NAJVEĆI gubitaš od državnih tvrtki od posebnog i strateškog značaja je nacionalni avioprijevoznik Croatia Airlines, koji je prošlu poslovnu godinu završio s gubitkom malo većim od 288 milijuna kuna, dok su najuspješnije državne tvrtke Ina i HEP, s dobiti malo većom od milijardu kuna, pokazalo je istraživanje Index Istraga.
Najviše plaće kontrolorima, najmanje poštarima
Isto istraživanje poslovnih rezultata za prošlu, 2021. godinu pokazalo je da su strateški bitne tvrtke većinom smanjivale broj zaposlenih u odnosu na 2020. godinu, a najveći rez imala je Ina s 575 zaposlenika manje nego prethodne godine. U državnom APIS-u najviše se zapošljavalo.
Od strateških tvrtki najveće plaće su u Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe, koja je poslovnu godinu završila s minusom, a plaća je ondje u prosjeku iznosila malo više od 26 tisuća kuna neto. Najmanja prosječna plaća je u Hrvatskim poštama i ona iznosi 6227 kuna neto. No krenimo redom.
Sedam strateških tvrtki završilo 2021. godinu s gubitkom
Država već godinama formira posebnu listu tvrtki kojima je vlasnik ili suvlasnik i čije je poslovanje proglašeno onim od posebnog interesa za državu. Prije desetak godina na listi je bilo pedesetak tvrtki, a od ove godine na listi se nalazi 36 tvrtki. Istraživanje Index Istraga temeljeno je na vrijednostima pokazatelja iz nekonsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja za prošlu godinu, a koja su trgovačka društva obuhvaćena ovom analizom dostavila Financijskoj agenciji.
Kako smo utvrdili, sedam strateških tvrtki prošlu je godinu, 2021., završilo s gubitkom.
Najveći gubitnik nacionalni avioprijevoznik
Kako smo napisali u uvodu, najveći gubitnik je Croatia Airlines, s gubitkom od 288.2 milijuna kuna u poslovnoj 2021. godini. Podsjetimo kako je 2020. godinu, obilježenu epidemiološkim mjerama, Croatia Airlines završio s gubitkom od 358 milijuna kuna. Kako je vidljivo u službenim podacima, broj zaposlenih u ovom nacionalnom avioprijevozniku smanjio se s 949 zaposlenih u 2020. godini na 892 zaposlena.
>> Croatia Airlinesu prihodi u 3 mjeseca porasli 88%. I dalje je u minusu 115 mil. kuna
Bez obzira na pandemiju, Croatia Airlines je kronični gubitaš koji je i u 2019. godini, razdoblju prije epidemije, imao gubitak od oko 80 milijuna kuna, a čiji se proračun već godinama krpa uplatama države. Drugi po redu po gubicima je HŽ Cargo, koji je prošle godine upisao gubitak od 57.7 milijuna kuna.
Riječ je o domaćoj tvrtki za teretni željeznički prijevoz tereta, a koja je prošle godine bila prisiljena prodavati vagone u staro željezo da bi uopće mogla isplatiti plaće radnicima.
Gubitašem upravlja sa 68 godina i brat je Dubravke Šuice
Grube procjene govore kako je u ovu tvrtku posljednjih nekoliko godina ulupano oko 1.7 milijardi kuna pa je sve teže naći opravdani razlog za održavanje ovog gubitaša. Naglasimo kako je HŽ Cargo 2020. godine imao gubitak veći od sto milijuna kuna, a u 2021. godini imali su 1130 zaposlenih.
>> Hrvatske željeznice su u katastrofalnom stanju. Šefovima je produžen mandat
Treća na listi gubitaša je Zračna luka Dubrovnik s 421 zaposlenim, koju sa 68 godina na svojim leđima i dalje vodi Frano Luetić, brat Dubravke Šuice. Prošlu su godinu završili s gubitkom od 35.3 milijuna kuna, što je puno manji gubitak od 2020. godine, kada su imali gubitak od 135.6 milijuna kuna.
Hrvatske ceste u minusu, ali povećavaju upravu i broj zaposlenih
Zanimljivo je kako su u 2020. godini imali ukupne prihode od 154 milijuna kuna, koji su u 2021. godini povećani za oko 100 milijuna kuna, odnosno na 255.4 milijuna kuna. Kad smo kod zračnog prijevoza, gubitaši su i Hrvatska kontrola zračne plovidbe s gubitkom od 4.5 milijuna kuna, Zračna luka Pula s 1.7 milijuna kuna gubitka te Zračna luka Rijeka s 1.2 milijuna kuna gubitka.
>> Sin šefa Hrvatskih cesta ni godinu nakon diplome ušao u nadzorni odbor gradske firme
Listu gubitaša zatvaraju Hrvatske ceste, s 447 zaposlenih, koje su u prošloj godini imale gubitak od pola milijuna kuna. Vrijedi naglasiti da su Hrvatske ceste u 2020. godini imale manji gubitak, i to 389 milijuna kuna, i jedini su gubitaš koji je povećao broj zaposlenika.
I ne samo to, taj je gubitaš nedavno, odlukom resornog ministra Olega Butkovića, raspisao natječaj za još jednog dodatnog člana uprave. Podsjetimo da se Hrvatske ceste, baš kao i Hrvatske autoceste te infrastruktura željeznica, dijelom financiraju i iz trošarina za gorivo.
Gubitaši Imunološki zavod i PCE više nisu na listi
Vrijedi napomenuti i one tvrtke standardne gubitaše koje ove godine više nisu na listi od posebnog državnog značaja. Primjerice, od ove godine među strateški bitnim tvrtkama nema više Imunološkog zavoda, koji je ugasio i djelatnost te nastavlja kao javna ustanova. Ministar Beroš je prije samo nekoliko dana najavio kako su postigli rješenje kojim poslovna zona Rugvica postaje trajni dom novog Imunološkog zavoda.
>> Ovako bi trebao izgledati novi Imunološki. Beroš: Promijenili smo lokaciju
Imunološki zavod prošle je godine imao gubitak od 34 milijuna kuna. Na listi strateških tvrtki više nema ni državnog Pomorskog centra za elektroniku, a među glavnim aktivnostima su mu poslovi za Hrvatsku ratnu mornaricu. Imali su gubitak od gotovo tri milijuna kuna.
Ina od gubitka od gotovo milijardu kuna do dobiti od 1.2 milijarde kuna
Kada se gledaju "dobitnici", najveću dobit od strateških tvrtki ostvarili su, očekivano, Ina i HEP. Ina je imala dobit od 1.2 milijarde kuna, a HEP malo višu od milijardu kuna. Vrijedi napomenuti da je Ina prema nekonsolidiranom godišnjem financijskom izvještaju za 2020. godinu imala gubitak od 932 milijuna kuna.
>> Prije 5 godina su obećali kupnju INA-e, lagali, ulupali naše milijune... Pa odustali
Ina je loše rezultate 2020. godine objašnjavala vanjskim faktorima uz cijene proizvoda i tržišne potražnje. Prošlogodišnju dobit Ina je objasnila posljedicom "ublažavanja restriktivnih mjera povezanih s pandemijom i rastućim cijenama ugljikovodika". Naime, u odnosu na 2020. godinu došlo je do udvostručenja cijena ugljikovodika.
HEP računa na plaćene račune poduzetnika za struju
HEP je u 2020. godini imao visoku dobit od 1.4 milijarde kuna, dok je u 2021. godine ta dobit za 400 milijuna kuna manja i iznosila je 1.06 milijardi kuna. No vrijedi zabilježiti da je HEP u rekordnoj 2020. godini imao prihod od 9.4 milijarde kuna, a prošle godine taj je prihod bio još i veći i iznosio je 10.3 milijarde kuna.
Kako je razvidno iz financija HEP-a, njegovi poslovni rezultati zbroj su viših cijena električne energije koju su plaćali krajnji potrošači, poduzetnici i kućanstva, pa će se taj prihod, ali i dobit, još i povećavati.
>> Poduzetnicima naglo porasli računi za struju. HEP: Ne moraju kupovati struju od nas
Posljednje dvije godine Janafa bile su obilježene uhićenjima u toj državnoj tvrtki, no prošle godine ostvarena je dobit od 266 milijuna kuna. Ta je dobit ipak manja od one koja je zabilježena u 2020 godini, kad je iznosila 288 milijuna kuna.
U prvih pet ugurale su se i Hrvatske autoceste s dobiti od 248 milijuna kuna te svjetski raritet Fina s dobiti od 102 milijuna kuna. Naime, Hrvatska je jedina zemlja koja ima državnu financijsku agenciju koja se reklamira kao "vodeći nacionalni pružatelj financijskih, elektroničkih (IT), podatkovnih i drugih usluga". Korisnici njezinih usluga uključuju financijske institucije, državna i javna tijela, poslovne subjekte i građane.
Ina ostala bez 575 zaposlenika, APIS najviše zapošljavao
Kako je vidljivo iz financijskih izvješća, većina strateških tvrtki smanjivala je broj zaposlenika u odnosu na prethodnu godinu. No ne sve. Primjerice, APIS je broj zaposlenika povećao za 43, s obzirom na to da ih je na kraju 2021 bilo 482.
Najveći pad broja zaposlenih je u Ini - naime, u 2020. godini bilo je 3789 zaposlenih, a u 2021. godini 3214, što je 575 zaposlenika manje u odnosu na prethodnu godinu.
Najveća plaća kontrolorima leta, a najmanja poštarima
Najveće plaće u strateškim bitnim tvrtkama su u Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe, inače gubitašu, gdje prosječna neto plaća za 2021. godinu iznosi 26.012,07 kuna. Slijedi Hrvatski operator tržišta energije, gdje 42 zaposlenika imaju prosječnu plaću od 15 tisuća kuna.
>> HDZ kaže da je protiv uhljebljivanja. Sjećaju li se ova tri čovjeka?
Omiljeno su odmaralište za islužene HDZ-ove kadrove Odašiljači i veze, gdje prosječna plaća za 295 zaposlenika iznosi malo više od 12 tisuća kuna. Slijedi još jedan gubitaš, Hrvatske ceste, gdje je za 447 zaposlenika prosječna plaća 11.927 kuna. Prosječne plaće iznad 10 tisuća kuna imaju još u HEP-u, Ini, Plinacrou, Janafu te APIS-u.
Najmanja prosječna plaća je u Hrvatskim poštama, gdje je 8919 zaposlenika imalo prosječnu plaću od 6227.75 kuna. Slijedi Hrvatska Lutrija s prosječnom neto plaćom od 6239.64 kune. U Hrvatskim šumama 7778 zaposlenika ima prosječnu plaću od 6449 kuna.
Originalno objavljeno na Index istrage