MANDAT sadašnjem predsjedniku Vrhovnog suda, Đuri Sessi, ističe sredinom srpnja, a sada je već posve jasno da zbog sukoba predsjednika i premijera sabora do tada neće uspjeti izabrati novog predsjednika, nakon što je HDZ-ova većina odbila prijedlog predsjednika Republike da to bude prof. Zlata Đurđević. Tako će sadašnji zamjenik predsjednika Vrhovnog suda, Marin Mrčela, kojeg je na to mjesto postavio Sessa, postati v.d. predsjednika Vrhovnog suda.
Andrej Plenković još je rekao i da se, bez obzira na to tko bio kandidat, ovo nije moglo drugačije završiti, jer se gospođa Zlata Đurđević nije javila na javni poziv. Drugim riječima, da se javila, sve bi bilo u redu.
U RTL Direktu je o cijelom slučaju večeras govorila prof. Zlata Đurđević.
Zašto se niste javili na javni poziv i olakšali život i premijeru i predsjedniku? Sad biste već bili predsjednica Vrhovnog suda i sve bi bilo super i sve bi bilo dobro, kako aludira predsjednik vlade...
"Ja sam se javila na drugi poziv, postupila sam u skladu s pravilima. Nisam bila dužna javiti se na prvi. Pristala sam na prijedlog predsjednika koji je Ustavom ovlašten. Moj pristanak nije nezakonita radnja, ne zna se koji sam zakon prekršila. Ni to nije bilo objašnjeno koja je to protuustavna radnja. Nijedan ozbiljan kandidat neće se javiti na poziv. Prema tome, moj pristanak nije nezakonit, okrivljujem se za radnje predsjednika države. Osobito kada se radi o kandidatu na postupku koji je objekt i ne može utjecati ni na koga", rekla je Đurđević.
Što sada? Trebaju li se dogovoriti premijer i predsjednik, ili ide javni poziv?
"Perpetuirajući javni poziv je nespojiv s procedurom i ovlašću predsjednika državnog suda. Ustavni je presudio, ali se ne može ostvariti izbor. Cijela procedura traje 3 mjeseca, poziv traje jedan mjesec. Prema tome, pokazuje se da odluka dovodi do reizbora novog predsjednika", rekla je Đurđević.
Vi ste u otvorenom pismu, koje ste nedavno uputili javnosti, demantirali sve optužbe. Ali ste rekli da će Hrvatska, ako zbog ovoga za mjesec dana ne dobije predsjednika Vrhovnog suda, ući u ustavnu krizu.
"Mislim da se stalno minorizira poglavar sudske vlasti. Druge dvije vlasti i vrh sudbene vlasti omalovažavaju ovlasti koje ima predsjednik Vrhovnog suda. Nije točno da je on samo predsjednik Vrhovnog suda, on je i poglavar sudbene vlasti. Imamo tri grane vlasti. Jedna od njih je sudbena. Na njenom čelu je osoba s demokratskim legitimitetom, bez obzira na to što to nije izvorni legitimitet, nego posredni, zastupnici i predsjednik svojim legitimitetom imaju pravo tumačiti volju hrvatskog naroda i oni biraju predsjednika Vrhovnog suda. To je štićena osoba. Ima ogromne ovlasti u odnosu na sudstvo. Može davati upute svim predsjednicima suda i nadzirati sve sudske postupke. Odgovorna je osoba za stručnu edukaciju i objavu sudskih odluka", rekla je Đurđević.
Može li on to sve i bez demokratskog legitimiteta? Može li to raditi Mrčela, koji će biti v.d. predsjednika Vrhovnog suda? Premijer tvrdi da se ništa neće promijeniti.
"Prema zakonu, nedvojbeno je da je on postavljen godišnjim rasporedom poslova. To je interni akt. Ali postoji Ustav, koji kaže kako se bira predsjednik Ustavnog suda, i taj čin uključuje demokratski izbor. Upravljanje u odnosu na cjelokupnu sudsku vlast od strane osobe koja je postavljena internim aktom nije u skladu s Ustavom", kaže Zlata Đurđević.