Hrvatsko gospodarstvo porast će u ovoj godini za tri posto, nešto snažnije od prosjeka u regiji srednje Europe i Baltika, a u 2026. godini rast bi trebao blago usporiti, pokazale su prognoze Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Aktivnost u hrvatskom gospodarstvu trebala bi usporiti već u 2025. godini, prema procjeni EBRD-a o 3.8 postotnom rastu aktivnosti u 2024.
Poljska:
Litva:
Prognoze rasta u toj regiji u ovoj godini nešto su niže no što je EBRD bio očekivao u rujnu, budući da je oporavak u razvijenoj Europi slabiji no što se očekivalo i koči proizvodnju, izvoz i investicije.
U EBRD-u izdvajaju i izraženiju neizvjesnost koju donosi moguće povećanje američkih carina i odgovor trgovinskih partnera SAD-a. "Pojačana neizvjesnost sama po sebi obeshrabruje ulaganja, slabi proizvodnju i izaziva poremećaje u globalnim opskrbnim lancima", ističe se u izvješću.
Osim neizvjesnosti, utjecaj carina i trgovinskih ograničenja na pojedinačna gospodarstva u kratkoročnoj perspektivi ovisit će i o njihovom obuhvatu. Pitanje je hoće li SAD uvesti carine svim zemljama ili samo određenim trgovinskim partnerima, napominju u EBRD-u.
Najavljeno povećanje američkih carina na čelik i aluminij predstavlja najveću prijetnju za Bugarsku, Sloveniju i Rumunjsku, procjenjuju. Općenito su na povećanje američkih carina najranjiviji Jordan, Slovačka, Mađarska i Litva zbog, kako navode, "opće trgovinske izloženosti tržištu SAD-a".
Slabija vanjska potražnja u srednjoj Europi i na Baltiku, te u jugoistočnim zemljama EU-a Grčkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj značit će i nešto sporiji rast cijelog područja u kojem EBRD posluje, za 3.2 posto u ovoj godini.
Kočnica rastu bit će i sukob i "spor tempo reformi" u južnom i istočnom Mediteranu, napominju. Uz srednju Europu i Baltik, "jugoistok EU-a" i "južni i istočni Mediteran", EBRD-ove regije obuhvaćaju i "srednju Aziju", "istočnu Europu i Kavkaz" i "zapadni Balkan".