U Zagrebu su velike gužve na cestama. Dojam je da su od rujna veće nego ikad prije.
Ovo su promjene
U rujnu je gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević otvorio pješačku zonu na dijelu Masarykove ulice - od Gundulićeve do Tesline - te na dijelu Preradovićeve - od raskrižja s Masarykovom i Teslinom do Berislavićeve ulice.
Nova pješačka zona uvedena je paralelno s početkom obilježavanja Europskog tjedna mobilnosti, a sve kako bi se oslobodilo što je više moguće javnog prostora za pješake i bicikliste te potaknulo građane na korištenje javnog prijevoza.
Promijenio se dopušteni smjer kretanja Berislavićevom ulicom te je po novom smjer od istoka prema zapadu s pristupom iz Gajeve ulice kako bi se omogućio redovan pristup vozila u Preradovićevu ulicu, na dio južno od Berislavićeve.
U Gundulićevoj ulici, na dijelu od Varšavske do Ulice Andrije Hebranga, ukinuta je prometna traka prema jugu, a dvije prometne trake za smjer sjever pomaknule su se prema sredini kolnika, s čije će obje strane, također na kolniku, biti obilježene biciklističke trake (po jedna za svaki smjer). Time su se dotadašnje biciklističke staze uklonile s nogostupa.
Situacija se pogoršala
Već tada raspravljalo se o ovom potezu. Neki su govorili da se uopće nije radilo o toliko prometnoj ulici da se nije moglo hodati po nogostupu, dok je mišljenje drugih da je takvo što trebalo napraviti jer je budućnost upravo u smanjivanju broja automobila koji gravitiraju centru grada. I oslikani mural na križanju Masarykove i Preradovićeve izazvao je tada raspravu u javnosti.
Zagrebački taksisti su održali mirni prosvjed jer im je uvođenjem pješačke zone ukinuto stajalište u Masarykovoj ulici, u samom središtu grada.
Sada, četiri mjeseca kasnije, dio građana smatra kako su gužve veće zbog zatvaranja ceste te da se situacija abnormalno pogoršala upravo nakon ovog poteza gradske uprave.
Gužva je velika u prilaznim ulicama Gundulićevoj, koja je sada praktički jedini put prema Gornjem gradu. Gotovo je nemoguće izvući se iz nje, osim kroz Varšavsku ulicu, koja je uska te koju presijeca Frankopanska, gdje su tramvaji.
Osim toga, tu su i posljedice zatvaranja za promet stare Vlaške ulice, na potezu od Draškovićeve do Palmotićeve, za što dio građana smatra da također doprinosi gužvama.
Je li baš zatvaranje Masarykove dovelo do gužvi?
Tomislav Tomašević je uz ove promjene rekao da Grad Zagreb uvođenjem pješačkih zona želi poboljšati kvalitetu života stanarima u vidu smanjenja buke i zagađenosti te omogućiti svim građanima i gostima sigurno i nesmetano uživanje u vizurama užeg centra grada, po uzoru na najrazvijenije zapadnoeuropske metropole.
Je li ovo zatvaranje Masarykove ulice doista značajno doprinijelo većim gužvama ili je stvar više povezana s drugim razlozima? Index se jučer oko 16 sati provozao ulicama oko Masarykove. Nismo zatekli gužvu.
Ševrović: Zadnje su studije rađene prije više od 10 godina
O temi prometnih gužvi, s naglaskom na pješačke zone, popričali smo s predstojnikom Zavoda za prometno planiranje Fakulteta prometnih znanosti Markom Ševrovićem.
"Odgovoriti na pitanje o gužvama u Zagrebu nije baš jednostavno bez detaljnih analiza. Trenutno nema redovitog praćenja prometa u Zagrebu, a zadnje ozbiljne studije su rađene prije više od deset godina. Imamo neke brojke koje mogu pomoći, kao što su rast BDP-a i broj registriranih auta. Ovi podaci ukazuju na to da ima više putovanja autima, što bi moglo objasniti zašto ljudi misle da su gužve gore nego prije.
Treba spomenuti da je u zadnjih deset godina u Zagrebu bilo puno gradnje velikih stambenih zgrada bez pravog planiranja prometne infrastrukture. To znači da ljudi iz tih novih naselja uglavnom koriste aute, što stvara više gužve. I još, ta nova naselja nisu dobro povezana s javnim prijevozom, što dodatno komplicira stvari", rekao je Ševrović.
"Zatvaranje Masarykove nije drastično promijenilo gužve"
Nastavio je o Masarykovoj ulici.
"Teza o gužvama u cijelom gradu nije potpuno pogrešna. Stvarno je broj auta na cestama u porastu, a u Zagrebu je to još izraženije jer se tu odvija većina poslovnih aktivnosti. Što se tiče Masarykove ulice, mislim da njeno zatvaranje nije drastično promijenilo prometne tokove ili gužve. Nakon početnog nesnalaženja vozača i poremećaja u prometu situacija se stabilizirala.
Tijekom adventa, doduše, dolazi do većeg broja ljudi u centru, što povećava gužve, ali to nije ništa novo u odnosu na godine prije pandemije. Dakle, Masarykova ulica sama po sebi nije glavni razlog većih gužvi u cijelom gradu", rekao je.
"Blokiranje prometnih traka je gore od otvaranja pješačkih zona"
Govorimo mu kako upravo stanovnici centra najčešće govore da je zatvaranje Masarykove razlog gužvi.
"Percepcija prometnih gužvi je stvar individualnog doživljaja. Ja nisam primijetio veće promjene u gužvama, iako se svakodnevno vozim tom zonom. Na primjer, ako dođe do problema na Aleji Bologne ili kod Trga Francuske Republike, ljudima koji dolaze iz smjera Trešnjevke će se činiti kako nema gužve u centru.
Isto tako, dovoljno je da jedan dostavni kombi stane na zelenom valu na 15 minuta i može izazvati velike probleme koji se prošire po široj zoni centra grada u vrijeme najvećeg prometnog opterećenja. Mislim da je to u posljednje vrijeme veći problem nego zatvaranje Masarykove.
Posebno u jutarnjim i popodnevnim vršnim satima često vidimo dostavna vozila, taksiste i komunalna vozila koja blokiraju prometne trake na zelenim valovima, zaustavljajući se na četiri žmigavca. To je nešto što se ne bi smjelo događati i što treba riješiti.
Dakle, iako zatvaranje pojedinih ulica može imati negativan utjecaj, sigurno je kako je blokiranje prometnih traka na najfrekventnijim prometnicama značajno veći utjecajni faktor", rekao je.
"Rješenje je strogo kažnjavati nepropisna zaustavljanja"
Koje bi rješenje bilo da se gužva smanji?
"Da se smanje gužve, ključno je strogo kažnjavanje svih nepropisnih zaustavljanja. Trebalo bi uvesti regulative koje zabranjuju dostavu koja uključuje zaustavljanje na prometnim trakama u centru grada tijekom vršnih sati, od 7 do 9 ujutro i od 15 do 18 sati poslijepodne. Isto tako, komunalne službe trebaju prilagoditi svoje rasporede tako da ne ometaju promet u najfrekventnijim dijelovima grada.
Važno je i bolje regulirati izdavanje dozvola za zauzimanje javnih površina radi radova na zgradama, posebno tijekom vršnih sati. Na primjer, prošle jeseni zatvorena traka na početku Boškovićeve ulice zbog radova na zgradi (kod traumatološke bolnice na zelenom valu) je značajno povećala gužve, koje su se proširile sve do Zvonimirove.
To je imalo veći utjecaj na promet od zatvaranja Masarykove, koje je medijski bilo više praćeno. Slična situacija je sada u Klaićevoj, kod Muzeja za umjetnost i obrt, iako utjecaj nije toliko velik kao u prvom primjeru. Dakle, jedno od rješenja leži u boljoj organizaciji i strožoj regulaciji prometa, posebno u ključnim točkama i tijekom vršnih sati, kako bi se izbjegli čepovi i olakšao protok prometa", naveo je.
"Promjene se neće dogoditi same od sebe"
Odgovorio je na pitanje postoje li neka istraživanja (bilo u nas ili u inozemstvu) koja pokazuju da otvaranje pješačkih zona doprinosi tome da ljudi više idu biciklima, pješke ili koristeći javni promet.
"Postoje brojna istraživanja, kako kod nas tako i u inozemstvu, koja pokazuju da određene promjene mogu potaknuti ljude da više koriste bicikle, idu pješke ili koriste javni promet. Ključ je u tome da alternativni oblici prijevoza postanu atraktivniji od sadašnjih. Dok god to nije slučaj, teško je očekivati promjenu navika.
Iako se u našem gradu ulaže u biciklističku infrastrukturu, to samo po sebi nije dovoljno. Klimatski, sociološki i drugi faktori igraju veliku ulogu. Bez sveobuhvatnih strategija i provedbe planova održive urbane mobilnosti, promjene se neće dogoditi. Za to su potrebni dosljednost, vrijeme i suradnja svih sudionika.
Trenutna situacija nije dobra, počevši od načina donošenja (i poštivanja) prostornih planova na svim razinama, do suradnje državnih tijela i lokalne samouprave. Postoje stručna rješenja, ali, nažalost, ona se često ne provode dosljedno i sustavno. To je razlog zašto je naša situacija takva kakva jest", zaključio je Ševrović za Index.