Dron od šest tona prije 8 mjeseci pao na Zagreb. RH i dalje ne zna tko ga je lansirao

Foto: Željko Hladika/PIXSELL

SVIJET je zbog projektila koji je pogodio poljski teritorij prošao put od nagađanja o ruskom napadu na Poljsku preko razmišljanja o mogućnosti trećeg svjetskog rata do, sve je izglednije, saznanja da je projektil ukrajinski.

U Poljskoj dvoje mrtvih nakon pada rakete

>> Američki dužnosnici: Projektil koji je pogodio Poljsku je ukrajinski, gađali su ruski

>> Rusija o raketama u Poljskoj: To nema veze s nama. Ovo je provokacija

Podsjetimo, dvije su osobe poginule jučer kada je, kako su poljske vlasti izjavile, "projektil ruske proizvodnje" pao blizu sela Przewodow, oko 6.4 kilometra zapadno od ukrajinske granice, otprilike u isto vrijeme kada su moskovske snage lansirale svoj najveći val raketnih napada na ukrajinske gradove u više od mjesec dana.

 

Okolnosti incidenta, uključujući i podatke o tome tko je ispalio projektil i odakle je ispaljen, bile su nepoznate, što je i izazvalo moguća nagađanja o ruskoj involviranosti u događaj i očekivanja idućeg koraka NATO-a. No, prema američkim dužnosnicima, prva otkrića sugeriraju da su projektil koji je pogodio Poljsku ispalile ukrajinske snage na nadolazeći ruski projektil.

Tri dužnosnika rekla su novinskoj agenciji Associated Press da su se Ukrajinci pokušavali obraniti od ruske paljbe usmjerene na njihovu električnu infrastrukturu.

Index je ponovo pitao DORH više o dronu koji je pao na Zagreb

Događaj je to koji nas je podsjetio na incident koji se dogodio 10. ožujka u Zagrebu, samo dva tjedna poslije početka ruske invazije na Ukrajinu. Tada se bespilotna letjelica sovjetske proizvodnje Tu-141 srušila u Zagrebu kod studentskog doma "Stjepan Radić". Letjelica se pri padu punom dužinom zabila u zemlju i nalazila se u dubokom krateru.

>> Ovo su najvažnija pitanja o sovjetskoj letjelici

>> Dron od šest tona mogao je izazvati katastrofu. Ovo su najveći propusti i krivci

Kako je kasnije rekao ministar obrane Mario Banožić, "dron je definitivno došao s područja Ukrajine".

 

Inače, Index je danas pitao DORH je li ustanovljeno tko je taj dron odaslao.

"Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu je 13. travnja 2022., uz prisutnost stručnjaka, održalo konferenciju za novinare na kojoj su izvijestili o rezultatima izvida vezanih za pad bespilotne letjelice.

10. ožujka 2022. u Zagrebu, odnosno vezanih za pad letjelice i posljedicama pada u kaznenopravnom smislu.Na navedenoj konferenciji za novinare je odgovoreno kako su odgovori na pitanja od kuda je došla letjelica i čija je letjelica u nadležnosti drugih tijela, a ne u nadležnosti državnog odvjetništva", stoji u odgovoru.

>>VIDEO Pokazali aviobombu i objavili uzrok pada drona: "Imao je ukrajinske boje"

Što se tiče konferencije za novinare koju DORH spominje u odgovoru,  na njoj je rečeno kako je dron imao ukrajinske boje, ali i kako je nosio bombu.

"Nedvojbeno je utvrđeno da se radilo o krhotinama aviobombe OFAB 100-120", rekao je na presici DORH-a u travnju bojnik Mile Tomić, dodajući da je pronađen i upaljač.

Vještaci: Dron je nosio bombu

"Prilikom udara došlo je do eksplozije eksplozivnog sredstva, to pokazuju nastanak kratera, raspršivanje zemlje i kamenja, izbacivanje fragmenata iz kratera, kao i tragovi kidanja i kaljenja metalnih dijelova bombe", kazala je Ivana Bačić, glavna vještakinja za požare i eksplozije iz Centra za vještačenje "Ivan Vučetić".

"Originalna aviobomba bi trebala sadržavati 40 do 46 kila vojnog eksploziva TNT-a za koji bi karakterističan bio nastanak zacrnjenja", još je rekla Bačić, dodajući da sve ukazuje na to da u bombi nije bilo toliko eksploziva.

"Korištena je visokoenergetska, ali nekonvencionalna tvar koja je u eksploziji u potpunosti razgrađena, što onemogućava njezinu identifikaciju", kazala je.

Posljedice su mogle biti stravične

Inače, sam Tu-141 je dug 14.33 m, raspon krila mu je 3.88 m, a visok je 2.44 m. Ima krila u obliku slova delta, odnosno strelice površine 10 m2, a težak je 6215 kg.

>>U Zagrebu je navodno pao sovjetski dron. Evo što sve znamo o njemu

Zagrebački incident mogao je biti koban, pukom srećom izbjegnuta je tragedija. Kad se kaže dron, mnogima to zvuči kao plastična igračka, ali ovdje se radi o nečemu što je teško šest tona te što je još na sebi imalo bombu. Pao je u neposrednoj blizini studentskog doma. Posljedice su mogle biti stravične, ali još uvijek se ne zna kome je letjelica u tom trenutku pripadala, na koji je način lansirana i zašto je lansirana.

Tko je zakazao?

Inače, tadašnji događaj potaknuo je i dvije rasprave. Prvo se postavilo pitanje koliku zaštitu NATO uopće pruža Hrvatskoj.

Dron je prije ulaska u Hrvatsku preletio dvije članice NATO-a, Mađarsku i Rumunjsku, da bi se nakon sedam minuta leta srušio u trećoj članici NATO-a, Hrvatskoj. U tih sedam minuta nije reagirao nitko, ni Oružane snage RH ni Ravnateljstvo civilne zaštite. Ni NATO nije učinio ništa. I to u situaciji ruske invazije na Ukrajinu i rata u Europi.

"NATO-ova integrirana zračna i proturaketna obrana pratila je putanju leta objekta koji se naknadno srušio u Zagrebu. Hrvatske vlasti objavile su da istražuju ovaj incident", poručili su tada šturo iz NATO-a.

Javno prepucavanje o tome je li u dronu bila bomba ili ne

Drugo, paralelno s istragom u javnosti je trajalo prepucavanje o tome je li dron doista imao bombu ili ne. Ministar obrane Mario Banožić i premijer Andrej Plenković tvrdili su da je u dronu bila bomba, dok je niz stručnjaka to osporavao. Skeptičan oko bombe u dronu bio je i predsjednik Zoran Milanović, koji je Plenkoviću i Banožiću predbacio i naslikavanje kod rupe gdje je letjelica pala.

U raspravu o bombi u dronu ušao je čak i tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, koji je na presici izjavio da je dron bio nenaoružan. Nakon toga je presicu sazvao premijer Plenković, koji je demantirao tu njegovu tvrdnju, usput pokazujući fotografije dijelova drona za koje je rekao da pripadaju bombi.