PROŠLA su dva tjedna od smrti kolege Vladimira Matijanića, a zasad nijedno državno tijelo ni pojedinac nisu prihvatili ili priznali odgovornost za prerani odlazak novinara Indexa.
Ministarstvu zdravstva bitno je kreirati sliku da je zdravstveni sustav u funkciji
Od prvog dana i dalje ostaju neodgovorena pitanja koliko je i na koje je sve načine za Matijanićevu smrt odgovoran zdravstveni sustav. Podsjetimo da je Ministarstvo zdravstva najavilo i osnovalo posebno povjerenstvo koje je trebalo istražiti okolnosti Matijanićeve smrti, no ta je istraga već sada kompromitirana.
Prvo je Ministarstvo zdravstva u više navrata odbilo objaviti imena članova povjerenstva, a onda su dijelovi izvida koji su se vodili oko Matijanićeve smrti završili u dnevnim listovima sklonima vlasti. Objavljeni su samo oni dijelovi koji idu u prilog tezi da zdravstveni sustav savršeno funkcionira te da je bilo manjih, sitnih propusta.
Laži, muljanja i zataškavanje
Isto tako, Ministarstvo zdravstva u svojim je prvim medijskim istupima izašlo s informacijama kako nabavlja lijekove koji nedostaju za liječenje osoba zaraženih koronavirusom, da bi samo nekoliko dana iza toga promijenilo tu izjavu i navelo da lijekova nije nedostajalo.
Dan iza tog priopćenja oglasila se Udruga bolničkih liječnika, koja je opovrgnula Ministarstvo zdravstva. Naime, objavili su informaciju kako su bolnice koje su zatražile Remdesivir, lijek koji se koristi u liječenju koronavirusa, dobile službeni odgovor da ga više nema.
Naravno, nisu ovo jedine nelogičnosti, laži i muljanja u posljednja dva tjedna. No krenimo redom.
Kako je i zašto umro Matijanić?
Vladimir Matijanić preminuo je 5. kolovoza u ranim poslijepodnevnim satima. Matijanić je imao Sjogrenov sindrom (autoimuna bolest veziva) i intersticijsku bolest pluća te sumnju na još dvije autoimune bolesti. Obolio je i od covida.
Matijanić je danima tražio pomoć splitskih liječnika. Prvi put 2. kolovoza na Hitnom prijemu Infektologije, kamo je došao sa simptomima covida. Dva dana kasnije, 4. kolovoza te 5. kolovoza, na dan smrti, više je puta zvao splitsku Infektologiju i medicinskim djelatnicima izgovorio sve dijagnoze koje ima te da nema snage napraviti ni par koraka.
"Javite se za pet dana ako ne bude bolje" i "pišajte u lonac pored kreveta" su, između ostalih, savjeti koje je dobio od splitskih medicinskih djelatnika.
Matijanić je od ekipe Hitne pomoći 5. kolovoza, koja je došla u njegov dom na intervenciju, tražio da ga hospitaliziraju, no ostavljen je u kući. Objasnili su mu da ima "normalne simptome covida". Isti tim Hitne medicinske pomoći došao je sat i pol kasnije, da bi ga neuspješno reanimirali i na kraju proglasili smrt.
Od njegove smrti do danas nismo dobili odgovore na vrlo bitna pitanja.
Prvo je svakako kako Matijaniću, čovjeku s toliko ozbiljnih podliježućih bolesti, koje su ga činile posebno rizičnim za težak oblik covida, nije pošlo za rukom da u četiri dana bude temeljito i adekvatno pregledan.
Činjenica je da su Vladimir Matijanić i Andrea Topić u četvrtak i petak, 4. i 5. kolovoza, uputili više poziva bolnici i Hitnoj tražeći savjete i pomoć. Matijanić je oko 10 puta zvao Hitni infektološki prijem u splitskoj bolnici, zvao je i Hitnu na 194, a Topić je u petak u jutarnjim satima, u 9:28 i u 10:27, zvala splitsku bolnicu - Hitnu infektologiju na broj telefona 021 557 565 te u 14:14 uputila poziv na 194.
Da je to zaista tako, dokazuju ne samo ispis telefonskih poziva nego i audiosnimke koje je iza sebe ostavio pokojni Matijanić.
"Ispričavam se. Imam covid već dva dana. I inače sam imunokompromitirani bolesnik i imam Sjogrena", tako je Matijanić u većini slučajeva započinjao telefonske razgovore. Utvrdili smo kako je Matijanić, umjesto poziva u zdravstvenu ustanovu ili adekvatnog pregleda, dobio telefonske upute da se javi za pet dana "ako ne bude bolje".
Drugo je pitanje kako je moguće da Matijanić, s obzirom na činjenice da je bio imunokompromitiran i imao simptome covida koji su ukazivali na pogoršavanje stanja, nije hospitaliziran.
Imunokompromitirane osobe, kao što je bio Matijanić, s dijagnozom autoimunih bolesti te intersticijskom bolesti pluća, sa simptomima visoke temperature, slabosti, malaksalosti, hroptanja i kašlja, moraju biti primljene na hospitalizaciju.Tako nalažu pravila i praksa medicinske službe.
Ono što je do sada utvrđeno pokazuje da je to obvezan postupak kod ljudi koji boluju od intersticijske bolesti pluća jer su ti simptomi znak da je nastupilo akutno pogoršanje. To je alarm za detaljnu bolničku obradu i hospitalizaciju.
Audiosnimke pokazuju da je povijest svojih bolesti te simptome Matijanić naveo u telefonskim razgovorima te ekipi Hitne pomoći. Njegove izjave, kako se pokazalo, ili su krivo protumačene, ili nisu uzete u obzir, ili ih se jednostavno ignoriralo.
Treće je pitanje kako je moguće da je, s obzirom na povijest bolesti, Matijanić s Infektološkog odjela poslan kući.
Jutarnji list objavio je dio dokumentacije, tj. nalaza izvida koje provodi Ministarstvo zdravstva vezano za smrt kolege Matijanića, u kojem se tvrdi da je utvrđeno da "Matijanićev nalaz nije bio za prijem"!? Namjera objave tog dijela izvida vjerojatno ima za cilj osloboditi KBC Split od odgovornosti.
Matijanić je, naime, 2. kolovoza bio na pregledu u KBC-u Split, a tada ga je umjesto specijalista pregledala specijalizantica. Valja naglasiti da se Matijanić tog dana probudio s temperaturom te se odmah testirao kućnim testom. Bio je pozitivan.
S obzirom na dijagnoze koje ima, svjestan da spada u vrlo rizičnu skupinu te da nije cijepljen (po sugestiji imunologinje), odmah se uputio na Hitni prijem splitske Infektologije, odnosno u KBC Split. U dokumentaciji koju je iza sebe ostavio pokojni kolega Matijanić navodi se da je zaprimljen u 9:50, a otpušten u 11:56, što piše u otpusnom pismu. Što je radio ta dva sata? Najviše je čekao da ga netko pregleda.
"A čekam. Sad je prošla sestra, pitam za koliko ću na red. 'Ne bih vam znala.' Stavio sam klimu na 21, a sve je otvoreno, pokušavam privući pažnju", napisao je Matijanić u 11:22 u poruci svojoj partnerici Andrei Topić, opisujući kako od devet sati pokušava privući pažnju liječnika kako bi obavio pregled. U 11:54 bio je gotov.
Pregled je bio, prema svemu sudeći, površan, a nije napravljen ni EKG, što je svakako standard i praksa u ovakvim slučajevima.
U nalazu piše da se radi o pacijentu dobrog općeg stanja iako mu je doktorica rekla da bi mu dala lijek za koronu kojeg nažalost nema jer je nestašica. Na dnu nalaza navedene su dvije osobe, i to mlađa liječnica te liječnik specijalist. Nitko nije potpisan.
Na vrhu tog nalaza stoji kako covid-19 nije identificiran te da se tek treba utvrditi na PCR testu. Navedene su njegove prijašnje bolesti te su mu naloženi izolacija, adekvatna hidracija, antipiretici po potrebi i mirovanje.
"Kontrola kod nadležnog liječnika, a u slučaju pogoršanja javiti se na Hitni infektološki prijem", stoji u zaključcima s tog pregleda. Ono što je do sada poznato je da se Matijanić više puta, nakon pogoršanja, javljao na Hitni infektološki prijem.
"I šta vi sad mene zovete?" glasio je jedan od odgovora, koji je Matijanić dobio kada je po pogoršanju stanja 5. kolovoza nazvao Hitni infektološki prijem.
Četvrto je pitanje kakav je to sustav zdravstvene zaštite koji danima nije mogao evidentirati kako Matijanićev razvoj bolesti ide prema kobnom završetku.
Matijanić je, što je nedvojbeno utvrđeno, bio imunokompromitirana osoba koja je više puta hospitalizirana unutar sustava KBC-a Split. Krajem 2020. godine Matijanić je hospitaliziran te detaljno pregledan. Tada su mu između ostalih bolesti dijagnosticirani Sjogren i intersticijska bolest pluća.
Matijanić je znao vlastitu povijest bolesti, a kada je obolio od covida, suvislo ju je objašnjavao u telefonskim razgovorima. S druge strane, liječnici kojima je Matijanić to objašnjavao mogli su doći do njegova zdravstvenog kartona kako bi potvrdili da je ono što govori pokojni novinar - istina.
Sporan je tako razgovor s dežurnim liječnikom Infektološkog odjela 4. kolovoza, koji je odbacio Matijanićevu tvrdnju kako je imunokompromitirana osoba izjavom da je njegova terapija trajala jedan dan.
"Onda niste imunokompromitirani", rekao je dežurni liječnik. Matijanić mu je na to odgovorio da jest.
"A niste, bogami, ako ste imali samo to od terapije", odgovorio mu je dežurni liječnik.
U ovom slučaju riječ je o tome da je dežurni liječnik ignorirao Matijanićeve navode o povijesti bolesti te se, što je u suprotnosti s liječničkom praksom i stručnim gledištem, fokusirao na aktualnu terapiju. To nikako nije mogao biti odlučujući faktor za određivanje Matijanićeva statusa.
Uostalom, Matijanić je imao otpusno pismo iz bolnice, evidentirana je njegova hospitalizacija u KBC-u Split i nevjerojatno je da se ta dokumentacija ne uzima u obzir. Napomenimo da ni nakon tog razgovora Matijanić nije hospitaliziran.
Ono što smo utvrdili nakon prvog nalaza patologa je činjenica da bi Matijanić imao šanse preživjeti da je bio hospitaliziran.
Peto je pitanje kako je moguće da Matijanić u četiri dana nije primio lijekove namijenjene prevenciji teških oblika bolesti upravo za ljude njegovog zdravstvenog profila. Kako je moguće da je u tom trenutku tih lijekova nedostajalo?
Nedvojbeno je utvrđeno da Matijanić, iako je bio kandidat za primanje lijekova koji su namijenjeni upravo za pacijente kao što je on, nije dobio adekvatnu pomoć.
"Da taj lijek nema KBC Split ni Klinika za infektivne bolesti Fran Mihaljević, ali da ga imaju da bi ga možda dali njemu jer je imunološki bolesnik i ima kovid, i da je bila nedavno onkološka pacijentica i da ga ni njoj nisu mogli dati jer ga nema. Tražio je da kažu kako se lijek zove da ga sami potražimo, rekli su da nije važno jer ga nigdje nema", objavila je Topić u detaljnoj kronologiji Matijanićeve smrti.
Index je tada, prije Matijanićeve smrti, poslao upit Ministarstvu zdravstva oko lijekova za koronu. Pitali smo ih vlada li u Hrvatskoj nestašica lijekova za koronu, jer je tako rečeno Vladimiru Matijaniću 2. kolovoza na Hitnom prijemu splitske Infektološke, te smo naveli još jedan slučaj.
Iz Beroševog ministarstva tada su nam odgovorili da je u tijeku nabava lijekova te da je na traženje bolnica lijek iz skupine monoklonskih protutijela dostupan. Na direktan upit o nestašici odgovorili su nam da je "u tijeku centralizirana nabava antivirusnih lijekova Remdesivir i Paxlovid putem EK".
Dva dana nakon Matijanićeve smrti Ministarstvo zdravstva objavilo je priopćenje u kojem stoji da je provedena kontrola u svih 26 bolnica te da ima dovoljno lijekova za sve sadašnje potrebe!?
>> Kako je Beroš u dva dana nabavio lijekove za koronu?
Hrvatska udruga bolničkih liječnika demantirala je odgovor Beroševog ministarstva, tvrdeći da lijeka ima za 80 pacijenata, a u bolnicama je 613 pacijenata. Ministarstvo zdravstva objašnjavalo je kako liječnici nisu u pravu jer se "trenutni nedostatak lijeka rješava međusobnom koordinacijom između bolnica".
Kako to izgleda u praksi, pokazao je slučaj Indexova novinara Vladimira Matijanića jer su njemu tri dana prije smrti u KBC-u Split rekli da je trenutno nestašica lijeka koji daju teškim bolesnicima. O nikakvoj koordinaciji nije bilo riječi, već je rečeno da tog lijeka u Hrvatskoj - nema.
Šesto je pitanje kako je moguće da se Matijanić nije cijepio.
Matijanić nije bio cijepljen. Naime, Matijanića su liječnici, točnije imunologinja, savjetovali da se ne cijepi jer je imao više autoimunih bolesti, prije svega Sjogrenov sindrom i sumnju na sarkoidozu te dermatopolimiozitis, hipergamaglobulinemiju i abnormalnosti dišnih putova, među kojima i intersticijsku bolest pluća, stanje kojem su sarkoidoza i Sjogrenova bolest među najčešćim uzrocima.
Jutarnji i Večernji list objavili su dio nalaza izvida Ministarstva zdravstva u kojem stoji da je Matijanić imao uputnicu za cijepljenje te da se nije odazvao. Stječe se dojam kako bi se istraga Ministarstva zdravstva, što sugerira oprema članaka u dva dnevna lista, mogla bazirati na odbijanju cijepljenja kao glavnom, presudnom i jedinom uzroku smrti.
"Doznajemo da mu je (obiteljska liječnica op. a.) savjetovala cijepljenje te da ga je naručila na cijepljenje još u proljeće prošle godine, no pokojni Matijanić nije otišao na zakazani termin", stajalo je u Jutarnjem listu, koji citira izvide Ministarstva zdravstva.
Sedmo je pitanje tko je kriv za činjenicu da Matijanić nije bio cijepljen.
Iz dokumentacije koju posjedujemo, odnosno mailova, razvidno je kako su novinari Jutarnjeg i Večernjeg lista dobili samo dio dokumentacije vezan za komunikaciju s obiteljskom liječnicom. Da su objavili cjelokupnu dokumentaciju, bilo bi jasno kako Matijanić nije odbijao cijepljenje na svoju ruku, kao i da nije istina da se nije pojavio na zakazani termin.
Naime, nakon razgovora s imunologinjom Matijanić se obratio doktorici obiteljske medicine e-mailom, 6. 5. 2021. godine u 09:10, te ju je izvijestio o razgovoru s imunologinjom, stručnjakinjom za njegove autoimune bolesti.
"U redu. Otkazat ćemo termin cijepljenja za Vas", stajalo je u e-mail poruci obiteljske liječnice.
Preporuka da se Matijanić ne cijepi, čega se on držao, suprotna je znanstvenim zaključcima jer su ispitivanja pokazala da osobe s autoimunim bolestima uglavnom dobro podnose cjepiva. Primjerice, stranica Sjogren's Syndrome News navodi preporuke američke agencije za kontrolu i prevenciju bolesti CDC, prema kojima je većini pacijenata s tom dijagnozom preporučeno ne samo cijepljenje već i docjepljivanje.
Istovremeno su studije pokazale da su osobe s autoimunim bolestima rizična skupina iz više razloga, među ostalim zato što se lakše mogu zaraziti, zato što često imaju plućne bolesti, zato što obično uzimaju imunosupresivne lijekove te zato što njihova reakcija na covid-19 može biti pretjerana i krivo usmjerena, što se uobičajeno naziva citokinska oluja.
Osmo je pitanje kako je moguće da ga Hitna medicinska pomoć nije odvela u bolnicu.
Nakon prvog poziva Hitnoj pomoći na 194, upućenog 5. kolovoza s Matijanićevog mobitela u 12:37, tim Hitne medicinske pomoći stigao je pola sata kasnije. U timu su bili jako mlada liječnica te medicinski tehničar.
Unatoč činjenici da je Matijanić uz covid-19 imao i ozbiljne autoimune bolesti, što je liječnica vidjela u dokumentaciji, on nije nakon prve intervencije Hitne pomoći odveden u bolnicu.
Postupanje tima Hitne medicinske pomoći nije bilo u skladu s pravilima struke, koja nalaže da se pacijent s teškim podliježućim bolestima u kombinaciji s covidom-19 i pritužbama na brojne tegobe odvozi u bolnicu kako bi se njegovo stanje podrobnije utvrdilo, jer čak i manja odstupanja ključnih parametara mogu rezultirati komplikacijama.
Valja naglasiti da je šef splitske Hitne pomoći, HDZ-ovac Leo Luetić, u prvim izjavama za javnost nakon Matijanićeve smrti naglašavao kako je sve rađeno po pravilima struke.
Deveto je pitanje kako je moguće da je Matijanić primao terapiju koja je bila suprotna medicinskoj praksi oko pacijenata s covidom.
Zbog autoimune bolesti Matijanić je pio kortikosteroid Dekortin. Hitna medicinska pomoć dala mu je i jaku dozu Solumedrola, koji je također kortikosteroid. Ova kombinacija vrlo je sporna.
Zašto? Kortikosteroidi se koriste u liječenju covida-19, no uglavnom tek u uznapredovaloj fazi, oko 7. dana teške bolesti, kako bi umanjili pretjeranu reakciju imunosnog sustava, tzv. citokinsku oluju. Budući da su imunosupresori, oni smanjuju reakciju organizma na viruse, pa ako se daju prerano, mogu pospješiti njihovo umnožavanje. Zbog svega navedenog oni se oboljelima od covida-19 uglavnom smiju davati samo u bolnici, pod stalnim medicinskim nadzorom i uz kisik, a ne kod kuće.
Drugim riječima, liječnica Hitne trebala je Matijanića odvesti u bolnicu već nakon prvog posjeta ako je smatrala da mu je bolest tako uznapredovala da su mu potrebni kortikosteroidi.
Deseto je pitanje kako je moguće da lijek koji se navodi u obveznim smjernicama Ministarstva zdravstva za liječenje oboljelih od koronavirusne bolesti, i to još od veljače ove godine, nikada nije nabavljen.
Paxlovid je od veljače ove godine naveden kao dio liječenja u obveznim smjernicama Ministarstva zdravstva za liječenje oboljelih od koronavirusne bolesti. Riječ je o antivirusnom lijeku koji djeluje tako što smanjuje sposobnost umnožavanja virusa i tako sprječava napredovanje bolesti.
Preporučuje se osobama izloženima riziku da razviju teži oblik bolesti. Paxlovid je dobio i američki predsjednik Joe Biden u vrijeme dok je bolovao od koronavirusa. Taj lijek se preporučuje upravo pacijentima s covidom kao što je bio Matijanić.
Ministar Beroš posljednja se dva tjedna nalazi na udaru kritika javnosti upravo zbog toga što Hrvatska nije nabavila ovaj lijek, za razliku od većine drugih europskih zemalja i susjeda, uključujući Srbiju.
U pokušaju da prikrije nevjerojatnu blamažu i nesposobnost, resorni je ministar jučer izjavio da lijek Paxlovid nije toliko spasonosan u liječenju covida te se pozvao na najnovija istraživanja koja propituju učinkovitost tog lijeka. Isto tako je rekao kako se proces nabave tog lijeka - nastavlja.
Valja na kraju naglasiti da bi Matijanić imao šanse preživjeti da je dobio neki antivirusni lijek, Remdesivir, kojeg je nedostajalo, ili Paxlovid, koji još nismo ni počeli dobivati. Hrvatska je, recimo i to, posljednjih dana u samom europskom i svjetskom vrhu po broju umrlih od covida na milijun stanovnika.