Foto: Saxo bank; Na slici: Christopher Dembik, rukovoditelj makroanaliza u Saxo Banci.
Na današnjoj konferenciji "Bolji novi svijet – Ključni globalni događaji koji utječu na investicije u 2017." u Zagrebu, Dembik je ipak istaknuo i da ne smijemo zaboraviti kako se čini da Vlada želi smanjiti javnu potrošnju, gledano iz perspektive vanjskog promatrača, što će analitičari i investitori sigurno prihvatiti kao dobru mjeru, priopćeno je iz Saxo banke.
Hrvatska bi trebala smanjiti ovisnost o investicijama iz Europske unije
"Okretanje prema tržištu Bliskog istoka, kako bi Hrvatska smanjila ovisnost o investicijama iz EU, sigurno je pametan potez, no ne bi smjeli zaboraviti na Kinu i prednosti koje donosi njihov program 'Novi put svile' jer i tu već postoji konkurencija, s obzirom da je Srbija već poprilično odmaknula u svojim vezama", komentirao je Dembik dodajući da bi glavni prioriteti trebali biti niži tečaj kune kako bi se potaknuo izvoz, ali sa što sporijim planovima o uvođenju eura, bez obzira koliko bi EU valuta pomogla prinosima na državne obveznice jer bi generalno bila loša za gospodarstvo. Nikada se ne može previše isticati važnost ulaganja u inovacije, s primjerice poreznim olakšicama te smanjenje procedura za građevinske dozvole ili pojednostavljivanje procesa za otvaranje tvrtki. Sve su to već vrlo poznate činjenice, potvrđene i u lošim rezultatima na Doing Business indeksu, no, bez obzira na to, napredak je vrlo spor u tim područjima, poručuje Dembik.
Za investitore: Idealan portfelj mora biti kvalitetno diverzificiran
Okupljeni financijski stručnjaci na konferenciji također su s predstavnicima tima iz Saxo banke razgovarali o mogućnostima trgovanja na tržištu kapitala. Prema riječima analitičara iz te danske investicijske banke za trgovanje brojnim imovinama, idealni portfelj mora biti kvalitetno diverzificiran i sadržavati konzervativnu imovinu, kao što su zlato i nekretnine, ali i investicije u nove sektore, bez obzira primaju li ili ne državne subvencije, kao što su obnovljivi izvori energije ili biometrija. Primjerice, rekao je Dembik, on pozorno prati takve tvrtke u Francuskoj i Njemačkoj za koje je procijenio da imaju dobar potencijal rasta te luksuznu robu i poduzeća s proizvodima široke potrošnje. No, s druge strane, ulagači mogu pratiti i imovinu koja se smatra rizičnom, kao što je PDVSA (Petroleum of Venezuela) ili ukrajinske obveznice, ali moraju biti oprezni sa svakom odlukom o takvoj kupovini, naglasio je Dembik.
Kada je riječ o globalnim događajima koji mogu utjecati na tržišta tijekom 2017., neki od glavnih trendova već se događaju, a ulagači bi trebali pozorno pratiti odluke i politike koje će se provoditi u nadolazećem tromjesečju na suprotnim stranama Atlantika, kako bi ispravnije mogli sagledati moguće smjerove te, naravno, odrediti kako bi to moglo utjecati na njihova ulaganja. S obzirom na predsjednički zaokret u SAD-u i političku neizvjesnost vezanu za nadolazeće izbore u Njemačkoj, Nizozemskoj i Francuskoj, zajedno s previranjima vezanima za Brexit, Dembik ističe da fokus treba biti na protekcionizmu u SAD-u i može li se on doista ostvariti, u kojem će se smjeru kretati dolar te je li moguća propast eurozone. U današnjem globaliziranom svijetu ne možemo preskočiti isprepletenost ta tri pitanja i njihov utjecaj na ostatak godine, smatra Dembik.
Trumpova politika mogla dovesti do povećanja kamata
"Oko pitanja što bi se dogodilo s valutom SAD-a i kako bi se to moglo odraziti na EU i eurozonu, trenutno vlada konsenzus da će postojeće vođenje monetarne politike na suprotnim stranama Atlantika dovesti do jačanja dolara, a slabljenja eura. Kratkoročno gledano, teško je predvidjeti što bi moglo spriječiti jačanje dolara, ali u srednjem je roku upitno hoće li taj trend trajati", poručio je Dembik. Zapravo, Trumpova bi gospodarska politika, čak i djelomično provedena, trebala dovesti do povećanja kamatnih stopa te pritisaka za rast inflacije, nastavlja Dembik i dodaje da će SAD, kako bi to prevladao, morati dopustiti deprecijaciju dolara, kako bi inflacija 'prešla' kod njegovih trgovinskih partnera, slično kao što su to učinili Nixon 1970-ih i Reagan 1980-ih, pod pritiskom industrijskog sektora.
Za eurozonu će to značiti novi ciklus rasta kamatnih stopa, jači euro i povećanje inflacije, što će negativno utjecati na kupovnu moć kućanstava, a posebice onih u zemljama s malim gospodarskim rastom, ističe Dembik i dodaje da će u tim uvjetima ECB morati zadržati svoj prilagodljiv stav duže nego što je to planirano, a to bi moglo dovesti do povećane napetosti između pristaša Maria Draghija i Njemačke i njezinih saveznika koji inzistiraju na mjerama izlaska. Iako Trump predstavlja stvarni rizik za 2017., postoji još veći rizik kojeg ulagači zanemaruju, a to je moguća kriza uz monetarnu politiku unutar Europske središnje banke, zaključio je Dembik iz banke sa sjedištem u Kopenhagenu.