U mreži Prvog na HRT-u gostovali su Đuro Vidmarović, bivši veleposlanik u Kijevu, Mario Galić, vojni analitičar Indexa, i Vlado Vurušić, novinar Jutarnjeg lista. Komentirali su nabavku helikoptera Black Hawk, najavu uvođenja obveznog vojnog roka te aktualna zbivanja u Ukrajini i na Bliskom istoku.
Stigla je potvrda da je američko ministarstvo vanjskih poslova odobrilo Hrvatskoj moguću prodaju helikoptera Black Hawk. Radi se o osam novih helikoptera koje je zatražila Hrvatska, a zajedno s opremom i uslugama, njihova vrijednost se procjenjuje na nekih 500 milijuna dolara, iako je Plenković najavio da će cijena biti ipak nešto niža.
"Helikopteri su uvijek jako korisni, njih ne možete imati previše. Čak i u mirnodopsko vrijeme helikopteri Hrvatskog ratnog zrakoplovstva spašavaju ljude u planinama, tragaju za nestalima na moru, prevoze bolesnike s otoka, u prometnim nesrećama. To je samo u miru, a u ratu je još veća važnost helikoptera. Tako da je svaka nabava helikoptera dobrodošla", tvrdi Galić.
Vurušić: Teško može doći do sukoba većih razmjera na Balkanu
Plenković je poručio da se ovakvim nabavkama povećava naša otpornost. "Postoje strahovi od širenja ukrajinskog sukoba, odnosno od toga da Rusija u slučaju pobjede, odnosno okupacije i slamanja Ukrajine, ojača vojno tako da može prijetiti ili ugrožavati Europsku uniju", rekao je Vurušić.
"Ako itko u Rusiji imalo racionalno razmišlja, znamo da do toga ne smije doći jer bi to značilo III. svjetski rat i teško je tada isključiti upotrebu nuklearnog naoružanja", dodao je. Istaknuo je kako dolazi do određene militarizacije Europe, što je posljedica ruske agresije na Ukrajinu, ali i sukoba na Bliskom istoku.
"Mislim da do sukoba većih razmjera ili ratova na Balkanu teško može doći zato što sve te zemlje nisu ni ekonomski, ni društveno, ni socijalno spremne i sposobne za sukobe", naveo je. Vidmarović smatra kako trenutna situacija podsjeća na onu iz 1939., nakon Minhenskog sporazuma.
Vidmarović: Hvala Bogu što postoji atomsko oružje
"Ako pratimo neke diplomatske poteze i izjave na Zapadu, onda su sve više skloni tome da prisile Ukrajinu na pregovore s Rusijom i da se odrekne nekih svojih teritorija, kao što su Čehoslovačku prisilili 1938. godine", kazao je.
"Mi smo na pragu 3. svjetskog rata i hvala Bogu što postoji atomsko oružje, ogromne razorne snage koje drže taj svijet na okupu jer i Putin je svjestan da bi odmah nakon što bi njegove krstareće rakete krenule druga strana reagirala", nastavio je.
"Međutim, izjave koje daje, a posebno zadnja izjava, koju je dao u vezi s baltičkim republikama, vrlo su opasne i upravo su na tragu toga da se zaoštravaju odnosi", napomenuo je. Objasnio je kako se svjetski rat istovremeno vodi i na diplomatskoj razini.
"Europa je diplomatski u defenzivi. Ono što se dešava iza zavjese je jako važno, ti pregovori su vrlo značajni. Oni nisu prekinuti bez obzira na žestoku reakciju političara i, da nije tako, već bi došlo do eskalacije sukoba na vojnom planu. Da nije diplomacije, već bi eksplodirao rat između Amerike i Irana, između Izraela", upozorio je.
Galić: Mi nemamo ratnu pričuvu
Galić je uvjeren kako je pitanje povratka obveznog vojnog roka u Hrvatskoj otvoreno ne zbog interesa javnosti ili vojske, nego jer je generalni štab srpske vojske službeno zatražio povratak služenja vojnog roka u Srbiji.
"Ja ne znam otkud sad ove tvrdnje da su to probni baloni, da je to pred izbore. Ne, razlog je što srpska vojska vraća služenje vojnog roka. Time će u vrlo kratkom vremenu, za pet godina, dobiti veliku ratnu pričuvu", rekao je.
"Mi nemamo ratnu pričuvu, nemamo ni vojsku kako bi trebalo imati. Odnos snaga će se u vrlo kratkom vremenu dramatično promijeniti. Jedini odgovor koji Hrvatska na to može imati je povratak služenja vojnog roka", naglasio je.
"Moramo ga tako složiti da sami dobijemo najmanje 300 tisuća ljudi u pričuvi, da od toga možemo u svakom trenutku dignuti 200 tisuća, 100 tisuća i dalje držati za rotaciju, smjenu, popunu, onako kao je bilo u Domovinskom ratu", dodao je.
Vidmarović: Rat ima više dimenzija, ne samo s tenkovima
U uvođenju vojnog roka najdalje pomake su napravile baltičke i skandinavske zemlje koje su ponovno uvele različite oblike vojnog obučavanja. Vidmarović tvrdi kako ih vode strah i neizvjesnost jer nisu sigurne da će ih netko zaštititi.
"Njihovo povijesno iskustvo je takvo da ih nisu zaštitili. Putin prijeti, tu je granica, dakle doista velik razlog imaju za ovo što čine. Isto tako je i situacija s Finskom i s Moldavijom realna opasnost. Rat ima više dimenzija, ne samo s tenkovima, tu je i politička ofenziva, kulturološka, svjetonazorska. Dakle, Rusija derogira ili destabilizira te zemlje na mnogo načina", kazao je.
Gosti su se osvrnuli na napad bespilotnom letjelicom u kojem su ubijena tri pripadnika američke vojske u sjeveroistočnom Jordanu, blizu sirijske granice. Iranska misija pri Ujedinjenim narodima priopćila je danas da Teheran nije bio umiješan u napad.
"To je možda bilo i očekivano. Iran, koji podržava Hamas, od početka sukoba u pojasu Gaze kao da priželjkuje proširenje sukoba. To je na neki način politička agenda Irana s obzirom na to da su na početku pozivali i arapske zemlje da odgovore", istaknuo je Vurušić.
Galić: Sukob SAD-a i Irana je teoretski moguć
"Nisu reagirali kako je Iran očekivao i očito je da sam Iran nije željan izravnog sukoba s Izraelom i SAD-om. Oni imaju svoje podružnice u raznim dijelovima Bliskog istoka, koje instruiraju ili im daju odriješene ruke da izvode napade kao što je ovaj na američku vojnu bazu", nastavio je.
Galić smatra da je sukob SAD-a i Irana teoretski moguć, ali vjeruje da će ga obje strane izbjegavati koliko god je to moguće jer bi jedna od posljedica bilo zatvaranje Hormuza. "A onda više ne bi dolazili ni plin ni nafta s Bliskog istoka. Europa ne može kupovati od Rusa. Barel bi bio preko 500 dolara. Amerika ima dovoljno svoje nafte i plina, ali Europa bi prošla jako loše", upozorio je.
Đuro Vidmarović je zaključio kako diplomacija mora spriječiti sukob jer bio "dobio neograničene razmjere". "Vidim da su Amerikanci suzdržani od vojnog djelovanja, što znači da djeluje diplomacija", poručio je.