju gdje će se za koji problem javiti", rekla je za Index liječnica Krolo.
Iz Hrvatske liječničke komore podržavaju sve promjene koje će dovesti do bolje funkcionalnosti OHBP-a. Ipak, taj model doveo bi do dodatnog opterećenja obiteljskih liječnika, no Krolo kaže kako poznaju svoje pacijente i da će lako prepoznati potrebu za uputnicu, kao i da će manji broj pacijenata tražiti uputnicu od svog liječnika jer oni znaju njihovo pravo stanje bolesti.
Novčano kažnjavanje pacijenata?
Ministar s najkraćim stažem u službi Dario Nakić prije osam godina imao je ideju o novčanom kažnjavanju pacijenata koji nisu hitni, a opterećuju hitni prijem. Prijedlog je stigao i do sabora, ali se nikad o tome nije glasalo zbog pada vlade tadašnjeg premijera Tihomira Oreškovića.
Liječnica Krolo smatra da se pacijente ne može kažnjavati dok se ne uvede potpuna organizacija rada i dok se ispred pacijenata ne postavi svojevrsna zapreka za odlazak na hitni prijem iz neopravdanih razloga. No smatra da bi već sada trebalo kažnjavati nedolazak pacijenata na zakazane preglede, posebice dijagnostičke, zbog kojih se stvaraju dugotrajne liste čekanja.