NA STRANICI Ministarstva znanosti i obrazovanja nedavno je objavljena nova odluka o dodjeli sredstava za razne znanstvene skupove i škole u 2018. godini. Također je objavljena i odluka o dodjeli sredstava za znanstvene časopise.
Osim toga, ovih je dana na Hrvatskim studijima objavljen natječaj za redovitog profesora etike u trajnom zvanju, s najvišim platnim koeficijentom, unatoč tome što je bilo govora da bi se studij filozofije ondje trebao ugasiti ili transformirati tako da bude okrenut hrvatskoj kulturi i povijesti.
Konačno, ovaj mjesec pokrenuta je izmjena Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu.
Poveznica - Borasova desna ruka
Ove četiri naizgled nepovezane objave posebno su zanimljive jer ih sve povezuje jedna te ista osoba – prorektor Ante Čović, desna ruka rektora Damira Borasa, a prema nekima i siva eminencija rektorata. Evo kako.
Prema prve dvije Čović i njegovi filozofi, odnosno tzv. "integrativni" bioetičari, dobili su ponajviše novca za skupove i za časopise, mnogo više od nekih značajno većih, uglednijih i produktivnijih skupina i institucija.
Što se natječaja tiče, budući da on odgovara Čovićevim kvalifikacijama, čini se da bi mogao otvoriti mogućnost za njegovo novo radno mjesto, a time i nastavak karijere nakon što mu istekne prvo produženje zaposlenja nakon 65. godine života. Naime, on ima slabe izglede za produženje ugovora o radu na svojoj matičnoj instituciji, Filozofskom fakultetu u Zagrebu, jer je izgubio podršku većine nastavnika ondje. No, tek treba vidjeti hoće li se to uistinu ostvariti.
Ovdje nije zgorega podsjetiti da je na Hrvatskim studijima u posljednjih godinu i pol otpušteno više nepoćudnih ljudi koji su se pobunili protiv njegove transformacije, odnosno uzurpacije. Istovremeno su zaposleni deseci poćudnih, bliskih Čoviću, Borasu i bivšem ministru Pavi Barišiću. Također je prikladno prisjetiti se da se i za Borasa prošlih godina otvorilo više radnih mjesta kada su mu ona na sličan način i iz sličnih razloga zatrebala za produženje karijere i mandata na mjestu rektora.
Promjena Etičkog kodeksa, koja bi trebala imati retroaktivno djelovanje, što znači da bi se primjenjivala unazad i na stare slučajeve neetičnog akademskog ponašanja, mogla bi pak poništiti nedavnu odluku Etičkog povjerenstva Filozofskog fakulteta u Zagrebu prema kojoj je Čović počinio više ozbiljnih etičkih prijestupa. O tome je već bilo riječi u našim medijima i na Indexu.
U ovom tekstu podrobnije ćemo se baviti samo financiranjem skupova i časopisa.
Zemlja humanističkih znanosti
Kako smo na početku nagovijestili, ove godine, kao i ranijih, ponovno je najviše novca za skupove izdvojeno za područje humanističkih znanosti, gotovo 600.000 kuna. Slično velik iznos, oko 470.000 kuna, izdvojen je za društvene znanosti.
Za usporedbu za prirodne znanosti izdvojeno je samo 264.000 kuna, a za biomedicinu i zdravstvo oko 256.000 kuna.
Iz ovih brojki moglo bi se zaključiti da smo zemlja s izuzetno jakom tradicijom humanističkih i društvenih znanosti. No kada bi se gledala prosječna kvaliteta, citiranost i utjecaj naših humanističkih i društvenih znanstvenika u svijetu, bilo bi vrlo teško doći do sličnog zaključka. Čast rijetkim iznimkama.
Dominacija Hrvatskog filozofskog društva
Ovo nije jedini kuriozitet proračuna za skupove kojim su nastavljene brojne višegodišnje tradicije.
Naime, također je zanimljivo vidjeti da Hrvatsko filozofsko društvo (HFD), koje je i prethodnih godina izdašno financirano (o čemu smo već pisali), ove godine ponovno ima obilje razloga za slavlje. Ono samo dobilo je 120.000 kuna za skupove. To je oko 20% sredstava koja su izdvojena za sve skupove svih mogućih institucija humanističkog područja.
Za usporedbu, Institut Ruđer Bošković, na kojem je zaposleno oko pet puta više znanstvenika, dobio je samo 12.000 kuna, odnosno 10 puta manje.
Također je zanimljivo da je dio znanstvenika HFD-a, okupljenih u Hrvatskom bioetičkom društvu (HBD) također dobio oko 33.000 kuna za skupove. Udio HBD-a u novcu izdvojenom za sve znanstvene skupove cijelog interdisciplinarnog područja je gotovo 30%.
Desna ruka Borasa
Kako smo već naveli u uvodu, U ovoj priči zanimljivo je da dva dobro nagrađena društva, baš kao i dva izdašno financirana časopisa, povezuje ista osoba - prof. Ante Čović, bivši ministar znanosti, pročelnik Odsjeka za filozofiju na Filozofskom fakultetu, a sada prorektor Sveučilišta u Zagrebu i desna ruka rektora Damira Borasa. Naime, on je godinama bio na čelnim pozicijama HFD-a i HBD-a te je dugogodišnji urednik ili član uredništva časopisa Filozofska istraživanja i Synthesis philosophica.
Uz to treba imati na umu da je Čović ujedno i voditelj Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku koji se također izdašno financira iz proračuna, iako integrativnu bioetiku u svijetu malo tko priznaje, a neki je čak smatraju pseudoznanošću.
Tražite i dat će vam se
Netko bi mogao reći da su si raznorazni instituti i društva sami krivi što nisu organizirali više skupova i što nisu tražili više. No tu se otkriva još jedna zanimljivost vezana za diobu novca. Naime, i HFD-u i HBD-u odobrena su sredstva u prilično visokom postotku od traženih.
Za ilustraciju, HFD je ukupno tražio 195.000 kuna za šest skupova, a dobio je 120.000, što je više od 60%. S druge strane Centar za demokraciju Miko Tripalo tražio je 10.900 kuna za samo jedan skup, a dobio je oko 2.300, što je manje od 20%. Hrvatsko mikrobiološko društvo tražilo je 50.000 kuna, a dobilo je oko 17.000, što je tek malo više od 30%. Hrvatsko biološko društvo tražilo je 54.000 kuna, a dobilo je 20.000, što je manje od 50%. Prirodoslovno matematički fakultet u Zagrebu tražio je oko 30.000 kuna, a dobio je manje od 11.000, dakle oko 30%. Čak je i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) dobila oko 30% od onoga što je tražila za svoje skupove, kao što su primjerice Krležini dani.
Kuriozitet je Katolički bogoslovni fakultet koji je dobio 17.042 kune, čak kunu više nego što je tražio.
Časopisi na samom dnu, a dobivaju puno novca
Kada se gledaju samo skupovi, iznosi se ne moraju činiti impresivnima. No kada se tome dodaju iznosi za časopise i projekte, brojke postaju ozbiljnije, a dojam da je filozofija u Hrvatskoj jedna od najmoćnijih znanstvenih disciplina, postaje još izraženiji, osobito kada se zna da ta tradicija traje već godinama.
Primjerice, kako smo već pisali na Indexu, za časopis Filozofska istraživanja 2016. bilo je izdvojeno 170.872 kn, što je tada bila najveća potpora za neki hrvatski časopis. Za časopis Synthesis philosophica bilo je izdvojeno 112.840 kn. Dakle, dva časopisa u kojima glavnu riječ već više od 25 godina imaju Pavo Barišić i njegov bliski suradnik Ante Čović, zajedno su tada dobila 283.500 kn. Prema MZO-u Filozofska istraživanja su u 2017. dobila 154.577 kn, a Synthesis philosophica178.795. To su također bili ponajveći iznosi u toj godini. U 2018. Filozofska istraživanja dobila su 172.663 kn, a Synthesis philosophica 136.668.
Pritom treba imati na umu da Synthesis philosophica godišnje izlazi u samo dva broja, a Filozofska istraživanja u četiri broja. Inače, u posljednjih 10 godina u Filozofskim istraživanjima objavljeno je više stotina članaka koji su ukupno citirani samo 76 puta prema bazi Scopus koja se smatra mjerodavnom za humanistiku. Prema istoj bazi, taj se časopis danas nalazi na 433. mjestu od ukupno 489 filozofskih časopisa registriranih u toj bazi. Časopis Synthesis philosophica, koji objavljuje na stranim jezicima, ima tek nešto bolji rezultat: 125 citata u posljednjih deset godina i na 400. je mjestu među filozofskim časopisima u Scopusu (pogledajte skrinšotove gore). Za ilustraciju, u Hrvatskoj ima nekoliko filozofa od kojih svaki ima više citata od oba časopisa zajedno. Očekivano, ti filozofi ne objavljuju u navedenim časopisima. Vrijedi se zapitati što to i zašto porezni obveznici već godinama financiraju?
MZO: To je odluka neovisnog povjerenstva
Na naš upit zašto se toliko izdvaja i odobrava za skupove i časopise humanističkih znanosti, osobito ljudi bliskih rektoratu, iz MZO-a su nam objasnili da odluke o financiranju donosi neovisno povjerenstvo koje je sastavljeno od članova iz različitih znanstvenih područja.
„Sukladno proceduri propisanoj Pravilima, kao i u točkama VI. i VII. Javnoga poziva, nezavisno i stručno Povjerenstvo za znanstvene skupove i znanstvene udruge provelo je vrednovanje 293 uredno zaprimljenih zahtjeva po predmetnom javnom pozivu. Imenovano je Odlukom o imenovanju članova Povjerenstva za znanstvene skupove i znanstvene udruge od 5. ožujka 2012. i čine ga sljedeći članovi: prof. dr. sc. Stipan Janković, predsjednik, izv. prof. dr. sc. Milan Pelc, prof. dr. sc. Nina Pološki Vokić, prof. dr. sc. Pero Raos i prof. dr. sc. Igor Weber.
Povjerenstvo je na svojoj sjednici donijelo odluku da se u 2018. godini odobre financijska sredstva za dvjesto četrnaest (214) zaprimljenih i vrednovanih zahtjeva organizatora znanstvenih i znanstvenostručnih skupova ocijenjenih faktorima značenja 1.2, 1.6 i 2.0 te za četrdeset i dva (42) zahtjeva organizatora škola ocijenjenih faktorom značenja 1.0 i 1.2, a sukladno Pravilima o financijskoj potpori znanstvenim i znanstvenostručnim skupovima i školama, znanstvenim i znanstvenostručnim udrugama te programima popularizacije znanosti. Temeljem prijedloga Povjerenstva i u skladu s raspoloživim financijskim sredstvima u Državnome proračunu Republike Hrvatske za 2018. godinu, Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo odluku o raspodjeli financijskih sredstava koja je objavljena na mrežnim stranicama dana 10. rujna 2018. godine.
Napominjemo kako su se ministrica Divjak i državni tajnik Antičić izuzeli iz donošenja odluke s obzirom da su na Javni poziv, između ostalih, aplicirali i FOI i Institut Ruđer Bošković“, poručili su iz MZO-a", kažu u MZO-u.
Za sebe, makar i na štetu svih
Ovakve i slične stvari, više ili manje protivne zakonima i uzusima ponašanja u akademskoj zajednici, mogle bi se nastaviti nizati u nedogled; bilo bi ih teško sve popisati, a da se ne ispiše cijeli roman.
Nažalost, iz njih se može zaključiti da neki ljudi na visokim pozicijama u akademskom sustavu neometano koriste brojne poluge svoje moći kako bi pogodovali sebi i svojima unatoč tome što takve aktivnosti vrlo očito štete akademskoj zajednici, obrazovnom sustavu, a time i cijeloj Hrvatskoj.