ZNANSTVENICI koji su proučavali genom Bušmana, najduže preživjele loze modernih ljudi, ustanovili su kako je poznati južnoafrički nadbiskup Desmond Tutu dijelom pripadnik te grupe.
78-godišnji dobitnik Nobelove nagrade je tu informaciju primio sa iznenađenjem i oduševljenjem. Bušmanima se označava grupa lovaca-sakupljača koji su naseljavali pustinju Kalahari koja se proteže u Bocvani, Namibiji i Južnoj Africi, pišu svjetski mediji.
Bušmani u svojoj regiji žive neprekidno 27 tisuća godina
Oni su najstarija poznata zajednica Homo sapiensa, a antropolozi vjeruju kako u svojoj regiji žive već 27 tisuća godina. Istraživanje genoma proširuje znanje o ljudskoj povijesti te se sve više otkriva kako su naše vrste različitije nego se prije mislilo. Australska znanstvenica koja je radila na projektu Vanessa Hayes tvrdi kako postoji 1,3 milijuna genetičkih varijanta koje do sada nisu istražene.
"Kao rezultat ovog projekta, Južnoafrikanci se sada mogu uključiti u svjetske studije o genomima, što će pomoći da se utvrde bolesti koje su specifične za neko područje", tvrdi Hayes. Prije ovog istraživanja, izrađeno je samo devet potpunih genoma, a većina njih su bili Europljani, dok su drugi bili iz Kine, Koreje i jedan pripadnik naroda Aruba iz Nigerije.
Tutu pokriva 90 posto genetskog koda svih Bantua
Hayes je rekla da su Tutua pozvali da sudjeluje u studiji zbog pomiješanog naslijeđa koje nosi u sebi. "Imati majku Tswanta i oca koji govori Nguni znači da njegovi preci pokrivaju dvije lingvističke grupe koje predstavljaju 90 posto svih Bantua u južnoj Africi", kazala je Hayes. U Bantue spadaju stotine etničkih grupa iz supsaharske Afrike koji govore različitim jezicima. "Tutu je bio vrlo ponosan kada je čuo da je Bušman", tvrdi Hayes. U studiji se ustanovilo kako između dvije različite bušmanske lingvističke grupe postoji veća razlika nego između Europljana i Azijata.
Genetski profili su pokazali i da se lovci-sakupljači prilagođavaju na nepovoljnu okolinu. Zbog toga što već tisućama godina žive u istom okruženju Bušmani nisu razvili gene koji ih štite od malarije, kao što su ih razvili drugi stanovnici Zemlje koji žive u vlažnijoj klimi. Na svijetu trenutno živi od 70 do 100 tisuća Bušmana.