Screenshot: Youtube
VLADIMIR Putin i Donald Trump prvi su put razgovarali, barem kao predsjednici Rusije i Amerike, prošlu subotu. Združene ruske i pobunjeničke snage pokrenule su siloviti napad na položaje ukrajinske vojske u nedjelju.
Napad artiljerijom, tenkovima i projektilima gradić Avdiivku koji se nalazi na samoj fronti pod kontrolom ukrajinskih snaga, počeo je u nedjelju i nastavio se u ponedjeljak, javlja Newsweek.
Napad odbijen, 8 vojnika poginulo, stanovnici bez struje, vode i grijanja
Vojne akcije ostavile su 17 tisuća stanovnika Avdiivke bez struje, vode i grijanja. Ukrajina sada priprema uvođenje izvanrednog grijanja i moguću evakuaciju civila.
Mirovni promatrači Organizacije za sigurnost i suradnju Europe (OSCE), koji nadgledaju poštivanje primirja, zabilježili su samo u nedjelju čak 2260 kršenja primirja.
Ruska Federacija upozorila je 26. siječnja Vijeće sigurnosti UN-a na veliku opasnost od vojne eskalacije u istočnoj Ukrajini, što se dva dana kasnije pokazalo kao samoispunjavajuće proročanstvo.
Iako je u ponedjeljak napad nastavljen kopnenim snagama, ukrajinska vojska uspješno ga je odbila, iako ne bez žrtava. Pet ukrajinskih vojnika ubijeno je u nedjelju, a još trojica u ponedjeljak, dok je još 26 ranjeno. Gubici pobunjeničke strane nisu poznati.
Porošenko: "Ovo je barbarizam"
Borbe se nastavljaju i dalje. "Neprijatelj nastavlja s paljbom teške artiljerije i minobacača na naše položaje", priopćio je glasnogovornik ukrajinske vojske Oleksandar Motuzjanjik. Vojska je zabilježila 38 različitih napada na njene položaje na području oko strateški značajnog Mariupolja, koji je pod njenom kontrolom otkad ga je oslobodila u lipnju 2014., i više od 50 napada na cijeloj 400 km dugoj bojišnici.
Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko osudio je napad. "Ovo je barbarizam", prenio je njegove riječi glasnogovornik Svjatoslav Cegolko. Izvanredna situacija u Avdiivki mogla bi se pretvoriti u humanitarnu katastrofu, upozorio je Cegolko.
300 tisuća kršenja primirja od 2014.
Ukrajinski dužnosnici tvrde da se radi o ruskoj provokaciji s ciljem sabotaže primirja s ciljem eskalacije sukoba. Mogućnost pune ruske invazije nije isključena, upozoravaju.
Rat u Ukrajini, jedini aktivni vojni sukob u Europi, bliži se svojoj trećoj godišnjici. Više od 10 tisuća Ukrajinaca poginulo je, a čak 1.7 milijuna natjerano u izbjeglištvo, prema procjeni UN-a. Unatoč primirju koje je stupilo na snagu sporazumom Minsk 2 u veljači 2015., sporadične eskalacije nasilja postale su konstanta.
Kate Brynes, zamjenica šefa Misije SAD-a pri OSCE-u, pozvala je još jednom na povlačenje zabranjenog teškog naoružanja s bojišnice i prestanak kršenja uvjeta mirovnog sporazuma s obje strane. OSCE, čiji su promatrači dokumentirali čak 300 tisuća kršenja primirja u istočnoj Ukrajini, nema mandat za prisilno provođenje primirja. No promatrači obično nisu na zadatku tijekom noći, kada se sukobi u pravilu intenziviraju.
Rusija negira potporu separatistima
Brynes je izravno prozvala rusko-separatističke snage za ponovno pokretanje sukoba i pozvala Rusiju da zaustavi nasilje i prestane s pokušajima zauzimanja novog teritorija izvan linije razdvajanja sukobljenih strana.
Prema procjenama ukrajinske vojske i nezavisnih obavještajnih agencija, proruske snage čine nekih 40 tisuća paravojnih separatista uz 5 tisuća regularnih ruskih vojnika. Iako su Ukrajina, NATO i brojni nezavisni mediji zabilježili prebacivanje ruskih snaga, naoružanja i opreme preko granice u odmetnutu ukrajinsku regiju Donbas, koju čine dvije samozvane republike, Luhansk i Donjeck, Rusija poriče pružanje potpore separatistima.
Međutim, sukob mi se mogao proširiti na druge zemlje istočne Europe, u kojoj su NATO i Rusija ušle u začarani krug gomilanja vojnih snaga.