Već je otprije poznato da divlje svinje u jugoistočnoj Njemačkoj imaju visoke razine radioaktivnog cezija, što se često pripisivalo katastrofi u Černobilu 1986. godine. No dok su se razine radioaktivnosti smanjile kod drugih životinja, iz nekog misterioznog razloga su se zadržale u veprovima, što je fenomen poznat kao "paradoks divlje svinje".
Prema najnovijem istraživanju, za ovu pojavu su uz Černobil kriva i testiranja nuklearnog oružja provedena sredinom 20. stoljeća, odnosno izgleda da se veprovi zbog Černobilske katastrofe i nuklearnih testiranja i dalje kontaminiraju radioaktivnim materijalom putem prehrane, piše Science Alert.
Dvije vrste nuklearnog zagađenja
Radioaktivno zagađenje koje dospije u okoliš nakon nuklearne nesreće predstavlja značajnu prijetnju ekosustavima. Nakon Černobilske katastrofe, koja se dogodila prije 37 godina, došlo je do povećanja kontaminacije radioaktivnim cezijem, posebno cezijem-137, čije je vrijeme poluraspada oko 30 godina.
No poluživot puno stabilnijeg izotopa (cezij-135), koji može nastati nuklearnom fisijom, traje preko dva milijuna godina. Prema prethodnim istraživanjima, omjer cezija-135 i cezija-137 može ukazati na izvor samog cezija. Visok omjer ukazuje na eksplozije nuklearnog oružja, a nizak na nuklearne reaktore.
Stoga su radioekolog Felix Stäger sa Sveučilišta Leibniz u Njemačkoj i njegovi kolege napravili analizu razine cezija u 48 uzoraka mesa divljih svinja koje su od 2019. do 2021. prikupili lovci iz 11 regija Bavarske. Razina radioaktivnog cezija u 88 posto ispitanih uzoraka mesa bila je viša od njemačkog zakonskog praga.
Divlje svinje su i danas "radioaktivne"
Koristeći omjer cezija-135 i cezija-137, stručnjaci su utvrdili da je testiranje nuklearnog oružja odgovorno za 12 do 68 posto kontaminacije u uzorcima. Odnosno, unatoč tome što je Černobil glavni izvor cezija u divljim svinjama, otprilike četvrtina uzoraka je imala dovoljno značajan doprinos cezija iz testiranja nuklearnog oružja.
S obzirom na to da se divlje svinje hrane na specifičan način, poput potragom za tartufima, apsorbirale su različite razine kontaminacije iz oba izvora, što je pridonijelo tome da su i dalje "radioaktivne".
"Ova studija ilustrira da strateške odluke o provođenju atmosferskih nuklearnih pokusa prije 60-80 godina još uvijek utječu na udaljena prirodna okruženja, divlje životinje i ljudske izvore hrane", zaključili su znanstvenici.
Istraživanje Disproportionately High Contributions of 60 Year Old Weapons-137Cs Explain the Persistence of Radioactive Contamination in Bavarian Wild Boars objavljeno je u časopisu Environmental Science & Technology.