PROŠLO je tjedan dana otkako je Bjelorusija prisilno prizemljila Ryanairov putnički avion na letu FR4978 iz Atene za Vilnius tako što ga je presrela borbenim avionom MiG-29 i poslala mu - kako sve dosadašnje informacije sugeriraju - lažno upozorenje da Hamas misli raznijeti avion.
Pravi cilj prizemljenja, koji su direktor Ryanaira, irski premijer i drugi europski lideri opisali kao državnu otmicu i zračno piratstvo, očito je bilo uhićenje bjeloruskog disidenta i novinara Romana Protaševiča i njegove djevojke, ruske državljanke Sofije Sapege, koji su se vraćali u Vilnius, gdje žive. Oni su, zbog Protaševičevog izvještavanja o velikim antirežimskim prosvjedima u Bjelorusiji nakon izbora prošle godine, optuženi za "organiziranje masovnih nereda koji su teško narušili javni red i mir" te "poticanje društvenog neprijateljstva na osnovi profesionalne pripadnosti".
Europska unija reagirala je iznenađujuće brzo i odlučno. Dan nakon ovog incidenta Europsko vijeće je na izvanrednom sastanku u Bruxellesu odlučilo uvesti nove sankcije bjeloruskom režimu i zatvoriti europski zračni prostor za zrakoplove te zemlje, ali je i pozvalo europske avioprijevoznike da izbjegavaju let kroz bjeloruski zračni prostor zbog "nečuvenog i ilegalnog ponašanja bjeloruskog režima", kako ga je nazvala predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
>>EU daje 3 milijarde eura Bjelorusiji ako Lukašenko ode s vlasti
Bjeloruska Belavia objavila da joj je zabranjeno letjeti u 16 europskih država
Tri dana nakon incidenta Agencija za zrakoplovnu sigurnost Europske unije (EASA) i formalno je preporučila europskim zrakoplovnim kompanijama da izbjegavaju letenje bjeloruskim zračnim prostorom, bez obzira na krajnje odredište. U svom Biltenu o sigurnosnim informacijama (SIB) pozvala je sve zrakoplovne tvrtke "s glavnim mjestom poslovanja u jednoj od država članica EASA-e" da izbjegavaju bjeloruski zračni prostor. Savjetovala je i ostalim zrakoplovnim tvrtkama da zaobilaze Bjelorusiju.
I zaista, i drugi prijevoznici, poput Singapore Airlinesa, također su najavili da će zaobilaziti bjeloruski zračni prostor. Francuski ministar prometa Jean-Baptiste Djebbari priopćio je, pak, još u ponedjeljak da je Francuska suspendirala letove bjeloruskog avioprijevoznika Belavije u svom zračnom prostoru.
Belavia je objavila da joj je zabranjeno letjeti kroz zračni prostor 16 europskih država: Litve, Latvije, Francuske, Švedske, Velike Britanije, Finske, Češke, Ukrajine, Njemačke, Austrije, Estonije, Poljske, Nizozemske, Belgije, Španjolske i Italije. Zbog toga je morala otkazati letove u 22 europske destinacije od 27. svibnja do 30. listopada
Prva konkretna posljedica ove suspenzije dogodila se u srijedu, kad se putnički avion Belavije na letu iz Minska u Barcelonu morao okrenuti nakon što ga je Poljska obavijestila da možda neće moći ući u francuski zračni prostor.
Rusija prvo odbila, pa dala aviokompanijama dozvolu za let oko Bjelorusije
Na to je reagirala Rusija, vjerna saveznica Bjelorusije, koja je na nekoliko dana blokirala dozvolu za letove Air Francea i Austrian Airlinesa (čija je matična tvrtka njemačka Lufthansa) do Moskve kroz ruski umjesto bjeloruskog zračnog prostora kroz koji više ne lete. Tako su letovi Beč - Moskva i Pariz - Moskva morali biti otkazani prošlog tjedna.
Ipak, Rusija je brzo popustila i najavila da će dozvoliti europskim zrakoplovnim kompanijama zaobilaženje bjeloruskog zračnog prostora. Tako su već u petak ruske vlasti odobrile Austrian Airlinesu zaobilaženje bjeloruskog zračnog prostora na liniji Beč - Moskva, kako je javila ruska novinska agencija TASS. Štoviše, ruski medij RBC piše da su raniji letovi otkazani zbog tehničkih komplikacija s izradom novih ruta.
Foto: EPA
Ruski predsjednik Vladimir Putin u međuvremenu se sastao s bjeloruskim kolegom i saveznikom Aleksandrom Lukašenkom u južnom ruskom gradu Sočiju i otamo mu pružio podršku.
"Svojedobno su primorali zrakoplov bolivijskog predsjednika da sleti, a potom su ga izvukli i ništa, tišina", rekao je Putin, referirajući se na događaj iz 2013. kad je avion Eva Moralesa morao sletjeti u Austriju dok su Sjedinjene Države pokušavale uhititi zviždača Edwarda Snowdena, iako tada nije bilo presretanja vojnim avionima ni lažnih prijetnji bombama i teroristima.
>>Putin stao uz Lukašenka u sporu o Ryanairovom letu
Stručnjaci iz avionske industrije, međutim, kažu da je ova drama već izmijenila zrakoplovnu kartu Europe te da bi mogla imati posljedice i van Europe - pogotovo ako situacija dalje eskalira, piše CNN u analizi.
U tom slučaju mnogi bi letovi mogli trajati duže nego dosad, cijene avionskih karata mogle bi porasti, a neki dosad izravni letovi možda će morati uvesti stajanja kako bi avioni dotočili gorivo.
Avioindustrija već načeta pandemijom i ograničenjima prometa
Radi se, doduše, o najcrnjem scenariju. No, valja istaknuti da je avioindustrija upravo prošla kroz katastrofalno 15-mjesečno pandemijsko razdoblje. Baš sad, kad se turistička industrija u Europi priprema za novu ljetnu sezonu, uz kontinuiranu nesigurnost zbog ograničenja prometa koja se neprestano mijenjaju i zabrinutosti putnika zbog pandemije, mora se nositi s dodatnom razinom prometnih ograničenja i neizvjesnosti.
"To će uznemiriti putnike u vrijeme kad su već nervozni zbog covida. Mislim da to utječe na povjerenje potrošača - posebno ako letite u regije blizu Bjelorusije", kaže za CNN Paul Charles, bivši direktor Virgin Atlantica, koji zrakoplovnim tvrtkama sada pruža savjete za krizne situacije kao izvršni direktor agencije PC.
"Sad kad ne lete kroz njihov zračni prostor, dobro je što su vlade djelovale brzo da vrate povjerenje - ali mislim da će potrošačima to izazvati pitanja s kim lete, kojim točkama lete i kako lete između njih. Ako ste letjeli iz Atene u Litvu ili u regiji oko Rusije, možda ćete dvaput razmisliti (o putovanju). Činjenica da se to dogodilo će ljude nagnati na preispitivanje", dodaje Charles.
Ova državno sponzorirana otmica, kako ju je opisalo više europskih lidera, "neizbježno je precrtala zrakoplovnu kartu Europe", zaključio je za CNN jedan insajder zrakoplovne industrije koji je želio ostati anoniman jer se radi o prilično zapaljivoj temi.
Već im je ograničeno letenje iznad Ukrajine i anektiranog Krima
"Problem koji sad imate je izazov oko crtanja nove karte - cijela ta regija ima ograničenja. Već postoje ograničenja letenja iznad Ukrajine", dodao je, referirajući se na posljedice incidenta iz 2014. godine, kad su ruski separatisti u ukrajinskom Donbasu protuzračnim projektilom oborili putnički avion kompanije Malaysia Airlines na letu MH17 iz Amsterdama za Kualu Lumpur i ubili svih 298 putnika i članova posade.
Gotovo dvije trećine putnika bili su državljani Nizozemske koja smatra Rusiju, koja vojno podupire i naoružava ruske separatiste - iako to uporno poriče - odgovornom za ovaj napad. Međunarodni tim istražitelja utvrdio je da je zrakoplov na letu MH17 bio srušen ruskim projektilom sustava Buk ispaljenim iz sela pod nadzorom proruskih pobunjenika. Suđenje glavnima odgovornima za napad, trojici ruskih državljana i jednom ukrajinskom, počelo je u ožujku prošle godine u odsutnosti jer Rusija ne izručuje svoje građane stranim zemljama. Nizozemska je podnijela tužbu protiv Rusije i Europskom sudu za ljudska prava.
"Učinak (izbjegavanja bjeloruskog zračnog prostora) prilično je značajan - ni jedan britanski operater, uključujući Ryanair, već neko vrijeme ne leti iznad Krima, a za razrješavanje te situacije možda će trebati desetljeća. Zbog toga je Bjelorusija zabilježila ogroman porast prometa jer su ljudi obilazili Ukrajinu", dodao je ovaj insajder, referirajući se na sankcije Rusiji zbog ilegalne aneksije ukrajinskog Krima 2014.
Zbog svega ovoga mogu se očekivati posljedice poput većeg troška goriva zbog dužih letova, više zaustavljanja i dodatne posade ako dulji letovi to budu zahtijevali. Primjerice, ako se duljina leta poveća s 9 sati na 10, avioprijevoznik će vjerojatno morati na letu imati 3 pilota umjesto dosadašnja dva.
Ako Rusija ograniči pristup, to je veliki problem za aviokompanije
Ovaj izvor kao primjer komplikacija spominje i slučaj aviona British Airwaysa, koji je dan nakon incidenta letio iz londonskog Heathrowa za pakistanski Islamabad, a zabrana leta preko bjeloruskog zračnog prostora zatekla ga je u zraku. Zbog toga je morao izvanredno preusmjeriti let u Moskvu kako bi natočio gorivo, prema podacima stranice Flight Radar 24.
"Njih je to uhvatilo kad su već bili u zraku, ali izazov je sada što se čini da Rusija možda uskraćuje pristup i dijelu svog zračnog prostora. Ako se to dogodi, bit će to novi izazov. Zrakoplovne tvrtke morat će ići daleko na sjever, u polarnu regiju, ili se spuštati do zaljevskih država - ali tada bi većina europskih prijevoznika izbjegavala letenje iznad Iraka i Irana. Dakle, vjerojatno bi išli preko Egipta, Saudijske Arabije i preko Indije", objašnjava ovaj izvor.
"Postoji veliki komad zračnog prostora koji je strateški važan za avioprijevoznike i koji im se sada uskraćuje - i to će imati utjecaja na vrijeme leta, troškove i utjecaj na okoliš", upozorava taj CNN-ov sugovornik.
"Za letove unutar Europe poremećaji će biti relativno veći, ali za letove na velike daljine mali je rizik od poremećaja", smatra pak Andrew Nicholson, izvršni direktor tvrtke Osprey Flight Solutions koja savjetuje aviokompanije o rizicima letenja širom svijeta, jer redovi letenja već predviđaju mogućnost produljenja letova.
Politički motivirana ograničenja letenja su sklizak teren
Foto: EPA
Veći razlog za zabrinutost je ugrožavanje pravila i propisa o sigurnosti u zračnom prometu koji su "apsolutno sveti", smatra Nicholson. Ti su propisi ugrađeni u međunarodno pravo od 1944. godine, kroz Čikašku konvenciju koja je uspostavila slobodu neba nakon Drugog svjetskog rata. Organizacija međunarodnog civilnog zrakoplovstva (ICAO) trenutno istražuje je li Bjelorusija prekršila Čikašku konvenciju, rekao je glasnogovornik te organizacije za CNN.
"Ovo je prvi put da se mehanizam koji je dizajniran da osigura sigurnost zračnog putovanja koristi, navodno, u političke svrhe, a također je zabrinjavajuće što je politički odgovor na to bilo korištenje drugog mehanizma dizajniranog za sigurnost leta za političke ciljeve. To je zabrinjavajući aspekt. Mislim da je perpetuiranje iskorištavanja upravljanja zračnim prostorom u političke svrhe prilično opasna stvar za zemlje - ne nužno sada, ali postavlja presedan", naglašava Nicholson i zaključuje da takav presedan predstavlja sklizak teren.
Naime, savjetovanje prijevoznika da ne lete u određenom zračnom prostoru u ovom je slučaju politički motivirano, smatra on. A ako to učinite jednom, "kad god se to dogodi globalno, kad god se izdaju savjeti ili zabrane u vezi sa zračnim prostorom, ljudi će se početi pitati je li to zaista iz sigurnosnih razloga - a to podriva vjerodostojnost cijelog sustava", upozorava ovaj stručnjak.
"Moramo biti vrlo oprezni pri korištenju alata namijenjenog za osiguranje sigurnosti u daljnje političke ciljeve - što je Bjelorusija prva učinila, ako se dokaže da su navodi točni", dodaje.
Precrtavanje zračne karte Europe - zamoran, ali ne i nerješiv problem
S druge strane, može se tvrditi da zaista postoji sigurnosna prijetnja u bjeloruskom zračnom prostoru i da je to autentični razlog ovih zabrana. No činjenica da aviokompanije obično dobivaju sigurnosne savjete od vlastitih vlada znači da će njihova ograničenja letanja ovisiti o geopolitičkoj situaciji, što stvara nedosljednost.
"Ovo simbolizira nešto stvarno veliko - od Čikaške konvencije uspostavljena je sloboda neba. Trebalo bi biti općeprihvaćeno da zrakoplovne tvrtke imaju pravo prelijetati stranu zemlju bez prisiljavanja na slijetanje. Jasno je da je to prekršeno. Ono što je Bjelorusija, kako se tvrdi, učinila, doista je užasno - a ako se to ispostavi kao presedan, to je još gore. To je užasan znak onoga što bi se moglo događati (u budućnosti)", komentirao je za CNN jedan visoki čelnik zrakoplovne tvrtke.
Ipak, on kaže da je precrtavanje europske avijacijske karte problem koji je "rješiv - zamoran, ali ne i fatalan". To bi, međutim, mogao postati ako tenzije eskaliraju toliko da se i Rusija uključi u uzajamnu zabranu letenja. Ključne zračne linije između Azije i Europe, pa čak i između Azije i istočne obale SAD-a, idu upravo preko ove goleme države.
"Bjelorusija je velika zemlja, ali zapravo nije središnja za važne zračne koridore; prelet preko Rusije je stvarno, stvarno važan", ističe ovaj avijacijski insajder.
"Ne mogu zamisliti da to Rusija učini, ali nisam mogao ni zamisliti da to učini Bjelorusija. Svi su zabrinuti što ovaj incident znači za budućnost", zaključuje CNN-ov sugovornik.
U situaciji koja se mijenja gotovo iz sata u sat samo je jedno sigurno - aviokompanije će ovog ljeta imati još više komplikacija nego što su očekivale.