SUPREDSJEDNIK Europske stranke zelenih i austrijski europarlamentarac Thomas Waitz istaknuo je u razgovoru za Hinu da zelene politike nisu ni lijeve ni desne, nego su prije svega suočavanje s posljedicama ljudskog djelovanja na klimu i okoliš.
Waitz, član austrijskih Zelenih, došao je početkom mjeseca u Hrvatsku na poziv čelnika ORaH-a Zorislava Antuna Petrovića kako bi u kampanji za lokalne izbore podržao kandidate Zeleno-lijeve koalicije.
Tomislav Tomašević, kandidat za zagrebačkog gradonačelnika platforme Možemo! i koalicijskih partnera, u nedjelju je uvjerljivo pobijedio u prvom krugu izbora za gradonačelnika, a koaliciji nedostaje tek jedan mandat za apsolutnu većinu u Gradskoj skupštini.
Austrijski eurozastupnik u ponedjeljak je na svom Twitter računu čestitao na odličnom izbornom rezultatu te poručio da "Zagreb zaslužuje da napore na oporavku vodi demokratski i građanima predvođen pokret".
"Svaka čast! Zeleni val preuzima Zagreb!" poručili su im pak Europski zeleni i naveli da je kampanja njihovih hrvatskih partnera bila usredotočena na "zeleni" oporavak nakon potresa i obećanje da će okončati "klijentelizam, nepotizam i loše upravljanje gradom".
Kurzov manjinski partner
Waitzova stranka manjinski je koalicijski partner u vladi desnog centra premijera Sebastiana Kurza.
On to objašnjava činjenicom da je austrijska desnica u mnogim pitanjima "probavljiva", suprotno od hrvatske koja je "vrlo nacionalistička čak i unutar spektra europskih konzervativnih stranaka".
Waitz kaže da zelene politike nisu same po sebi "lijeve ni desne", već je riječ o "pitanju suočavanja s realnošću".
"Čuvanje planeta se može smatrati konzervativnom politikom jer želimo očuvati planet i mogućnost života za buduće generacije", ustvrdio je Waitz u razgovoru za Hinu.
"Kada gledate političke aktivnosti zelenih, vidite politike koje su dijelom konzervativne, a dijelom se smatraju lijevima", dodao je.
Zelene političke opcije primarno su nastale kao gradski pokret i imaju najveću podršku u velikim gradovima širom Europe.
Waitz ističe da zelene stranke mogu proširiti bazu svojih glasača tako što će "uključiti političare koji dolaze iz istog društvenog miljea kao glasači".
"Ako imate akademsko obrazovanje i odrasli ste u okruženju više srednje klase, teško ćete prenijeti poruku seljacima i radnicima", objašnjava.
"Moramo uključiti ljude koji dolaze iz tih društvenih slojeva jer oni mogu prevesti kompleksne politike u svakodnevni život", protumačio je austrijski eurozastupnik.
Tim načinom Europski zeleni su posljednjih godina proširili svoju biračku bazu i bilježe rast popularnosti u nizu europskih država.
Prema zadnjim ispitivanjima njemačkog javnog servisa ZDF u svibnju, njemački Zeleni po popularnosti su prestigli demokršćansku uniju CDU/CSU.
"EU očekuje da Hrvatska ulaže u željezničke linije"
Waitz je Hini naveo kakve bi zahtjeve Zeleni plan EU mogao postaviti pred Hrvatsku i najavio za koje bi projekte Hrvatska mogla očekivati podršku Europskih zelenih.
Pregovarači Vijeća EU i EP-a u travnju su postigli dogovor o zakonu o klimi, prema kojem će Unija do 2030. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 55 posto u odnosu na 1990.
Smanjenje emisije podrazumijeva i manje oslanjanje na fosilna goriva, zbog čega Waitz smatra da bi Hrvatska trebala uložiti u željezničke linije.
"Europska unija upravo očekuje od Hrvatske takve projekte. Molim vas, investirajte, možda ne u brze linije, ali u linije prikladne brzine do Ljubljane, Maribora, Beča, Graza, Budimpešte, Beograda", poručio je austrijski europarlamentarac.
"Hrvatska ne treba otkrivati toplu vodu"
EU u sklopu Europskog zelenog plana provodi i strategije održivog razvoja poljoprivrede. Tako, primjerice, nova strategija "Od polja do stola" predviđa smanjenje upotrebe pesticida za 50 posto do 2030. godine.
"Hrvatska hitno mora investirati u obrazovanje mladih poljoprivrednika kako bi ih podučila održivoj poljoprivredi", kazao je europarlamentarac.
Hrvatske vlasti ne trebaju pritom "otkrivati toplu vodu", već samo primijeniti obrasce primijenjene drugdje u EU.
Provedba strategije "Od polja do stola" mogla bi imati velike posljedice za hrvatske vinogradare jer određene sorte vina, poput pošipa, uvelike ili potpuno ovise o pesticidima.
Waitz, koji je bio član Posebnog odbora EP-a za pesticide, ističe da "postoje sorte vina koje traže manje pesticida", a pritom daju "najkvalitetnije vino".
Zbog klimatskih promjena se "moramo naviknuti na propitivanje starih modela proizvodnje", smatra eurozastupnik.
"Organska hrana jeftinija je od industrijske"
Na prigovor da ekološki uzgoj podrazumijeva i skuplju cijenu proizvoda, Waitz odgovara da ne treba "odlučivati o socijalnim politikama na osnovu cijena hrane, pogotovo ako pritom uništavamo temelje naše proizvodnje".
"Vanjski troškovi proizvodnje hrane nisu uračunati u cijenu, ali građani je plaćaju zbog uništavanja koje proizvodi klasična, industrijska poljoprivreda", ocijenio je.
Pojasnio je kako je njegova pokrajina Štajerska jedan od najvećih proizvođača svinjetine, zbog čega je cijena toga mesa jeftina, ali je posljedično došlo i do onečišćenja pitke vode.
Zbog toga "svi gađani u regiji plaćaju skuplju vodu za jeftinu proizvodnju svinjetine", istaknuo je Waitz.
"Ako gledate vanjske troškove proizvodnje i ako ih dodamo cijeni, organska bi hrana bila 30 posto jeftinija od konvencionalne proizvodnje", poručio je.
"Masovni turizam može biti održiv"
Waitz se osvrnuo i na utjecaj Europskog zelenog plana na turizam, krucijalnu granu hrvatske ekonomije.
Kazao je da masovni turizam nije sam po sebi problem za okoliš, već je glavno pitanje je li turizam "postavljen na održivim nogama" ili se povećava "pritisak na more".
"Masovni turizam može biti strukturiran na održiv način", kazao je. Istaknuo je kako mora biti promijenjena paradigma: "Gradi brzo, zaradi brzo i nemoj misliti o onome što ostavljaš iza sebe."
"To je primarno pitanje, a ne koliko imamo turista u hotelu", kazao je Waitz.
Također je apostrofirao da je važno da namirnice koje se koriste u turističkom sektoru dolaze iz neposrednog okruženja.
"Regionalna hrana na jelovniku je nešto što ispunjava uvjete za visokokvalitetni turizam", kazao je i dodao takvu ponudu sve više cijene turisti širom EU.
"Hrvatske šume možda ne bi trebale upravljati zaštićenim područjima"
Udruga VIDRA - Veterani i društvena akcija i Zeleni odred prošloga su mjeseca ispred Ureda EK u Zagrebu prozvali Hrvatske šume da manipuliraju građanima i zlorabe stanovništvo u svrhu nelegalnog obavljanja šumarskih radova i da krivotvore dokumente o poslovanju, čime obmanjuju institucije EU i time stječu nepripadnu materijalnu korist.
Waitz je na svojoj stranici objavio izvješće udruge VIDRA koja tvrdi da Hrvatske šume prekomjerno sijeku i krše europsku direktivu Natura 2000., pa je poslao pismo Europskoj komisiji i zatražio da ispita slučaj.
Austrijski europarlamentarac smatra da "sječe šuma nisu uopće prikladne za budućnost" te da samo pojačavaju globalno zatopljenje.
Istaknuo je da su Hrvatske šume javna kompanija, ali zarađuju sječom šuma, zbog čega bi "bilo dobro da Hrvatska promisli je li dobro da Hrvatske šume upravljaju zaštićenim područjima".