TURIZAM je u Hrvatskoj glavna gospodarska djelatnost, o kojoj ovise gospodarski rezultati, rast ili pad BDP-a, državni proračun i stopa nezaposlenosti. Zbog toga je jako važno znati što se događa sa sezonom i turizmom, što znaju i mediji i građani Hrvatske, pa se komentira kakve će biti vremenske prilike u sezoni, prebrojavaju se prelasci granice, grozničavo vodi evidencija rezervacija i popunjenosti smještaja, planiraju potrebne radne snage...
Od te činjenice ne treba bježati jer mediji i građani to ne mogu promijeniti. Iako je turizam u Hrvatskoj relativno razvijen, čini se da je i puno razvijeniji nego što jest jer je ostatak gospodarstva prilično nerazvijen. Primjerice, Hrvatska je rekorder EU prema udjelu turizma u BDP-u.
Pandemija je urušila turizam u Hrvatskoj u dvije godine, posebno u 2020., što je uzrokovalo pad BDP-a od 8 posto. 2022. će se uslijed ukidanja protupandemijskih mjera diljem Europe oporaviti i turizam, ali pitanje je hoće li biti na razini rekordne 2019. Teško je to predvidjeti prije početka same sezone, ali neki trendovi se već mogu iščitati.
Broj i ukupni iznos računa pokazuju snažan oporavak, ali ne još na razini iz 2019.
Oporavak u odnosu na prošlu godinu je neupitan. Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, u ožujku 2022. ostvareno je 326.059 dolazaka i 961.459 noćenja, otprilike dvostruko više nego u ožujku 2021. Podaci iz sustava eVisitor pokazuju da je od početka godine ostvareno 1.4 milijuna dolazaka te 4.3 milijuna noćenja turista, odnosno 134 posto više noćenja nego u istom razdoblju protekle godine. U odnosu na 2019. godinu, ostvareno je 90 posto noćenja iz istog razdoblja.
Potencijal ove predsezone i sezone može se procijeniti i prema broju i ukupnom iznosu izdanih računa. Prema podacima Porezne uprave, u ožujku 2021. izdano je 15.37 milijuna računa u kategoriji "Djelatnost pružanja smještaja te pripremanja i usluživanja hrane", a u istom mjesecu ove godine izdano je 25.12 milijuna računa. Ukupna vrijednost tih računa prošle je godine iznosila 636 milijuna kuna, a ove je godine 1.278 milijardi kuna, što je malo manje od dvostrukog rasta kada se korigira za inflaciju u tom razdoblju.
No situacija izgleda znatno drukčije ako se uspoređuje s podacima rekordne 2019. Tada je u ožujku izdano 29.2 milijuna računa ukupne vrijednosti 1.178 milijardi kuna. Četiri milijuna manje računa, a nešto manje ukupne vrijednosti, no ako se u obzir uzme inflacija, koja je ukupno od ožujka 2019. do ožujka 2022. iznosila 9.3 posto (prema izračunu Državnog zavoda za statistiku), dolazimo do toga da je i ukupni iznos računa ove godine manji.
Slična situacija je i u prvoj polovini travnja. U razdoblju od 4. do 17. travnja 2022. izdano je 12.5 milijuna računa u kategoriji "Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane", a u istom razdoblju 2021. bilo je 6.2 milijuna računa. Ukupna vrijednost prošle je godine bila 317 milijuna kuna, a ove 801 milijun kuna (nekorigirano za inflaciju). To su znakovi snažnog oporavka, a ako se gleda samo razdoblje od 11. do 17. travnja, onda je rast ukupne vrijednosti računa trostruki (nekorigirano za inflaciju).
S druge strane, usporedba ove godine s 2019. pokazuje da ove godine sezona neće biti tako jaka, ali jedan podatak budi nadu. U razdoblju od 4. do 17. travnja izdano je blizu 14 milijuna računa 2019., a 2022. ih je bilo 12.5 milijuna. Ukupna vrijednost je 2019. iznosila 630 milijuna kuna, a 2022. 801 milijun. Čak i kada se uračuna inflacija od 9.3 posto u tom razdoblju, čini se da je potrošnja u prvoj polovini ove godine veća nego 2019., što budi nadu za ovu sezonu.
Na upit o utjecaju rata u Ukrajini na turističku sezonu u Hrvatskoj, iz Ministarstva turizma i sporta RH su nam odgovorili da je "uzimajući u obzir trendove vezane uz kasniji buking te trend sve većeg broja individualnih rezervacija, u ovom trenutku nezahvalno donositi procjene za cijelu turističku godinu 2022. No uzimajući u obzir pojačanu potražnju i interes za Hrvatsku kao destinaciju te trenutne rezultate turističkog prometa i podatke o fiskalizaciji kao okvirne pokazatelje financijskih rezultata u turizmu, smatramo kako hrvatski turizam ostvaruje dobre rezultate."
Oporavak turizma treba pozdraviti, ali ima problema sa strukturom turizma u Hrvatskoj
Ekonomski analitičar Vuk Vuković smatra da treba pozdraviti snažan oporavak turizma i predviđa skori povratak na razine prije pandemije. "Rast broja računa u prvom dijelu sezone je u pravilu dobar indikator toga kakva će biti sezona, stoga je svakako pozitivno da se tu polako vraćamo na razinu 2019. To znači da se polako vraćamo na predcovid trend rasta u turizmu te se može reći da ćemo relativno brzo anulirati šok potražnje koji se dogodio 2020.", komentirao je Vuković.
Po pitanju turizma kao nositelja ekonomskog razvoja Hrvatske, smatra da je rast turizma dobra stvar i da ga treba poticati, ali da bi bilo idealno kad bi ostatak gospodarstva rastao brže od turizma. "Hrvatska jest, doduše, previše ovisna o turizmu kao grani. Iako je odlično da iz godine u godinu sve više zarađujemo iz turizma, bilo bi odlično kada bi turizam rastao, a pritom ostatak gospodarstva da raste još brže te se udio turizma u BDP-u smanjuje. No to nije lako postići i nije nešto što se može očekivati preko noći, a svakako se ne može očekivati bez jačih motivacija privatnom sektoru za ulaganja i rast", objašnjava.
"Za sada se zarada od turizma uglavnom kanalizira kroz tržište nekretnina, što djelomično objašnjava visoke cijene, i potrošačka dobra, što je s jedne strane očekivano, ali s druge onemogućava da se kapital brže relocira u dijelove gospodarstva koji bi dali snažniji poticaj ekonomskom rastu", objašnjava nam Vuković kako se u Hrvatskoj troše prihodi od turizma i probleme koji proizlaze iz toga.
Glavni problem turizma u Hrvatskoj
Turizam je zasigurno blagoslov za Hrvatsku, ali to ne znači da savršeno funkcionira. Upravo suprotno, način na koji turizam postoji u Hrvatskoj je jako loš. Puno je problema zbog kojih Hrvatska ne može iskoristiti turizam kao oslonac rasta ostatka ekonomije.
Glavni problem je izrazita sezonalnost turizma, najveća među turističkim državama Europe. Sezonalnost se određuje prema udjelu dolazaka turista u tri najfrekventnija mjeseca u odnosu na ukupni dolazak cijele godine. Primjerice, ako većina gostiju dolazi u tri ljetna mjeseca, zemlja je ljetna destinacija, ali ako je taj postotak prevelik, nastaje problem prevelike sezonalnosti.
Prema podacima Svjetske turističke organizacije, 2019. je 64 posto turista u Hrvatsku dolazilo za vrijeme tri ljetna mjeseca, u vrhuncu sezone. To je nešto bolje nego 2010., kada je čak 70 posto turista dolazilo u tri ljetna mjeseca, ali daleko više od konkurencije, odnosno usporedivih zemalja.
U Grčku je 56 posto turista dolazilo u tri najprometnija mjeseca, u Albaniju 53 posto, Tursku 41 posto, na Cipar 41 posto, u Španjolsku 35 posto i u Italiju 36 posto. Velika sezonalnost onemogućuje ostatku gospodarstva da iskoristi turizam kao izvoz prihoda jer ipak ostatak gospodarstva mora poslovati cijele godine. Uz to se velikom sezonalnošću pogoršavaju negativne eksternalije turizma, kao što su zakrčenost i prevelika potrošnja vode, što stvara infrastrukturne probleme i troškove.
Sezonalnost destimulira i otvaranje hotela jer se ne mogu osloniti na cjelogodišnje prihode, a za profesionalnu industriju je nužno "živjeti" cijelu godinu, a ne samo nekoliko mjeseci godišnje. Problem je i sezonski rat, koji je naglašen i raširen velikom sezonalnošću turizma.
Gospodarski rast iznad očekivanja
Oporavak turizma, premda ne još na razinu rekordne 2019., ubrzat će gospodarski oporavak Hrvatske nakon dvije pandemijske godine. Rat u Ukrajini komplicira situaciju zbog straha turista iz SAD-a i drugih neeuropskih država, ali ima znakova da to neće puno utjecati na dolazak gostiju iz europskih država, iz kojih ionako dolazi većina turista.
Iznajmljivači i hotelijeri su zadovoljni rezervacijama za ovu sezonu, a u drugim državama je zabilježena snažna kupnja kuna, što je još jedan indikator interesa za odmor. Hrvatska je u odnosu na konkurenciju čak i pandemijske godine odradila relativno bolje. Svjetska banka je nedavno revidirala rast BDP-a Hrvatske za ovu godinu na 3.8 posto, što je smanjenje od 1.6 postotnih bodova u odnosu na raniju prognozu.
No i prošle je godine Hrvatska nadmašila očekivanja međunarodnih institucija zbog boljih turističkih rezultata od konkurencije, ali i oporavka industrijske proizvodnje i izvoza. Pokrivenost uvoza izvozom je 2021. bila 67.5 posto, što je povijesno dobar rezultat. Desetljećima je Hrvatska pokrivala tek 45 do 55 posto uvoza izvozom.
Nastavak odličnih izvoznih rezultata proizvoda i snažan oporavak turizma mogli bi pogurati Hrvatsku na razine iznad onih koje joj predviđa Svjetska banka.