Cijene hrane spustile su se u veljači na najnižu razinu u tri godine zahvaljujući znatno jeftinijim žitaricama koje su prevagnule nad skupljim šećerom i mesom, izvijestila je danas Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).
FAO indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u veljači za 0,9 bodova u odnosu na revidiranu vrijednost za siječanj, na prosječna 117,3 boda, najnižu razinu od veljače 2021. godine.
U odnosu na prošlogodišnju veljaču, njegova je vrijednost niža za 10,5 posto.
Pad cijena kukuruza i pšenice
Najviše su u veljači pojeftinile žitarice, za 5,0 posto u odnosu na siječanj, odražavajući pad cijena kukuruza zbog očekivanja obilne žetve u Južnoj Americi i konkurentnih cijena koje nudi Ukrajina. Pojeftinila je i pšenica, zbog snažnog tempa ruskog izvoza.
Izrazitije su pale i cijene biljnih ulja, za 1,3 posto u odnosu na siječanj. Sojino ulje značajno je pojeftinilo zbog prognoza o obilnom urodu soje u Južnoj Americi. Pale su i cijene ulja od suncokreta zahvaljujući obilnom ukrajinskom izvozu.
Najviše je pak u veljači poskupio šećer, za 3,2 posto u odnosu na siječanj, pod utjecajem zabrinutost za brazilsku proizvodnju nakon dugotrajnog razdoblja suše i procjena o slabijoj proizvodnji na Tajlandu i u Indiji, dvije vodeće izvoznice.
Cijene mesa porasle su 1,8 posto, održavajući poskupljenje mesa peradi i govedine pod utjecajem problema s transportom u Australiji zbog jakih kiša. Blago je poskupjela i svinjetina, zbog pojačane kineske potražnje i slabije opskrbe iz zapadne Europe.
FAO-v indeks pokazuje i poskupljenje mlijeka i mliječnih proizvoda, za 1,1 posto u odnosu na siječanj, pod utjecajem snažnije azijske potražnje za maslacem.
Blagi rast proizvodnje pšenice
U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je blago podigao procjenu svjetske proizvodnje žitarica u 2023., na 2,84 milijarde tona, novu najvišu razinu otkad objavljuju podatke. To bi značilo da je u odnosu na prethodnu godinu porasla za 1,1 posto, pokazuju novi izračuni.
Potvrdili su pak procjenu potrošnje žitarica u sezoni 2023/2024., koja bi trebala dosegnuti 2,82 milijarde tona i biti veća za 1,2 posto nego u sezoni 2022/2023. To bi značilo da će zalihe žitarica na kraju sezone 2023/2024. iznositi 896,9 milijuna tona i biti više za 2,9 posto više nego na početku, pokazuju nove FAO-ve procjene.
Globalna trgovina žitaricama trebala bi u aktualnoj sezoni no novim FAO-vim izračunima porasti za 1,3 posto, na 483 milijuna tona, uz veći obujam trgovine kukuruzom zahvaljujući prognoziranoj većoj ukrajinskoj ponudi i snažnijoj kineskoj potražnji, procjenjuju u FAO-u.
Trgovina pšenicom trebala bi se smanjiti za 1,2 posto u odnosu na 2022/2023. i kliznuti na 197,5 milijuna tona. U prvoj prognozi ovogodišnjeg uroda pšenice FAO je izračunao da bi trebala porasti za jedan posto, na 797 milijuna tona.