"NOVA recesija, recesija s duplim dnom, neće izgledati kao prijašnja recesija. Izgledat će kao depresija". Ovu pesimističnu prognozu u razgovoru za CNN izrekao je Mark Zandi, glavni ekonomist Moody's Analyticsa.
I ostali ekonomisti s kojima je CNN razgovarao drastično su povećali svoju procjenu rizika od nove recesije. Prije tri mjeseca, analitičari su procjenjivali da je rizik od recesije s duplim dnom oko 15 posto. Danas smatraju da rizik od novog potonuća američkog gospodarstva u recesiju iznosi najmanje 25 posto.
Pad burzi nije jedini faktor
Pad burze, kakvom smo svjedočili ovog tjedna, ne mora sam po sebi značiti ulazak u recesiju. Američke burze na sličan su se način srušile i 1987. godine, ali recesija je tada izbjegnuta. No, dodatne probleme zadaje rušenje američkog kreditnog rejtinga od strane agencije Standard & Poor's, kao i političke trzavice u Washingtonu zbog kojih investitori nemaju vjere da administracija Baracka Obame može osoviti Ameriku na noge.
Nervoza iz SAD-a prenosi se i na azijske i europske burze, pa je sasvim jasno da bi recesija američkog gospodarstva za sobom povukla i eurozonu. Europa ionako već balansira na rubu sloma i sve teže se nosi s dužničkom krizom u Grčkoj, Portugalu, Irskoj, Italiji, Španjolskoj...
Druga recesija bila bi puno gora
Postoji nekoliko razloga zbog kojih bi druga recesija bila znatno gora od prve. Svjetsko gospodarstvo danas je znatno ranjivije, u mnogo lošijem stanju, nego što je bilo 2007. godine, kada se počeo naslućivati dolazak Velike recesije.
Čak i najveća svjetska gospodarstva već su dobrano načeta problemom nezaposlenosti. Ulazak u recesiju s duplim dnom značio bi da će se na ulici preko noći naći još veći broj radnika. U najgoroj situaciji našle bi se upravo zemlje poput Hrvatske, koje se još nisu oporavile ni od zadnje recesije.
Nema proračunskih sredstava koja mogu potaknuti potrošnju
Velika gospodarstva, poput SAD-a, posljedice zadnje recesije uspjeli su koliko-toliko obuzdati ogromnim paketima državnih poticaja. Ovoga puta, međutim, ta opcija nije na stolu. "Prije tri godine nismo ušli u depresiju samo zbog reakcije Kongresa i Središnje banke koji su upumpavali novac u privatni sektor. Ovoga puta to se neće dogoditi", kaže Dan Seiver, profesor financija na Sveučilištu u San Diegu.
Recesija s duplim dnom može samo pojačati nervozu na svjetskim tržištima, te će investitori i dalje tražiti zaklon u "sigurnim lukama" poput zlata, švicarskog franka i stabilnih državnih obveznica. Što to znači u Hrvatsku? Dodatni rast tečaja "švicarca", kao i vjerojatni pad vrijednosti dolara, eura, ali i kune, što bi obveznike kredita gurnulo u nemoguću situaciju.