Kada je predsjednik Donald Trump prvi put iznio mogućnost rata s Iranom, neka od najozbiljnijih protivljenja stigla su od njegovog zamjenika. Potpredsjednik JD Vance, bivši marinac koji je političku karijeru izgradio kao kritičar vojnih intervencija, upozoravao je na opasnosti pokretanja još jednog nepredvidivog sukoba na Bliskom istoku, piše CNN.
>> Razvoj događaja pratite na Indexu
No, kad je postalo očito da Trump i dalje naginje vojnoj akciji, Vance je promijenio stav. Založio se da Trump napadne brzo i odlučno, tvrdeći da je to nužno kako bi se smanjile američke žrtve i spriječilo da Iran prvi udari.
Potpredsjednikov preokret, kako su opisale dvije osobe upućene u zbivanja, odražava kako su Trumpovi najbliži suradnici pristupili ratu koji je u početku malo tko smatrao nužnim, ali su ga na kraju svi podržali.
Dok je Trump razmatrao sukob, mnogi od najglasnijih zagovornika rata dolazili su od saveznika izvan Bijele kuće, a ne iz njegovog najužeg kruga, tvrdi više pomoćnika, savjetnika i drugih upućenih u situaciju. Ti glasniji akteri na kraju su nadvladali tiše pozive na oprez.
Osim Vancea, i načelnik Združenog stožera, general Dan Caine, iznio je moguće negativne posljedice napada na Iran. Državni tajnik Marco Rubio, već zaokupljen upravljanjem posljedicama siječanjskog napada na Venezuelu, u početku je nudio tek mlaku podršku.
Predstojnica ureda Susie Wiles posljednje je mjesece provela više usredotočena na politička pitanja, planirajući kampanju za međuizbore s naglaskom na domaćim prioritetima, strahujući da su oni pali u drugi plan zbog Trumpovih vanjskopolitičkih poteza.
Unatoč sumnjama, Vance i drugi visoki dužnosnici nisu pružili značajniji otpor ratu kad su ga počeli smatrati neizbježnim. Vrijeme uoči napada 28. veljače proveli su žureći se da izvrše Trumpove želje, umjesto da ih pokušaju promijeniti.
"Ovo nije Bijela kuća kao ‘tim suparnika’. Predsjednik ne dopušta otvoreno sučeljavanje različitih stavova", rekao je Curt Mills, izvršni direktor časopisa The American Conservative i jedan od dubokih skeptika prema stranim intervencijama. "Ako predsjednik nije bio spreman ili sposoban reći ne, rat je bio neizbježan."
Trumpovi viši pomoćnici sada se žure razviti dugoročnu strategiju za sukob bez jasnog konačnog ishoda, ali s mnogo rizika za Trumpovo predsjedništvo, a za neke i za njihove vlastite buduće političke ambicije.
Vanceova podrška ratu uznemirila je antiintervencionističko krilo Republikanske stranke koje je godinama njegovao, čime je praktički stavio na kocku svoje izglede za izbore 2028. godine. Njegova budućnost sada ovisi o sposobnosti da ostvari brzu pobjedu na Bliskom istoku s malo američkih žrtava i bez trajnih posljedica.
Za Rubija, kojeg se smatra glavnim Vanceovim suparnikom za nominaciju 2028. godine, dugotrajni sukob prijeti potkopati dobru volju koju je stekao nadzirući niz uspješnih vanjskopolitičkih poteza.
Činilo se da je pogriješio samo nekoliko dana nakon početka rata, izazvavši brzu reakciju kad je sugerirao da je Izrael naveo SAD na napad na Iran. Te je izjave povukao sljedeći dan, nakon što se Trump s njima javno nije složio.
"Upravo je u tome posebno nesigurna priroda ove odluke", rekao je jedan bivši dužnosnik Trumpove administracije. "Na kraju bi se mogla obiti o glavu ljudima koji imaju ambicije i planove i nakon ove administracije."
Predsjednikov tim bori se s hitnim izazovima na nekoliko frontova, čak i dok je Trump posljednjih dana hvalio operaciju kao veliki vojni trijumf. U State Departmentu, Rubio nadzire zakašnjele napore za evakuaciju tisuća Amerikanaca koji su ostali na Bliskom istoku i nalaze se u opasnosti.
Unutar Pentagona, koji vodi Pete Hegseth, vlada zabrinutost zbog stanja nacionalnih zaliha naoružanja i neizvjesnog trajanja rata. Istovremeno, osam mjeseci prije međuizbora, Vance i Wiles pokušavaju obuzdati domaće posljedice.
Nastoje uvjeriti saveznike iz pokreta MAGA, zabrinute zbog Trumpovog entuzijazma za rat, i približiti ciljeve sukoba široj javnosti, tražeći nove načine za ograničavanje posljedica za američko gospodarstvo, uključujući i brzo rastuću cijenu nafte.
"Nema apsolutno nikakve šanse da Donald Trump dopusti da ova zemlja uđe u višegodišnji sukob bez jasnog kraja na vidiku i bez jasnog cilja", ustrajao je Vance prošli tjedan na Fox Newsu, iako je priznao da bi sukob "mogao potrajati još neko vrijeme.
Mogao bi potrajati i znatno duže." Glasnogovornica Bijele kuće Taylor Rogers izjavila je da Trumpov tim za nacionalnu sigurnost "svakodnevno surađuje kako bi osigurao potpun i cjelovit uspjeh operacije ‘Epski bijes’."
Ipak, tjedan dana nakon početka borbi, još uvijek nije jasno u kojem će se smjeru rat razvijati niti kako točno osigurati čistu izlaznu strategiju. Trumpovi najviši pomoćnici složni su u želji da rat bude relativno kratak te se nadaju da će trajati tjednima, a ne mjesecima, rekle su osobe upućene u situaciju.
Od pokretanja početnih napada, naglašavali su da njihovi ciljevi ne uključuju promjenu režima, pazeći da ne postave ljestvicu za pobjedu koja nije nužno pod kontrolom SAD-a. Iako je Trump pozvao iranski narod da preuzme vlast nakon što se sadašnji režim uništi, malo je povjerenja u to kako će se to odigrati i hoće li novo vodstvo biti prijateljskije prema SAD-u.
Vance, Rubio i drugi visoki dužnosnici umjesto toga su nastojali uspostaviti dostižnije vojne ciljeve usmjerene na uništavanje iranskih neposrednih oružanih sposobnosti i učinkovito uklanjanje bilo kakvog napretka prema razvoju nuklearne bombe.
No, neizvjesno je koliko će to točno trajati dok vojska širi svoje mete diljem zemlje. Sukob bi mogao potrajati i duže, s obzirom na spoznaju da će SAD vjerojatno imati određenu ulogu u upravljanju nastalim vakuumom moći - Trump je dao naslutiti da bi želio imati utjecaj na formiranje iduće vlasti.
"Sljedeća otprilike tri tjedna uništavat će se velik dio materijalne vojne imovine", rekao je jedan dužnosnik Trumpove administracije. "A onda slijedi nekoliko mjeseci u kojima će se vidjeti tko uspostavlja kontrolu i kako to čini. Tko će voditi snage i kako će one surađivati?"