Na 22. sjednici Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije, održanoj početkom rujna, jedna od točaka dnevnog reda bio je Prijedlog zaključka o davanju preporuke Ministarstvu znanosti i obrazovanja i Agenciji za odgoj i obrazovanje da se zabrane školski radni materijali koji potiču ranu seksualizaciju djece te propagiraju seksualne ideologije u školama.
>> DP želi zabranu autora u školama zbog "seksualizacije djece". Spominju Sotonu
Prijedlog je podržan nakon što su oporbeni vijećnici napustili sjednicu, a 24. glas za usvajanje, koliko ih je minimalno bilo potrebno, dao je Toni Garac iz HSLS-a. U međuvremenu se u vezi s ovim otvorilo nekoliko pitanja. Dok Garac tvrdi da nije usvojen prijedlog Domovinskog pokreta, već njegov, stranka Centar tvrdi kako do dana održavanja sjednice uopće nisu dobili materijale te da je cijeli zaključak usvojen protivno poslovniku.
Predlagatelji točke o zabrani određenih sadržaja u školi su vijećnici iz redova Domovinskog pokreta Marko Žaja i Ivica Kukavica, a nekoliko dana prije sjednice na svom Facebook profilu član Domovinskog pokreta Martin Pauk naveo je da se u njima spornim djelima potiču "seksualizacija djece, pedofilski sadržaj i nakaradna propaganda" te da će "Sotoni iščupati trozubac i zabiti mu ga ravno među rogove".
Prijedlog je na koncu prihvaćen, i to uz veliko negodovanje oporbenih vijećnika, ponajviše onih iz redova stranke Centar. Njihova vijećnica Gorana Rosandić zbog toga je još početkom listopada poslala dopis u nadležna ministarstva, obrazovanja i uprave, s molbom za poništenjem odluke. U međuvremenu se oglasio i Garac koji tvrdi da je prihvaćen potpuno drugi prijedlog, njegov, a ne Domovinskog pokreta.
Vijećnica stranke Centar: Predsjednik Skupštine je znao da nedostaju materijali i mišljenje župana
Evo što županijska vijećnica Gorana Rosandić tvrdi u svojoj molbi ministarstvima:
"Poslovniku županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije u dijelu koji se odnosi na razmatranje prijedloga akta kad župan nije predlagatelj jasno se navodi da ako prijedlog akta nije podnešen od strane župana nego od strane drugih ovlaštenih predlagatelja iz članka 56. ovog Poslovnika, da predsjednik Skupštine mora prijedlog akta, prije nego o njemu raspravi Skupština, dostaviti na razmatranje županu.
Svoje mišljenje o prijedlogu akta župan dostavlja predsjedniku Skupštine, ovlaštenom predlagatelju i vijećnicima Skupštine. Dakle, Predsjednik Skupštine trebao je dostaviti na razmatranje županu koji nam je, uz materijale, trebao dostaviti svoje mišljenje o prijedlogu akta. Nismo dobili ni jedno ni drugo. Splitsko-dalmatinska županija uopće nije nadležna za donošenje odluka iz područja obrazovanja."
Također, tvrdi kako su tek drugog listopada, po ovlaštenju pročelnice Upravnog odjela za poslove Županijske skupštine i pravna pitanja, svi vijećnici dobili elektronsku poštu u kojoj se naknadno, tri tjedna nakon održane sjednice i izglasanog prijedloga, dostavilo i naknadno evidentno antidatirano mišljenje župana Splitsko-dalmatinske županije Blaženka Bobana.
"Pročelnica po ovlaštenju navodi da se prilikom slanja materijala vijećnicima i vijećnicama dogodila omaška te da je napravljen propust. Mišljenje sam prema Zakonu o pravu na pristup informacijama zatražila osobno 15. rujna, a stiglo je 2. listopada. Potpuno je neprihvatljivo da vijećnica traži dokument pozivajući se na ZPPI, a taj isti dokument trebao je biti dostavljen svima prije sjednice.
Na to smo upozoravali na samoj sjednici, pozivajući se na gore spomenuti članak 56. Poslovnika Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije, ali bezuspješno. Predsjednik skupštine je znao da nedostaju materijali i mišljenje župana te smo i to problematizirali na sjednici", kazala je Rosandić.
Ministarstvo ne vidi ništa sporno u prihvaćanju ovog zaključka
Ovaj tjedan stigao joj je odgovor Ministarstva pravosuđa i uprave koje, između ostalog, navodi da se oni u ovakvim situacijama rukovode načelom in favorem.
Evo kako to objašnjavanju:
"Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi ratificiranom od strane Republike Hrvatske u cijelosti, propisano je da se upravni nadzor nad lokalnim jedinicama mora obavljati tako da se poštuje razmjernost između širine intervencije nadzorne vlasti i važnosti interesa koji se štiti.
Pozivom na navedenu odredbu kao i na jedno od osnovnih načela ugrađene u odredbe Europske povelje o lokalnoj samouprave, a to je poziv na djelovanje in favorem lokalne samouprave, ističe se da je osnovni cilj osigurati normalno i redovito funkcioniranje lokalne samouprave u interesu njenih građana te u ovom trenutku nema osnova za daljnjim postupanjem temeljem članka 78.a Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi."
Rosandić: Ovakve situacije su zamke. Pravila ne vrijede jednako za sve
Gorana Rosandić kaže kako je razočarana odlukom, ali ne i iznenađena. Tvrdi kako su se u Ministarstvu potrudili "vrlo detaljno obrazložiti odbijenicu, no kada se dešifrira taj metajezik hrvatske birokracije, uvidjet će se da ovim dopisom zapravo poručuju da se propisane procedure i poslovnici ne trebaju uvijek poštovati, odnosno, da pravila ne vrijede za sve jednako".
"Upravo u ovakvim situacijama krije se najveća zamka HDZ-ovog upravljanja koja na prvu nije toliko uočljiva, kao što su to, primjerice, korupcijske afere. Nepoštivanjem zakonski definiranog procesa donošenja odlukanekog političkog tijela narušavaju se sami temelji demokratskog procesa i vladavine prava.
To je prvi i osnovni preduvjet za stvaranje nereda od kojeg isključivo pojedinci imaju koristi. Mi smo u stranci Centar posvećeni transparentnosti i integritetu i zbog toga sam inzistirala na pravilnom postupku i poštivanju poslovnika. Nastavit ćemo se boriti za zaštitu interesa građana i poduzeti sve potrebne korake kako bismo uvodili red na svim razinama upravljanja i osigurali da se odluke donose u skladu s važećim zakonima i propisima", kazala je Rosandić za Index.
Vijećnik HSLS-a: To je moj zaključak, a ne DP-ov i ovo je njihov poraz
Da bi stvar bila zanimljivija, u cijelu priču oko spornog prijedloga zaključka uključio se i HSLS-ov zastupnik Toni Garac koji kaže kako se zapravo radi o njegovom prijedlogu, a ne prijedlogu Domovinskog pokreta. Podsjetimo, inicijatori Ivica Kukavica i Marko Žaja iz Domovinskog pokreta Splitsko-dalmatinske županije pri iznošenju ovog prijedloga pozivali su se na članak iz 2019. godine, a u međuvremenu su Indexu iz Ministarstva potvrdili da djela koja žele zabraniti uopće nisu na popisu obavezne literature.
Evo što je na sve to Indexu rekao Garac:
"Županijska skupština je o navedenoj temi usvojila Zaključak HSLS-a umjesto Zaključka DP-a. Nisam bježao sa Skupštine zbog osjetljive teme, već sam kao oporbeni vijećnik ostao i u raspravi uvjeravao vijećnike vladajuće koalicije (HDZ-DP-HGS-HSP) u ispravnost ovog što govorim i o pogrešnom Zaključku DP-a jer bi takvim zaključkom Skupština prešla granicu svojih ovlasti i donijela protuzakonitu odluku.
Skupština nije nadležna zabranjivati niti ulaziti u sadržaj udžbeničkih materijala, već je to isključivo odgovornost Ministarstva znanosti i obrazovanja i Agencije za odgoj i obrazovanje. Zato sam i predložio Zaključak kojim tražimo od njih mišljenje. Ovo je iskreno poraz inicijative DP-a, kako su je oni u samom početku zamislili.
I ponosan sam da sam kao vijećnik i HSLS kao stranka takvu inicijativu ispravio i zahvaljujući glasovima vijećnika doveo do toga da Skupština Splitsko-dalmatinske županije ne prijeđe svoje ovlasti, sačuva svoj dignitet, a s druge strane da odgovore o spornim pitanjima dobije od onih od kojih jedino može, a to su MZO i Agencija. Ovakav zaključak je jedini moguć i razuman u datom trenutku", kazao je Garac.
Domovinski pokret: Garac je izmijenio samo jednu riječ prijedloga, ne može na konto toga govoriti da je usvojen njegov prijedlog
Evo što na sve kažu iz Domovinskog pokreta:
"Odluku je predložio Domovinski pokret i na sjednici se povela rasprava oko zakonske osnove, nakon čega je Domovinski pokret uložio tri amandmana na vlastiti prijedlog kako bi sve bilo pravno i formalno ispravno, a kolega Garac je uložio svoj amandman, odnosno izmjenu samo jedne riječi. Dodao je riječ 'potencijalno' i ne možemo zbog toga ovo smatrati njegovom odlukom. To je naš prijedlog, a ne njegov", kazao nam je vijećnik Domovinskog pokreta Martin Pauk.
Ministarstvo: Treba ih ignorirati
Index je poslao upit Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Zanimao nas je njihov komentar na cijeli slučaj te smatraju li da Županija nije nadležna za donošenje ovakvih odluka na svojim sjednicama. Evo što su nam odgovorili:
"Najbolji način da se osobe koje koriste takav oblik populizma i demagogije destimulira u daljnjem takvom populističkom ponašanju jest da ih se u potpunosti ignorira pa ćemo se u tu svrhu suzdržati od bilo kakvih komentara", poručili su iz Ministarstva.