U Salima na Dugom otoku Mehrdad Khameneh sa suprugom Shirin Mirzanejad svakodnevno iščekuje vijesti iz rodnog Irana. Zbog potpune blokade komunikacija već danima ne uspijevaju stupiti u kontakt s obitelji. "Suprugina cijela obitelj je tamo, zabrinuta je i tužna.
Već pet dana ne može stupiti u kontakt s ocem, sve su veze prekinute, ali ona svaki dan pokušava. Apsolutna je blokada i poziva i interneta, isključili su telefonske mreže. Navečer isključuju i struju da ljudi ne izlaze van, ali to se više ne može zaustaviti", kaže Khameneh na tečnom hrvatskom jeziku, piše Zadarski list.
Khameneh je filmski i kazališni redatelj te pisac, a njegova supruga Mirzanejad također je kulturna djelatnica koja radi kao spisateljica, prevoditeljica i projektna menadžerica u kazalištu i filmu. Ona je autorica scenarija za njihove zajedničke filmove, a na perzijski je prevela i Zinnov komad "Marx in Soho".
Radila je i na adaptacijama inspiriranima tekstovima aktivistkinja Emme Goldman i Rose Luxemburg. Khameneh tečno govori hrvatski jer je u Zagrebu tijekom 1990-ih završio studij režije na Akademiji dramske umjetnosti. Početkom 2000-ih preselio se u Norvešku, a nakon života u više europskih zemalja, sa suprugom se na Dugi otok doselio u lipnju prošle godine.
Par je godinama u Iranu radio "underground", snimajući filmove i izdajući knjige mimo cenzure. "Kada je u lipnju prošle godine započeo 12-dnevni rat protiv Izraela, veleposlanstvo u Teheranu nas je hitnom intervencijom izvuklo preko granica Azerbajdžana", objašnjava Khameneh.
Dodaje kako su u tom trenutku imali tri sudska poziva zbog aktivnosti koje vlast nije odobrila te je postalo preopasno ostati. Iako su planirali doći u Hrvatsku, na poziv prijateljice Aleksandre Radoš, Saljanke s adresom u Norveškoj, stigli su u njezinu kuću na Dugom otoku i ostali.
Khameneh ističe da su današnji događaji u Iranu nastavak borbe koja traje 47 godina. Prema njegovim riječima, važan preokret dogodio se prije četiri godine s prosvjedima pod sloganom "Žena, život, sloboda", koji su prerasli u širi bunt protiv teokratskog režima. I tada je, kao i tijekom posljednje godine, sudjelovao u prosvjedima na ulicama Teherana.
"Narod je do danas korak po korak naučio kako se mogu suprotstaviti agresivnom režimu jer su se od prvog dana bunili protiv vjerske opresije. A u prvim demonstracijama upravo su žene bile te koje su izašle na ulicu i rekle mi nećemo šerijatske zakone", navodi.
Smatra da je ekonomija danas postala važan dio prosvjeda. "Ali kad slobodu povežete s ekonomijom, sa životnim standardom, mogućnostima za djecu, za budućnost, onda je to vrlo važan korak naprijed.
Osim toga, ljudi su još više do sada shvatili da religija ne smije biti dio politike", kaže Khameneh. Vjeruje da će nemiri u konačnici dovesti do demokracije koju će izgraditi sam narod, a ne one nametnute izvana.
Khameneh odbacuje ideju da bi Reza Pahlavi, sin posljednjeg iranskog šaha, mogao odigrati ključnu ulogu u tranziciji prema demokraciji. "Prije svega, ako je Reza Pahlavi doista zainteresiran za bavljenje politikom, i to u njezinu demokratskom obliku, mora najprije pred sudom odgovarati za prisvajanje milijuna dolara javnog bogatstva Irana", ističe.
"Ova fasada koju je Pahlavi imao na početku, to je bila fasada za Zapad. On dobro govori engleski, pravi se pametan, ali on je zapravo nitko i ništa. On samo koristi propagandu koju Zapad želi nametnuti kao alternativu, ali nitko se u Iranu ne obazire na gluposti koje on priča vani."
Khameneh dodaje da su ljudi 1979. s razlogom podigli revoluciju protiv dinastije Pahlavi, koju opisuje kao korumpiranu i represivnu.
Po dolasku u Sali, par je naišao na srdačan doček te su brzo uspostavili suradnju s Antom Mihićem, ravnateljem Hrvatske knjižnice i čitaonice Sali. "To je za nas bio spas, da smo dobili priliku raditi ono čime se inače bavimo. S Antom smo odmah izdali audioknjigu i jednu knjigu poezije, pa onda još tri.
Pa smo onda napravili večer poezije, pa večer filozofije, pa večer filmova i tako dalje", priča Khameneh. U Salima su nedavno osnovali i EXIT Art Studio, obrt za umjetničko stvaralaštvo. Planiraju ostati i razvijati Filmsku inicijativu Sali (FIS), pokrenutu u suradnji s lokalnom knjižnicom.
Projekt FIS ima za cilj snimanje filmskih autoportreta običnih ljudi svih generacija kako bi se sačuvao njihov identitet. "U taj projekt želimo uključiti i susjedne zemlje iz EU-a, poput Slovenije i kasnije i Italije", pojašnjava Khameneh.
"Ljudi se sve više svode na broj, algoritam, kao da više nemamo svoj identitet i zato smo supruga i ja odlučili pokrenuti projekt kojim se najobičnijim ljudima vraća njihov identitet. Općenito dio identiteta i kultura na otocima s vremenom polako nestaju, a mi ih možemo sačuvati filmom.
Cilj nam je na koncu povezati stare i nove generacije i krenuti dalje s djecom, da oni mogu kroz filmove malo misliti o svom identitetu, da ne moraju biti dio ovog divljeg potrošačkog društva koje kaže da vrijediš onoliko koliko možeš kupiti", zaključuje Khameneh.