U HRT-ovoj emisiji Otvoreno govorilo se o slučaju Hrvata u Zambiji i o tome zašto je u Hrvatskoj teško posvojiti djecu. U emisiji su gostovale državna tajnica u u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić, državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Margareta Mađerić, ravnateljica Dječjeg doma Zagreb u Nazorovoj Jasna Kelavu Ćurković i osnivačica udruge posvojitelja Adopta Diana Topčić-Rosenberg.
Metelko-Zgombić komentirala je informaciju koja se pojavila kasno popodne. Prema njoj, došlo je do preokreta u situaciji, a imigracijski odjel Zamije odbija pustiti djecu koju su posvojili unatoč nalogu sutkinje. Imigracijski odjel tvrdi da čekaju daljnje upute prije nego što provedu sudsku odluku o puštanju djece.
Međutim, izgleda da su vrata imigracijskog odjela Zambije danas zatvorena, pa nisu uspjeli provesti sudsku odluku. Očekuje se da će se to dogoditi sutra.
"Očekujemo da će to sutra biti riješeno"
"Danas je sud donio odluku i oslobodio naše državljane i odredio da se oni zaista mogu zajedno s posvojenom djecom vratiti u Hrvatsku. I tada na tom suđenju je ujedno službenica iz imigracijskog ureda rekla jednom kad dobiju pisani otpravak presude da će po njoj postupiti. Međutim stvar je u tome da je danas na ročištu sutkinja izrekla usmenu presudu i bilo je potrebno poslijepodne da se to i napiše.
I tek je kasnije danas, kasno poslijepodne je došao pisani otpravak presude i tada je bilo prekasno da se to riješi zajedno pred imigracijskim odjelom. Očekujemo da će sutra zajedno s tom presudom stvar biti riješena. Moramo biti još malo strpljivi jer postoje još određeni administrativni postupci koji se trebaju riješiti. Dakle, ići prema djeci, djeca onda trebaju dobiti još suglasnost da mogu napustiti zemlju.
Uglavnom, to će još potrajati. Mi očekujemo da će to sutra biti riješeno. Kao što je veleposlanik spomenuo, problem je u tome što zaista Ndola ima mali broj letova i ako se ne stigne to napraviti sutra do jedan sat, onda neće biti moguće iz Ndole letjeti sutra. Prema tome, moramo biti još malo strpljivi, ali ono što mi činimo s naše strane je da držimo sve pod kontrolom i dalje ćemo biti na usluzi našim državljanima. Sad im čak i pomažemo malo pronaći neke odgovarajuće letove, zavisno od trenutka kada će dobiti djecu", rekla je u Otvorenom Metelko-Zgombić.
"Bio je to težak zadatak za diplomaciju"
Na pitanje o težini diplomatskog zadatka državna tajnica Metelko-Zgombić istaknula je da je bio izrazito zahtjevan zbog velikih očekivanja koja su postavljena.
"Ministarstvo vanjskih i hrvatskih poslova zaista se angažiralo od samog početka kada smo saznali za situaciju i poduzeli smo konkretne korake. Pružili smo konzularnu pomoć koja nije bila jednostavna za pružiti. Ndola, gdje su se djeca nalazila, udaljena je 2000 km od naših veleposlanstava u Pretoriji, a ne u Lusaki. Bilo je potrebno organizirati akciju, a na terenu su se našli i Hrvati koji su pružali pomoć", izjavila je Metelko-Zgombić.
Dodala je kako su uspostavili kontakt s drugim kolegama, uključujući i konzulat u Ndoli, te su pružali potrebnu podršku u obliku hrane, lijekova i osiguravali humani tretman. Naglasila je da je teško biti u pritvoru ili zatvoru, ali su se trudili da boravak bude što lakši za djecu. Metelko-Zgombić istaknula je da su poštovali Bečku konvenciju o konzularnim odnosima te su vodili računa o suradnji s vlastima Zambije, kako bi se postupak odvijao ispravno.
"Također smo djelovali i na diplomatskom planu, uključujući angažman kolega iz EU i drugih prijateljskih diplomacija. Ministar Grlić Radman je izravno kontaktirao zambijskog ministra vanjskih poslova, uspostavili smo kontakte i povezali ministra pravosuđa s njihovim kolegom, kao i ministra rada i socijalne skrbi s njihovom kolegicom.
Bilo je mnogo komunikacije putem pisama i poruka kako bismo pokazali da Republika Hrvatska stoji na raspolaganju vlastima Zambije i da smo spremni pružiti sve potrebne informacije kako bismo osigurali da istina prevlada i da postupak završi na ispravan način. Mogu reći da se to stvarno i dogodilo", zaključila je Metelko-Zgombić.
Osnivačica Adopte: Djeci i posvojiteljima treba pomoć i podrška
Osnivačica udruge Adopta Diana Topčić-Rosenberg, iznijela je svoje mišljenje o značaju ovog slučaja iz Zambije. Istaknula je da oslobađanje hrvatskih državljana predstavlja olakšanje i radost za sve uključene.
"Tijekom ovih šest mjeseci, svi sudionici ovog procesa u Zambiji prošli su kroz veliku traumu. Potencijalni posvojitelji su se našli u izrazito neočekivanoj situaciji koja je bila teška i traumatična. Istovremeno, bilo je teško i traumatično za djecu", naglasila je Topčić-Rosenberg.
Kaže da je svako posvajanje sama po sebi vrsta traume, budući da djeca gube sve ono s čime su odrasla u svojoj primarnoj obitelji.
"U ovom slučaju, djeca su izgubila svoju biološku obitelj iz Demokratske Republike Kongo, bez obzira jesu li oni preminuli ili su ih dali na posvajanje. Dodatno, izgubili su svoj jezik i kulturu te su se morali prilagoditi potpuno novoj situaciji u Zambiji, gdje su morali učiti novi jezik i navikavati se na drugačiju okolinu. Sada će se preseliti u Hrvatsku, koja će predstavljati treću kulturološku sredinu za njih.
Topčić-Rosenberg istaknula je važnost pružanja pomoći i podrške kako djeci, tako i posvojiteljima. Apelirala je na nadležni sustav da se uključi u ovaj proces kako bi olakšao nadolazeće razdoblje. "Važno je prepoznati potrebu za podrškom kako bi se djeci i posvojiteljima olakšao ovaj period koji slijedi", rekla je Topčić-Rosenberg.
Mađerić: Kada dođu u Hrvatsku, bit će im na raspolaganju stručna, pravna i psihološka pomoć
Državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Margareta Mađerić, iznijela je detalje o izmjenama Zakona o međunarodnom privatnom pravu, koje bi trebale regulirati pitanja međudržavnih posvojenja iz trećih zemalja.
"U samom trenutku kada se dogodio slučaj Zambija i, kao što je rekla kolegica državna tajnica, od toga dana pa sve do danas, ali i svim narednim danima, sva nadležna tijela i Vlada u cijelini su u svakodnevnom kontaktu kako bi i našim četvero parova hrvatskih državljana, ali i četvero djece, koji su također hrvatski državljani, pomogli u ovome procesu. U konačnici, kada dođu u Hrvatsku, mi ćemo im biti i na raspolaganju za svu stručnu, pravnu i psihološku pomoć.
Danas su izmjene i dopune zakona o međunarodnom privatnom pravu predstavljene u Hrvatskom saboru. Nositelj je Ministarstvo pravosuđa i uprave, ali upravo s našim ministarstvom, ministrom Piletićem i ministrom Malenicom, intenzivno smo komunicirali kako bi dodatno osnažili proces priznavanja stranih sudskih odluka prilikom posvajanja iz trećih država, dakle država koje nisu potpisnice Haške konvencije.
Ono što je izuzetno bitno za sustav socijalne skrbi jest to da će sud biti dužan obratiti se našem ministarstvu, dakle Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, te tražiti podatak jesu li potencijalni posvojitelji upisani u registar posvojitelja. Posvojitelji prije nego što i krenu u proces posvajanja iz trećih država, znači posvajanje i u Hrvatskoj i u državama koje su potpisnice Haške konvencije, moraju se u državi boravišta, prebivališta upisati u registar posvojitelja.
Ukoliko će sud priznati takvu stranu sudsku odluku, tada će sud biti dužan obavijestiti resorno ministarstvo i Zavod za socijalni rad o svojoj odluci kako bi u narednih šest mjeseci, temeljem obiteljskog zakona, nadležni područni ured Zavoda za socijalni rad pratio tu obitelj s glavnim ciljem kako bi se i djeca integrirala u sredinu u kojoj će doći živjeti, ali i uz jednu stručnu, psihološku, jako i snažnu pomoć i posvojiteljima", kazala je Mađerić u Otvorenom.
Ravnateljica doma u Nazorovoj: Stječe se dojam da posvajanja u Hrvatskoj idu sporo, ali nema pravila
Ravnateljica Dječjeg doma u Nazorovoj u Zagrebu Jasna Kelava Ćurković izrazila je veliko zadovoljstvo zbog završetka slučaja u Zambiji.
"Ovo je zaista veliko zadovoljstvo nakon tako dugog perioda i traumatizirajućih događanja, ne samo za nas, već i za hrvatsku javnost. Vjerujem da će svi koji su pratili ovu situaciju napokon odahnuti kada se posvojitelji i djeca pojave u Hrvatskoj", rekla je Kelava Ćurković.
Osvrnula se na posvajanje djece u Hrvatskoj. "Ja sam dugo u Nazorovoj, više od 30 godina i uvijek je veliki interes za posvajanje, puno veći nego što ima djece koja su pravno raspoloživa za posvajanje. Iz tih razloga se stječe dojam da posvajanja u Hrvatskoj idu sporo, da se dugo čeka, ali zapravo nemate nekih pravila. Netko će čekati od potencijalnih posvojitelja dulje, netko kraće.
Ovisi i o preferencijama samih posvojitelja i o situaciji, u kojoj dobi djece žele posvojit, žele li posvojiti djecu s nekim teškoćama ili ne. Tako da definitivno mogu reći da se zadnjih dvije-tri godine broj posvojenja povećao. Nadam se da će taj rast i dalje postojati. Svi mi u sustavu, pogotovo centri za socijalnu skrb, sadašnji područni uredi Zavoda za socijalnu skrb, a prije svega i sudovi na kojima se roditelji koji ne funkcioniraju lišavaju roditeljskog prava i tada dijete postaje pravno raspoloživo za posvojenje, nadamo se da će svi ti procesi puno brže završavati i da će biti više djece koja ispunjavaju pretpostavke za posvojenje.
Mi u Nazorovoj smo svjedoci da je u zadnje dvije godine zaista veliko povećanje broja izdvajanja djece iz primarnih obitelji. Najmanje dva do tri puta više što se tiče male djece, dakle djece od 0 do 7 godina nego što je to bilo prije deset godina. Sva ta izdvajanja, odnosno povećani angažman stručnjaka na terenu od strane područnih ureda se osjeti. Sva ta djeca koja dolaze u dom ili udomiteljsku obitelj, koja se izdvajaju, zaista su s pravom izdvojena i imate vrlo teških trauma s kojima djeca dolaze u instituciju", kazala je Kelava Ćurković.
"Nije u interesu djece da odrastaju u institucijama"
Upitana bi li joj bilo draže da se nešto zakonski mijenja pa da ljudi više posvajaju djecu u Hrvatskoj i da ne moraju ići u treće zemlje, ravnateljica doma u Nazorovoj je odgovorila da to ovisi o tome što ljudi preferiraju.
"Mi ne bismo trebali utjecati na njihove želje. Meni bi osobno bilo draže da se više djece posvaja. Čini mi se da trenutačno, pa i u svim prethodnim godinama, taj broj posvojenja bi morao biti puno veći u odnosu na broj roditelja koji zanemaruju, a neki i teško zlostavljaju svoju djecu. Tako da bi se trebao pokretati veći broj postupaka, a isto tako i sudovi bi trebali rješavati te postupke.
Mi već znamo i neke sudove i neke suce koji jako sporo rade i važno je reći da svi ti spori procesi nikako nisu u interesu djece. I nije u interesu djece da odrastaju u institucijama, nego zaista u prirodnoj sredini kao što je obitelj. Ja bih rekla isto tako da u dopunama i izmjenama obiteljskog zakona koji regulira posvojenje, svakako bi trebalo razmišljati o jednom modelu posvajanja, a to je otvoreno posvajanje.
Znači, model gdje mi svjedočimo da bi u našoj zemlji bilo najmanje desetak takvih posvajanja godišnje gdje bi na neki način i biološki roditelj sudjelovao. Roditelj koji bi davao suglasnost na to posvajanje lakše bi se odlučivao ako bi postojala mogućnost da povremeno ima informacije o djeci, da povremeno kontaktira s djecom i djeca s njim.
Taj model postoji u većini zemalja Zapadne Europe i mislim da su i naši posvajatelji zreli, barem neki od njih. To se svakako ne odnosi na svu djecu koja bi se posvajala, ali recimo da bi naš prijedlog bio da se u obiteljski zakon uvede i mogućnost otvorenog oblika posvajanja", rekla je Kelava Ćurković gostujući u Otvorenom.