Kolindin savjetnik: Brexit može biti i prilika, a London će uvijek biti top centar

Foto: Privatni album

DAVORIN ŠTETNER, predsjednik udruženja poslovnih anđela CRANE i član Vijeća za gospodarska pitanja predsjednice RH, nedavno je sudjelovao na forumu Wilton Parka, a glavna tema bila je, naravno, izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije.

Wilton Park izvršna je agencija britanske vlade, to jest Ureda za međunarodne odnose i Commonwealth. Okuplja svjetske lidere iz područja politike, biznisa, akademije, diplomacije civilnog društva i medija.

Štetner je za Index iznio svoje dojmove s konferencije i razmišljanja o Brexitu. Postoje brojne neizvjesnosti, pogotovo za poslovnu zajednicu, i svi čekaju da se napokon doznaju uvjeti izlaska, jer novac ne voli nesigurnost.

"Ujedinjeno Kraljevstvo smo svi dosad gledali kao iznimno stabilnu zemlju sa stoljetnom vladavinom prava i pozitivnim okruženjem za biznis. S Brexitom se sve to nažalost promijenilo i nastupila je dosta neizvjesna situacija jer nitko ne zna kakva će pravila za poslovanje biti nakon Brexita. Za cijelu EU po meni je ključan brzi dogovor o bilateralnom odnosu nakon Brexita jer bi izlazak UK-a bez ugovora i definiranih pravila bio iznimno loš prvenstveno po njih, ali i za zemlje EU-a 27. Za investitore je najvažnija prediktivnost i stabilnost sustava u koji investiraju te mislim da zbog ove neizvjesnosti trpi poslovno okružje. Naime, dosta investitora s kojima sam razgovarao jednostavno čeka da se doznaju uvjeti, ali i dosta velikih tvrtki će vjerojatno preseliti svoja sjedišta iz Londona u gradove poput Pariza i Frankfurta. Npr. Deutsche bank, Barclays, Diageo, Goldman Sachs, Lloyds, Microsoft - svi oni su najavili, a neki već i reagirali s premještanjem sjedišta ili proizvodnje u EU. Naravno, za takve akcije ključna je neizvjesnost jer si ovi giganti ne mogu priuštiti potencijalne gubitke jer nisu reagirali na vrijeme", kaže Štetner.

Hrvatska može iskoristiti Brexit za jačanje odnosa dviju zemalja

Ipak, Štetner smatra da Brexit može biti i svojevrsna prilika za poboljšanje suradnje između Hrvatske i UK-a. Dosta startupa iz Hrvatske radi u Londonu, za koji Štetner smatra da će i dalje ostati jedan od glavnih svjetskih poslovnih centara.

"Ukoliko UK nastavi s konstruktivnim razgovorima s članicama EU-a i ponudi dobre uvjete za nastavak suradnje - Hrvatska to može iskoristiti za bolju suradnju. Svaki neuspjeh je ujedno i šansa za novi početak tako da apsolutno podržavam ideju da ovo može biti i dugoročno pozitivna stvar za naše odnose.

London će bez obzira na Brexit uvijek biti jedan od top 5 svjetskih centara tako da se ne bojim za atraktivnost. Imamo dosta startupa u Londonu, ali na primjeru neizvjesnosti znam barem pet koji su osnovani u SAD-u umjesto u Londonu jer osnivači jednostavno nisu željeli biti u neizvjesnosti dok se ne definiraju jasna pravila suradnje UK-a i EU-a nakon Brexita. London je dosad bio jedno od najpoželjnijih mjesta za izlazak na svjetsku scenu naših startupa i nadam se da će tako ostati i nakon Brexita. Trenutno je većina na nekom čekanju", kaže Štetner.

Wilton Park pokrenut na inicijativu Winstona Churchilla

Wilton Park na kojem je gostovao Štetner pokrenut je na inicijativu Winstona Churchilla 1946. godine. Sedamdeset godina od osnutka, Wilton Park postao je jedno od vodećih mjesta za diskusiju i kreiranje politika. Održava se u Wiston Houseu, dvorcu iz 16. stoljeća, oko sat vremena vožnje udaljenom od Londona.

"Britanska vlada, tj. Ministarstvo vanjskih poslova i Commonwealtha, organizirala je strateški forum s ciljem prikupljanja savjeta kako što bolje proći Brexit. To je bila zatvorena konferencija kojoj su prisustvovali najviši ministri i dužnosnici britanske vlade plus odabranih tridesetak gostiju iz EU-a. Radi se, po meni, o vrhunskom i važnom događaju koji je trebao poslužiti kao direktan izvor informacija najvišim tijelima izvršne vlasti UK-a. Ja sam pozvan od britanske vlade tj. Ministarstva vanjskih poslova i Commonwealtha.

Sama činjenica da se događaj održao u prekrasnom dvorcu iz 16. stoljeća te imanju koje se prostire na 25 hektara je fascinantna. Još je zanimljivija činjenica da je dvorac u vlasništvu UK-a te služi kao mjesto za strateške razgovore. Miro Kovačić, jedan od naših poznatih konzultanata, bio je tamo kada se razgovaralo o neovisnosti Hrvatske devedesetih. Znači, britanska vlada koristi ovo mjesto da dovede važne ljude, zatvori ih u dvorac i crpi informacije iz službenih i neslužbenih razgovora. Sjetio sam se odmah velikog broja naših dvoraca koji su većinom ruševine, a mogli bi se koristiti za ovakve namjene... Zanimljivo je da se Wiston House može iznajmiti i za privatne događaje (ali za najbogatije) tako da država i na taj način pokriva dio troškova održavanja.

Wiston House


Atmosfera je bila ležerna budući da nema medija, a objava fotografija je jedino moguća ako imate dopuštenje svih s fotografije. Dio ljudi bio je smješten u okolnim pomoćnim zgradama, a dio u samom dvorcu. Ja sam bio smješten u dvorcu i to u prekrasnoj sobi veličine otprilike 30-ak m2 s pogledom na prekrasno okolno imanje te brojne ovce koje pasu pašnjacima. Organizacija je bila odlična, mene je dočekao vozač na Heathrowu i nakon sat vožnje bili smo u dvorcu", kaže Štetner.

Što se tiče hrvatske startup scene, Štetner kaže da su članovi CRANE-a u posljednjih šest mjeseci uložili u 15-ak projekata, no upozorava da bi za snažniji razvoj ekonomije trebalo napraviti jače rasterećenje poslovanja. Kaže da bi manji porezi donijeli veće prihode proračunu, zbog povećanja poslovne aktivnosti.

Trebamo smanjiti poreze na rad

"Članovi CRANE-a u zadnjih šest mjeseci investirali su u 15-ak projekata, većinom ICO-a, što smatram jako dobrom brojkom. Primjećuje se trend investicija u kojima članovi žele biti anonimni tako da ne mogu govoriti o imenima investitora i startupa, ali to je njihovo pravo. Hrvatska još uvijek dosta zaostaje za npr. Slovenijom po broju projekata, ali to je i razumljivo jer usprkos dobrome smjeru još uvijek nismo napravili bitne rezove za atraktivne uvjete poslovanja. Prvenstveno ovdje mislim na visok stupanj birokracije te jako skup državni aparat. U zemlji imamo oko 1.260.000 umirovljenika od kojih je samo oko 350.000 u redovnoj starosnoj mirovini. Radnika je oko milijun i pol! Zamislite što to znači za državni proračun! Moramo naći prostora za ozbiljnije rezove doprinosa i poreza na plaću jer će s time automatski rasti neto plaće, a s time i potrošnja i prihod za proračun. Kad smo već kod UK-a - tamo je najviša stopa doprinosa i poreza na plaće, ukoliko se ne varam, oko 43 % - u Hrvatskoj je 100 %! Pogledajte samo primjer poreza na dobit - smanjen je, a država je uprihodila više! To je put", zaključuje Štetner.