Članica Zaklade Solidarna o obnovi Banije: Odavno se ne nerviram kad čujem Horvata

Screenshot: N1

O OBNOVI Banije nakon potresa na N1 televiziji govorili su Marina Škrabalo iz Zaklade Solidarna i Boris Blažević, koordinator projekta tipske kuće Rotary.

Zaklada Solidarna prikupila je donacijama preko 17 milijuna kuna za pomoć 1200 obitelji stradalih u potresu. Najvećim dijelom su to bile donacije pojedinaca. Odmah je pokrenuto krizno stambeno zbrinjavanje nabavom, dodjelom i dopunskim opremanjem mobilnih kućica i stambenih kontejnera u kojima su zbrinute 84 obitelji. Također su krenuli u projekt "Solidarnih kuća za ljude", koje su dugoročna i održiva alternativa kontejnerima i mobilnim kućicama.

"Kad čujem ministra Horvata, već odavno se ne nerviram"

U konačnici je glavni projekt trebao biti gradnja tzv. Rotary kuće, projekt tipske kuće, no tu je izbio problem. Ministarstvo i strukture odjednom nalaze problem u tome kako legalizirati te objekte.

"Ova godina je meni bila godina učenja, što znači strpljenje, upravljanje bijesom i ustrajnost u tome da, bez obzira na probleme, izazove, političare, budemo fokusirani na ono za što su nam ljudi povjerili svoj novac, povjerenje i znanje, da učinimo najviše što možemo za stradale u potresu. Ne želimo graditi grobove, nego domove. Kad čujem ministra Horvata, već odavno se ne nerviram. Što se njega tiče, očito je nažalost, a to je konsenzus mnogih, da je od mnogih slabih karika najslabija karika u procesu obnove Ministarstvo graditeljstva. Ministar Horvat nema legitimitet kritizirati bilo što, a to što će morati snositi posljedice neorganizirane obnove, to će biti njegov problem. Svi projekti Solidarne su pokriveni papirima. Mi stojimo čisto pred svim donatorima, sve smo pokrili", odgovorila je Škrabalo na pitanje kako se osjeća kad čuje riječi ministra.

"Ne vrijede za sve isti standardi"

Horvat govori da je Solidarnoj bilo lakše graditi kuće jer se država mora držati zakona.

"Mi smo cijelo vrijeme u slalomu između Zakona o gradnji i Zakona o obnovi. Nikome u cijelom sustavu nitko nije pojasnio u kakvom su ti zakoni međuodnosu. Mi smo našu gradnju pokrili papirima prema Zakonu o gradnji", rekla je Škrabalo.

Nedavnim izmjenama zakona ministar Horvat priznao je da je nemoguće zaobići nelegalne objekte i da će sve ono što država bude obnavljala biti legalizirano. Zašto onda dovodi u pitanje ono što su gradili donatori?

"Država se voli držati vlasti, ali ne pravila da za sve vrijede isti standardi", odgovorila je Škrabalo.

"Projekte smo imali u veljači, a onda je krenula birokracija"

Blažević je govorio o tipskim kućama.

"1. siječnja se skupila grupa prijatelja inženjera rotarijanaca, donijeli smo odluku da trebamo pomoći Baniji. Napravili smo tri rješenja kakve bi se kuće mogle graditi. Osnovna ideja je da moraju kuće biti seizmološki sigurne, energetski učinkovite, jednostavne za gradnju i moraju graditi to lokalne firme, na taj način bismo zadržali lokalne firme. Krajem drugog mjeseca imali smo gotove projekte i onda je krenula trka s pokušavanjem dobivanja informacija kako možemo graditi te kuće", rekao je Blažević.

Kaže da u tom trenutku nisu imali novca te da su tražili partnere i tako došli u suradnju sa Solidarnom.

"U petom mjesecu smo, temeljem informacija ljudi iz Ministarstva, krenuli u postupak ishođenja rješenja za tipske kuće jer je bilo rečeno da ćemo onda moći graditi po Zakonu o obnovi, po njemu možemo graditi zamjenski objekt. To je bila ideja zašto se išlo na Zakon o obnovi. To se nažalost dosta odužilo, nešto jer je Ministarstvo tražilo dopune dokumentacije, nešto jer je naša država birokratizirana, pa je to trajalo. Prijavili smo prije dva tjedna prvu kuću za gradnju, nažalost po članku 129. Zakona o gradnji, jer po Zakonu o obnovi nije definirano kako privatni donatori mogu graditi po tom Zakonu", rekao je Blažević.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.