Foto: Damir Špehar/Pixsell
KURIKULARNA reforma, koja je zaustavljena za vrijeme Šustarove vladavine, trebala bi se kao pilot projekt u pojedine škole uvesti sljedeće nastavne godine. Index je doznao kako je u potpunosti završen kurikulum za informatiku. Njega su recenzirali međunarodni stručnjaci iz Estonije, Austrije i Velike Britanije. A uskoro se na međunarodnu recenziju šalju i kurikularni dokumenti za likovni, glazbeni i tehnički.
Javna rasprava završena prije 2 godine
Podsjetimo, javna rasprava oko kurikularne reforme koju je vodio Boris Jokić je završena prije dvije godine, a kako je cijela reforma bila zaustavljena za vrijeme bivših ministara Predraga Šustara i Pave Barišića, rad na njoj je nastavljen tek nedavno.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak prije više od mjesec dana pozvala je sve koji su radili na reformi da nastave s radom, a kako doznajemo, uskoro će biti dovršeni svi kurikularni dokumenti.
Ono što nam je potvrđeno iz Ministarstva je da su završeni kurikulumi za četiri predmeta - informatiku, glazbeni, likovni i tehnički.
Estonci dali primjedbe na informatiku
Primjedbe koje smo dobili su vrlo pozitivne, a jedino su nam Estonci još savjetovali što bismo mogli dodati u kurikulum", rekao je za Index Alavanja.
Kurikulumi iz predmeta likovne kulture i umjetnosti, glazbene kulture i umjetnosti te tehničke kultura su u fazi prevođenja, a usporedno se u suradnji s Europskom komisijom dogovaraju njihove međunarodne recenzije.
"Ministarstvo je trenutačno u fazi dogovora postupaka, gdje je prioritet štititi potencijalne recenzente, kako nacionalne tako i međunarodne, kako ne bismo kompromitirali neovisnost procesa recenzije. Za kurikularne dokumente planirane su i nacionalne i međunarodne recenzije od strane stručnjaka za kurikulume određenih područja i predmeta, ovisno o području i predmetu.
Za dovršavanje kurikularnih dokumenata i pripremanje pilot provedbe osigurana je stručna i financijska podrška Europske unije u okviru sustava za podršku strukturalnim reformama (Structural reform support service). U Europskom socijalnom fondu planirano je 150 milijuna kuna te iz programa podrške strukturnim reformama 3 750 000 kuna, a također dio aktivnosti planira se financirati i projektom e-Škole u sklopu kojeg se planira još 350 milijuna kuna", rekao nam je Alavanja.