Rat Amerike i Izraela protiv Irana mogao bi izazvati ozbiljan šok za globalnu ekonomiju. Takav poremećaj brzo bi se osjetio i u Europi. No što bi to značilo za Hrvatsku? Iako je daleko od sukoba, Hrvatska ne bi ostala imuna na njegove posljedice.
Napadi na energetsku infrastrukturu, nestabilnost u Hormuškom tjesnacu, poremećeni globalni opskrbni lanci i paralizirana logistička i financijska središta u Perzijskom zaljevu već izazivaju veliku neizvjesnost na tržištima.
Analitičari upozoravaju da bi dugotrajniji sukob mogao potaknuti inflaciju, usporiti gospodarski rast i dodatno pritisnuti europska gospodarstva koja ovise o uvozu energije iz regije.
Hrvatska posljedice već osjeća. Obični Eurosuper 95 na većini se crpki prodaje za 1,46 eura po litri, što je najskuplje u godinu dana. Cijena Eurodizela iznosi 1,48 eura po litri, što je najskuplje u dvije godine. No rast cijena goriva mogao bi biti tek prvi i najvidljiviji znak šireg ekonomskog pritiska koji bi se, u slučaju dugotrajnijeg sukoba, mogao preliti i na druge dijelove hrvatskog gospodarstva.
Profesorica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marijana Ivanov kaže da će odgovor na pitanje koliko će rat utjecati na Hrvatsku ponajprije ovisiti o stanju domaćih zaliha plina i drugih energenata, kao i o tome kada će ih Hrvatska morati ponovno nabavljati na međunarodnom tržištu po novim cijenama.
Važno je i koliko će dugo za pojedine potrošače vrijediti postojeće, stare cijene te kada će se početi primjenjivati nove. Prema njezinim riječima, cijene energenata već su sada dovoljno porasle da bi, bez intervencije države, troškovi energenata vezanih uz naftu mogli porasti za više od 20 posto, a plina i do 65 posto.
"Doduše, moguće je da će se povećati ponuda nafte i plina s drugih svjetskih tržišta, primjerice iz Venezuele ili Kanade, pa udar na svjetske cijene energenata možda neće biti toliko snažan kao 2022. godine. Čini se da to već sada djelomično anticipiraju i tržišta, čak i uz pretpostavku da bi rat na Bliskom istoku mogao potrajati dulje vrijeme.
Što se tiče međunarodnih troškova prijevoza, oni su pod dvostrukim pritiskom, s jedne strane zbog viših cijena energenata, a s druge zbog produljenja transportnih ruta i poremećaja u logistici", navodi.
Dodaje i da bi vlada mogla intervenirati kako bi ublažila udar na potrošače, no upozorava da takve mjere ne rješavaju problem rasta troškova za poduzeća, koja su već i dosad energiju plaćala skuplje nego mnoge tvrtke u ostatku EU.
"Nadam se da će Vlada pri donošenju mjera biti svjesna da intervencije na cijene trebaju biti usmjerene na početak lanca stvaranja vrijednosti, a ne samo na potrošače. Važno je omogućiti prerađivačkoj industriji, odnosno poduzetnicima, niže troškove struje i plina za proizvodnju jer bez energije nema ni proizvoda.
U suprotnom bi nas mogli još više 'derati' s cijenama uvoznih proizvoda. Potrošači, s druge strane, uvijek mogu smanjiti potrošnju energenata koja nije nužna", rekla je.
Dotakla se i poljoprivrede.
"Važno je spriječiti rast troškova gnojiva jer cijena gnojiva u pravilu snažno raste u uvjetima energetske krize, što poskupljuje poljoprivredne i stočarske proizvode. Taj se šok već sada počinje osjećati, iako se javnost trenutačno više brine oko cijene goriva. Međutim, značajan rast cijena gnojiva mogao bi biti još veći problem jer bi izazvao lančana poskupljenja u cijelom prehrambenom sektoru.
Potrebno je smanjiti troškove goriva za kamione domaćih prijevozničkih tvrtki. Upravo bi te mjere mogle ublažiti udar inflacije na potrošačke cijene, jer se na sve troškove i dodanu vrijednost u lancima proizvodnje i prodaje na kraju obračunava i PDV, a što je osnovica veća, veća je i konačna cijena za potrošače", poručuje.
"Ako se gledaju najavljene cijene benzina i dizela za drugi tjedan, nekog većeg šoka rasta cijena za potrošače za sada nema, ali prema kraju ožujka i početkom travnja vjerojatno će biti povećanja. U optimističnom scenariju, zbog postojećih zaliha prehrambenih proizvoda, cijene za potrošače možda neće značajnije reagirati na veće troškove proizvođača još otprilike tri mjeseca.
Što će se dogoditi s cijenama prijevoza tek ćemo vidjeti, ali taj bi trošak već od kraja ožujka mogao početi gurati cijene prema gore. Kod neprehrambenih proizvoda ti su odgođeni učinci obično još dulji", rekla je.
"Međutim, dolazi turistička sezona i veća potražnja na domaćem tržištu, pa je vjerojatnije da će rast cijena dijela prehrambenih proizvoda i pojedinih usluga krenuti i ranije. Vjerojatno je da se neke cijene povećavaju već sada. Trenutačno je potražnja još relativno slaba jer još nisu isplaćene plaće, pa se cijene zasad ne dižu ni na tržnicama ni kod mesara", dodaje.
Dodaje i da inflacija u Hrvatskoj ponovno ubrzava, a cijene energenata značajno rastu i bez rata u Iranu i nove energetske krize.
"Europska središnja banka vjerojatno zasad neće podizati kamatne stope jer ih je već zadržala na relativno visokoj razini, kao da je očekivala novi val inflacije. Ipak, u drugoj polovici godine izgledno je njihovo povećanje", izjavila je Ivanov.
Ekonomski analitičar Damir Novotny za Index kaže da bi rat u Iranu, ako potraje, nedvojbeno mogao dovesti do rasta cijena proizvoda i usluga koji iz azijskih zemalja dolaze u Europu. Podsjeća da zasad nije došlo do potresa na tržištu nafte kakav je uslijedio nakon Jomkipurskog rata 1973., koji je doveo do globalne naftne krize.
"Hrvatska ima relativno povoljnu i specifičnu poziciju jer je logistički i geografski dobro smještena za nabavu fosilnih energenata iz više pravaca. Zahvaljujući LNG terminalu na Krku i naftovodu JANAF Hrvatska ima solidnu energetsku infrastrukturu. LNG terminal na Krku svojedobno je izazivao prijepore u javnosti, no u ovakvim okolnostima pokazuje se kao dobra strateška odluka."
"Nestašica energenata zasad se ne očekuje, nafta i plin će se moći nabaviti, ali je gotovo sigurno da će cijene rasti. Zemlje Perzijskog zaljeva, poput Irana i Saudijske Arabije, sudjeluju s oko 20 posto u globalnoj opskrbi naftom, pa bi ozbiljniji poremećaji u toj regiji, posebno ako bi bio blokiran prolaz kroz Hormuški tjesnac, teško mogli biti u potpunosti nadoknađeni", rekao je Novotny.
Kaže i da su zasad nagađanja o mogućem povećanju kamatnih stopa Europske središnje banke prilično nategnuta. Što se tiče inflacije, navodi da je ona u Hrvatskoj nažalost ukorijenjena.
"Hrvatska, nažalost, ima već ukorijenjenu inflaciju koja je velikim dijelom rezultat domaćih strukturnih problema, fiskalne politike i odnosa ponude i potražnje. Rast cijena usluga posljedica je tih domaćih odnosa, kao i rast cijena hrane.
Prema procjenama ekonomskih instituta, dugotrajniji sukob mogao bi povećati inflaciju u eurozoni za oko 0,5 postotnih bodova, što bi je podiglo s oko 2 na približno 2,5 posto. To se u ekonomiji još uvijek smatra relativno prihvatljivom razinom.
No Hrvatska je već imala inflaciju od oko 3,6 posto i ako se na to nadovežu učinci rata na Bliskom istoku, postoji rizik da inflacija dodatno ubrza i približi se razini od pet posto, što bi već bilo nepoželjno", kaže Novotny.