AUSTRIJSKI list Die Presse objavio je veliki članak u kojem Zagreb opisuje kao nedovoljno prepoznatu turističku destinaciju, jer nudi spoj austrougarskog štiha i socijalističkog modernizma. Članak pod naslovom “Zagreb između palača i socijalističke gradnje” potpisuje Nicole Quint, koja glavni grad Hrvatske opisuje kao “šarmantan”.
Cijeli je članak prožet svojevrsnim kolonijalnim tonom pa se stalno ističe što su Austrijanci učinili za Hrvate.
“Nešto prije sumraka, fenjeraš kreće Gornjim gradom Zagreba i dugim štapom pali više od 200 plinskih lampi. Njihovo meko svjetlo preplavljuje uličice daškom jučerašnjeg dana, a zveckanje potpetica po pločniku zvuči kao odjek iz starih dana”, opisuje se na početku članka atmosfera na Gornjem gradu u sumrak.
Zagreb kao mjesto susreta srednje, južne i istočne Europe
Na Trgu bana Jelačića možete susresti ulične svirače.
“Tamo vas ulični svirači s balkanskim zvukovima podsjećaju gdje ste stigli - mjesto susreta između srednje, istočne i južne Europe. Lokacija Zagreba ne samo da je ostavila trag u glazbi već je ispisana i na licu glavnog grada Hrvatske. Oko 400 godina habsburškog utjecaja Zagreb je učinilo skromnijom verzijom Beča i Budimpešte”, piše Die Presse.
Ističu da se u centru grada mogu kupiti provincijski proizvodi, primjerice ručno pletene vunene čarape, tržnice nude svježu tunu s hrvatske obale, istarsko maslinovo ulje, paški ovčji sir i limun s otoka Visa.
“Ovdje je sve malo mediteranskije i veselije nego u prijestolnicama bivših vladara”, konstatira austrijski list.
Svugdje se vidi utjecaj Austro-Ugarske. “Zagreb ne može bez palačinki, knedli i gulaša - sve su to kulinarske i jezične ostavštine dunavske monarhije”, navodi se.
Mirogoj - krajolik utjehe i žalosti
Slijedi opis Mirogoja, jer “Zagreb duguje središnje groblje Austrijancima”.
“Iza arkadnih zidova s upečatljivim kupolama nalazi se jedno od najljepših mjesta za mrtve u Europi. Kršćani, Židovi, srpski pravoslavci i ateisti, grešnici i pobožni ljudi okupljeni su u ovom ogromnom krajoliku utjehe i žalosti. Upečatljiva su brojna nadgrobna svjetla u nacionalnim bojama crvenoj, bijeloj i plavoj”, piše Die Presse.
Tko je najvažniji pokojnik na groblju?, pita se austrijski list pa onda nudi odgovor: “Kad je riječ o veličini grobnice, na natječaju pobjeđuje kontroverzni Franjo Tuđman, prvi predsjednik Republike Hrvatske.”
Pohvala Muzeju prekinutih veza
Die Presse smatra da su u Zagrebu dojučerašnji “okorjeli komunisti među najpobožnijim posjetiteljima crkve”, dok se oko katedrale poslužuje najbolja hrana.
Die Presse piše i o Muzeju prekinutih veza, koji opisuje kao “manje drastičan naziv za okupljalište osvete, boli, tuge i olakšanja”.
“Ljudi iz cijelog svijeta poslali su u zagrebački muzej padobran, ključeve od stanova, ružičaste plišane lisice, dreadlocks i gaće - sve je to naslijeđe ljubavi koja nije ostala. Za veterana jugoslavenskog rata od romanse s bolničkom socijalnom radnicom ostala je samo proteza potkoljenice koju je uz njezinu pomoć prvi put isprobao, a biolog je zadržao komadić kraste s rane njenog ljubavnika koji bi ona upotrijebila kao materijal za kloniranje u slučaju njegove smrti. Čovjek je još živ, ali ljubav je pobjegla od ludog straha od gubitka.”
"Zagreb nudi obilje umjetnosti, kulinarstva i arhitekture"
I onda slijedi još pohvala na račun Zagreba.
“S tako dirljivim muzejom, s obiljem umjetnosti, kulinarstva i arhitekture, Zagreb ispunjava sve kriterije da se uzdigne u rang grada dostojnog Baedeckerovog turističkog vodiča, ali je ipak dugo ostao turistička ničija zemlja. To nisu mogli promijeniti ni geografska i povijesna blizina srednjoj Europi niti ulazak Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine”, piše Die Presse.
Masovni turizam nastavio je zaobilaziti Zagreb jer su destinacije iz snova na istoku EU bile Prag i Budimpešta.
“No otkako je Zagreb na jednoj online top 10 ljestvici proglašen insajderskom top destinacijom, dobar život u gradu je u opasnosti”, upozorava Die Presse na moguće posljedice pretvaranja Zagreba u megapopularno turističko središte.
Kritika socijalističke arhitekture Novog Zagreba
“Nakon pola stoljeća realnog socijalizma, Zagreb još nije bio u stanju samljeti grube rubove iz komunističkog doba. A u turističkom zaleđu, s druge strane rijeke Save, nalazi se zbirka montažnih objekata na koje samo prava proleterska srca mogu brže zakucati”, piše Die Presse, koji novozagrebačku socijalističku arhitekturu opisuje kao “odbojnu”, “repelentnu”.
“Vertikalni život na 20 katova. Proklet je izum montažnog betona. Spavaonicom nazivaju Novi Zagreb. Ljudi rade i žive negdje drugdje. Život ovdje nije povezan s udobnošću i privatnošću”, navodi se u članku.
Turistički vodiči teško prolaze kroz ovaj dio grada i kao atrakcije predstavljaju najveću hrvatsku stambenu zgradu, piše austrijski list.
“Mamutica je naziv ove arhitektonske tragedije u kojoj više od 5000 ljudi kuha palentu, ljutiti zbog gradske vlasti ili zbog spora u susjednom stanu”, piše.
Die Presse zaključuje da je Zagreb “zamršeno lijepi grad”.