EK predlaže da se prihodi koje generira ruska imovina koriste za pomoć Ukrajini

Foto: EPA

Europska komisija predložila je da se profit koji generira zamrznuta imovina ruske središnje banke koristi za pomoć u obnovi Ukrajine.

Europska unija je nakon ruskog napada na Ukrajinu zamrznula ili imobilizirala imovinu ruske središnje banke koja se u tom trenutku nalazila u financijskim institucijama na teritoriju Unije. Riječ je o preko 200 milijardi eura zamrznute imovine. To je glavnica koja i dalje ostaje vlasništvo ruske središnje banke, a samo prihodi koje donosi ta glavnica koristili bi se za pomoć u obnovi Ukrajine.

Ta sredstva bila su imobilizirana dok su se nalazila u tzv. središnjim depozitorijima vrijednosnih papira (CSDs). To su financijske institucije specijalizirane za transakcije vrijednosnih papira, kao i čuvanje i servisiranje imovine tih vrijednosnih papira. Većina tih sredstava deponirana je u Euroclearu, međunarodnoj financijskoj instituciji sa sjedištem u Belgiji, gdje je koncentrirano oko 90 posto ruske imovine u EU.

Ti CSDs inače ne drže vrijednosne papire na svojim računima, ali u ovom slučaju su zbog imobilizacije morala ostati na tim računima pa su primjerice ruske obveznice počele generirati prihode.

Zamrznuta imovina generirala sve više prihoda u gotovini

Protokom vremena ta je zamrznuta imovina generirala sve više prihoda u gotovini. Kako CSDs ne mogu držati tu gotovinu na svojim računima, morale su je deponirati u središnjim bankama, koje onda plaćaju kamate na te pologe pa su prihodi od zamrznute imovine i dalje rasli.

Ti izvanredni prihodi postoje isključivo zbog odluke o imobilizaciji imovine, odnosno oni su izravna posljedica te odluke.

U normalnim okolnostima CSDs nemaju takve prihode. U ovom konkretnom slučaju te su institucije uknjižile ta sredstva kao dobit, a države članice počele su na to obračunavati korporativne poreze.

“Smatramo da postoji dobar razlog da se ti prihodi, jer su nastali imobilizacijom, koriste za pomoć u obnovi Ukrajine, što je dugoročan cilj”, kaže izvor iz Europske komisije.

Dodaje da su dva kratkoročna cilja ovoga prijedloga, prvi je osigurati da CSDs odvojeno upravljaju i registriraju te prihode kako bi se mogli jasno identificirati u računovodstvenom sustavu, a drugi da se odmah zabrani distribucija neto prihoda dioničarima ili trećoj strani, jer ta sredstva moraju ostati unutar sustava.

Ta obveza da se neto dobit zadrži unutar CSDs potrebna je da se onda dio tih profita usmjeri na pomoć Ukrajini.

Komisija je svoj prijedlog uputila Vijeću EU, to jest državama članicama koje o tome moraju odlučiti jednoglasno.

Riječ je o vrlo osjetljivom pitanju s pravne strane i mnoge članice zabrinjava mogućnost da Rusija podnese tužbu zbog korištenja tih prihoda. Također zabrinjava da bi se mogao uspostaviti presedan koji bi zabrinuo investitore i doveo do neke vrste financijske nestabilnosti.