OSNOVNA škola grofa Janka Draškovića jedina je u zapadnom dijelu Zagreba koja ima posebno razredno odjeljenje za djecu s teškoćama u razvoju koji se školuju po posebnom programu. Učiteljica, odnosno edukacijski rehabilitator i asistent sa sedmero djece s različitim teškoćama provode nastavu u 22 kvadratna metra.
Problemi su se pojavili početkom nastavne godine kada se povećao broj učenika, a prostor im je postao malen za njihove potrebe. Roditelji su nezadovoljni, a mama desetogodišnjeg dječaka Leonarda primijetila je kako se njegovo stanje pogoršalo otkad su svi stisnuti u malu učionicu.
"To je prostor na koji je već bilo pritužbi, ali nažalost drugog prostora nema, a djece kojoj je potreban takav oblik školovanja ima sve više. Morala sam reagirati jer su to djeca s teškoćama koja su senzorički osjetljiva i to utječe na njihov razvoj.
Primijetila sam po svom sinu koliko mu se stanje pogoršalo povećanim brojem djece u učionici. Oni trebaju veći prostor od ovog, a potreban im je i prostor za odmor, odnosno ležaj za koji sada nemaju mjesta u razredu", kazala je mama Valentina Vinter Putar.
Škola nudi rješenje koje se ne sviđa Ministarstvu
Škola trenutno nema prostora za veću učionicu, no imaju još jednu manju prostoriju koju bi mogli osposobiti i dio učenika prebaciti u novu učionicu. Za to rješenje škola bi trebala zaposliti još jednog učitelja, što je u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja. Izgleda kako iz Ministarstva nisu spremni realizirati to rješenje jer pregovori traju još od listopada prošle godine.
"Surađujemo s Gradom i Ministarstvom. Radimo s našom djecom u uvjetima u kojima možemo, a ako nam se odobri drugi odjel, naravno da će nam biti bolje. Ako nam se ne odobri, nastavit ćemo s radom kao i do sada. Sve smo zatražili zakonskim putem. Sad čekamo odgovor Ministarstva, a kakav će on biti, ne ovisi o nama", kratko je komentirala ravnateljica Danica Rajković.
Što kaže Pravilnik?
Mami Valentini ovo nisu prvi problemi s obrazovnim sustavom jer uz Leonarda ima još dvoje djece s teškoćama u razvoju. Državni pedagoški standard zna napamet, ali je, kaže, nerazumljiv te se može tumačiti kako je koga volja.
"U članku 9. se spominje da je maksimalan broj učenika 9 ako se radi o intelektualnim teškoćama. Ali sva djeca u Leonardovom razredu imaju, uz intelektualne, i druge teškoće koje očito uopće nisu uzete u obzir. Nadalje, radi se o kombiniranom razredu.
Kada bi svi bili redovnog razvoja, u tom slučaju bi ih moglo biti maksimalno 12. Ali kako su svi s teškoćama, i to takvim da trebaju imati prilagođen program i individualizirane postupke, onda ih može biti 9.
Bez obzira na veličinu prostora, može se zaključiti da je to previše. Ako ćemo uzeti u obzir da se u redovnom razredu dijete s bilo kakvom teškoćom, radi se obično o redovnom programu s individualizacijom, računa kao dva učenika, taj 9 je opet previše", smatra Valentina.
Dozvolu za zapošljavanje djelatnika može izdati samo Ministarstvo, dok Grad ne može zaposliti i financirati dodatnog djelatnika čak i da to želi. Valentina je dodala kako zahtjev za dodatni odjel predaje škola, koja to nije obavezna napraviti bez obzira na broj djece s teškoćama jer se radi o preporukama, a ne zakonskim odredbama.
Ministarstvo i Grad Zagreb prebacuju lopticu odgovornosti
Stoga smo upit o zaposlenju dodatnog djelatnika poslali na adresu Ministarstva znanosti i obrazovanja. Dodatno smo ih pitali ulaže li se dovoljno u obrazovanje te diskriminira li trenutni pravilnik djecu s teškoćama u razvoju. Odgovor smo dobili, no stao je u jednu rečenicu.
"Ministarstvo znanosti i obrazovanja podržava ideju da Grad Zagreb kao vlasnik i osnivač škole osigura adekvatan prostor i uvjete u OŠ Janka Draškovića u Zagrebu za posebni razredni odjel učenika s teškoćama", kratko su odgovorili.
Iz šturog odgovora nismo uspjeli doznati hoće li zaposliti drugu učiteljicu koja je potrebna kako bi se problem riješio, već su odgovornost prebacili na Grad Zagreb. Oni pak smatraju kako su svoj zadatak ispunili i osigurali prostor te čekaju da odgovornost preuzme Ministarstvo.
"Škola je od Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade 17. studenog 2023. zatražila pozitivno mišljenje za podjelu postojećeg posebnog razrednog odjela na dva odjela. Gradski ured školi je izdao pozitivno mišljenje već 21. studenog, a škola je potom od Ministarstva znanosti i obrazovanja zatražila suglasnost za ustrojem novog posebnog razrednog odjela.
Izdavanje spomenute suglasnosti u isključivoj je nadležnosti resornog ministarstva. S obzirom na to da se radi o poštivanju odredbi Pravilnika koji je donijelo Ministarstvo, vjerujemo da će Ministarstvo pozitivno odgovoriti na zahtjev škole, izdati potrebne suglasnosti te omogućiti ustrojavanje novog posebnog razrednog odjela", odgovor je Grada Zagreba.
"Jesu li naša djeca građani drugog reda?"
Predsjednica udruge Sjena Suzana Rešetar zgrožena je Pravilnikom, ali i reakcijom Ministarstva koje presporo rješava problem. Odnosno, smatra kako ga ne rješavaju, već samo prebacuju odgovornost na druge institucije. Kada je u pitanju Pravilnik kojim se određuje broj učenika s teškoćama, smatra kako je preciznije i bolje napisan Europski pravilnik o uzgoju pilića u RH.
"Prema tom pravilniku je jasno propisano u koliko kvadratnih metara može biti određeni broj pilića te da moraju imati posebno svjetlo, rašpicu za nokte i da ih se mora puštati na zelenu površinu. I onda pogledamo članak u Pedagoškom pravilniku za djecu s teškoćama.
Ako to nije zločin, ja ne znam što je. Uz tolike konvencije i povelje o zaštiti prava djece, koje je Hrvatska ponosno ratificirala kao treća zemlja u svijetu o pravima osoba s invaliditetom, mi imamo ovo. Pa što su naša djeca stvari? Jesu li naša djeca građani drugog reda u ovoj državi kada Ministarstvo ne želi dati dozvolu za zapošljavanje još jedne osobe i ne žele toj djeci osigurati da se osjećaju prihvaćeno?" pita se Suzana Rešetar.
Dodala je kako je postalo degutantno gledati odluke vladajućih koje donose kada su u pitanju djeca s teškoćama u razvoju i njihova prava. Kaže kako se sve događa isključivo zbog samovolje pojedinaca koji nisu zainteresirani za djecu te da im tim krše sve moguće zakone i konvencije.
"Filozof Thomas Pain je rekao da skup ljudi koji sebe ne drže odgovornima nikome ne bi trebao imati ničije povjerenje. I to je nešto što bi javnost trebala znati. Ako ti nećeš preuzeti odgovornost za najnemoćniju populaciju, onu populaciju za koju si dužan ispoštovati sve europske zakone, pa zašto bi oni uopće imali naše povjerenje", zaključila je.