Hrvatski policajac, nekadašnji lokalni načelnik prometne policije, koji je pravomoćno osuđen zbog zlouporabe svog položaja, tuži Hrvatsku zbog nepoštenog suđenja, piše N1.
Za sada je uspio pred Europskim sudom za ljudska prava pokrenuti postupak protiv Hrvatske tužbom u kojoj zamjera državnim institucijama što mu je prisluškivan telefon. Na taj mu se način, smatra, ozbiljno zadiralo u privatnost, a na kraju je kao kaznu dobio samo rad za opće dobro.
Krivim je proglašen jer je urgirao u slučaju svog kolege kojeg je "presretač" zaustavio dok je vozio čak 207 km/h bez vozačke dozvole i osobne iskaznice, a u automobilu mu se nalazilo i dijete. Njegov nadređeni kažnjen je jer je uzeo 22 kilograma graha kao mito.
"Snimke nisu smjele biti dokazi"
Sada ovaj nekadašnji policijski šef traži da se utvrdi da su mu prekršena osnovna ljudska prava. Smatra da prisluškivanje njegovih telefonskih razgovora nije bilo potrebno budući da nije bio povezan s nekim teškim kaznenim djelom. Osim toga, istaknuo je u tužbi, uvjeren je da je to zadiranje u njegovu privatnost bilo neproporcionalno u odnosu na ono za što ga se sumnjičilo. Drugim riječima, snimke nisu smjele biti dokazi.
Na kraju je i osuđen jer je sud njegove telefonske kontakte s osobom za koju je bio izdan nalog za tajno praćenje i prisluškivanje ipak prihvatio kao valjane dokaze.
Proces protiv Hrvatske
Iako je ovaj proces okončan još 2021., ovaj bivši policijski šef nije odustao, već je podnio tužbu Europskom sudu za ljudska prava. Sada je odlučeno da će se protiv Hrvatske zbog toga provesti postupak. Nakon njega tužba može biti odbačena ili pak prihvaćena, a Hrvatska kažnjena.
Predstavnica Hrvatske na Europskom sudu za ljudska prava Štefica Stažnik mora odgovoriti je li doista došlo do uplitanja u privatni život optuženog policajca te ako ga je bilo, je li ono bilo u skladu s odredbama Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.
"Je li policajac imao pošteno suđenje? Jesu li postojali zaštitni mehanizmi u odnosu na informacije pribavljene mjerama tajnog nadzora i njihovog korištenja među dokazima u postupku?" pitanja su na koja Europski sud za ljudska prava očekuje odgovore od Hrvatske.