U 11 SATI objavit će se prvi rezultati Popisa stanovništva 2021. Prema podacima Popisa stanovništva 2011. godine, u Hrvatskoj je živjelo 4.284.889 stanovnika, a kako nam je jučer rekao hrvatski demograf Anđelko Akrap, koji godinama upozorava na loše demografske trendove, siguran je da će novi popis pokazati da imamo ispod četiri milijuna stanovnika.
Hrvatsku je, podsjetimo, zadesio veliki val iseljavanja nakon ulaska u EU, pogotovo 2014. i 2015. godine, stoga je za očekivati da ćemo imati daleko manji broj stanovnika. U zadnjem valu iseljavanja državljani Hrvatske uglavnom su kao mjesto za novi život birali Irsku i Njemačku.
"Sigurno je da ćemo imati ispod četiri milijuna stanovnika. Imamo dugogodišnje prirodno smanjenje stanovništva, daleko više umrlih nego rođenih, i tako godinama. Uz to, imali smo val iseljavanja, zatvara se velik broj osnovnih škola, svi ti negativni učinci su očiti i utječu na pad broja stanovnika", rekao je za Index demograf Anđelko Akrap.
"Najvažnija je struktura stanovništva, a ona je loša"
Ističe da će brojka stanovnika koju će objaviti DZS biti posljedica dugogodišnjih nepovoljnih trendova. No, navodi da je puno važnije od broja stanovništva njegova struktura, koja je loša. Kao glavni problem upozorava na činjenicu da Hrvatska ima velik udio starog stanovništva.
"Za gospodarstvo vam je najbitnija struktura stanovništva. Imamo vrlo loše demografske trendove. Imamo velik udio starijih stanovnika, a mali udio djece. To ima reperkusije na ekonomiju, manje se troši ondje gdje imamo više staračkog stanovništva. Problem je ono što će Popis stanovništva pokazati, a to je da nam se jako smanjio broj stanovnika u dobnoj granici od 0 do 14 godina", kaže Akrap.
Na prošlom popisu najmanje stanovnika imala je srednja i istočna Hrvatska
Prema Popisu stanovništva 2011. najviše stanovnika imala je sjeverozapadna Hrvatska gdje je tad živjelo 1.649.623 stanovnika, a najmanje srednja i istočna Hrvatska koje su imale 1.227.661 stanovnika, dok je jadranska Hrvatska imala 1.413.328 stanovnika. Za pretpostaviti je kako će se najveća razlika vidjeti upravo na podacima o broju stanovnika u srednjoj i istočnoj Hrvatskoj.
Na kraju podsjetimo kako se Popis 2021. razlikuje od svih prijašnjih Popisa stanovništva po tome jer su građani prvi put imali priliku za samostalno popisivanje u elektroničkom sustavu e-Građani koje se provodilo od 13. do 26. rujna 2021.
Samostalno se popisalo više od 1.630.000 građana
Popis stanovništva 2021. završen je 14. studenoga iako je prvotno trebao biti gotov 17. listopada, no rok za završetak popisa stanovništva produljen je čak dva puta zbog poteškoća na terenu i epidemiološke situacije. Prvi put do 29. listopada, a drugi put do 14. studenoga.
Bio je ovo prvi digitalni popis stanovništva, a provodio se u dvije faze. U prvoj smo se mogli sami popisati putem sustava e-građani i popisivačima samo predati šifru s kontrolnim brojem - ili je zalijepiti na vrata.
One koji to nisu učinili sami, popisivači su u drugoj fazi popisivali na terenu. Samostalno se popisalo više od 1.630.000 građana, što je 40% ukupnog stanovništva. Najviše građana koji su se sami popisali bilo je u gradu Zagrebu, njih gotovo 500.000, tj. 60%. Druga je Primorsko-goranska županija s 48%. Najmanje građana digitalno se popisalo u Ličko-senjskoj županiji, samo 23%.