Profesor međunarodne ekonomije, ekonomski analitičar, Luka Brkić na N1 televiziji komentirao je ekonomske politike američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Komentirao je stopiranje hrvatskog ulaska u OECD. "To se dogodilo usput. Mi smo toliko mali i beznačajni u svjetskim previranjima da ne bismo privukli nikakvu pažnju ili interes za nas. Po mom sudu, kolateralna smo žrtva. Tu ne bih stvarao ni veliku paniku jer je OECD međunarodna organizacija, ne integracija. Imate statusnu simboliku pripadati tom uglednom klubu, ali i praktičnu, političku stranu. Jer, morate usvojiti određene procedure i standarde, što bi nas učinilo uređenijom zemljom. Slično je bilo kod pristupanja Europskoj uniji", kazao je Brkić i dodao:
"Bilo je i prije odgađanja glasanja o ulasku, ali mislim da je sredina 2026. kao datum ulaska trebao biti izgledan, kako je i prije određeno kao cilj. Zato, ne vidim ovo kao neki minus, čak ni da uđemo šest mjeseci kasnije."
Rekao je da bi to premijer Andrej Plenković mogao osjetiti s obzirom na to "da mu je plan to staviti u životopis". "No morat će to malo odgoditi", rekao je Brkić.
"Sve to izgleda kao ludilo. Carine su tupi instrument koji nikome ne donosi dobro, a ponajmanje onoj zemlji koja ih uvodi. Postavlja se pitanje kako odgovarati. Politički je oportuno odgovoriti. No, općenito je to ludost. Carina ima smisla kad je uvodite zbog zaštite industrije u nastajanju, dok ona pokušava dosegnuti neku razinu", rekao je pa nastavio:
"Ali, uvesti ovakve carine nije preporučljivo. U prvom Trumpovom, i netom završenom Bidenovom mandatu, koji ništa bitno nije mijenjao u carinskoj politici, prihodi od carina su bili oko 1.5 posto. Prema izračunima, kroz naredne četiri godine bit će oko jedan posto i to ne može pokriti nikakve deficite. Uzrok bi mogao biti povećani deficit, a zatim državni dug. Amerikanci su u specifičnom položaju jer imaju rezervnu valutu broj jedan pa mogu naštancati još novca, ali ni s tim se ne može sve riješiti", rekao je Brkić.
"Njegova carinska politika ne nudi rješenja. Više mi se čini da kao novi šerif u gradu želi tim potezima prisiliti ostale na ono što želi od njih. Ne znam točno što, u govoru nismo čuli ništa novo, ali pretpostavljam. Ponavljam, najmanje koristi će imati radnička klasa i siromašni, oni najugroženiji. A baš te skupine su najviše glasale za Trumpa, ponajprije zbog nakupljenih frustracija, koje su pretvorene u političku agendu", dodao je pa nastavio:
"Tako nešto je paradoksalno, na prvi pogled. Ali, ako to razumijete kao emocionalno stanje birača, ne možete to ni racionalizirati. Također, ako nastavi inzistirati na ovoj politici, situacija može dovesti do osjetnog porasta inflacije, a i američki BDP nastavit će padati."
"Sve mjere koje se predlažu uopće ne idu u skladu s interesima nižeg srednjeg i nižeg sloja. Puno je tu kontradikcija, potpuno suprotno od bilo koje ekonomske škole. Više se radi o plemenskoj prirodi politika, politici emocija... Uostalom, ako je SAD-u bilo toliko loše, kako je ostala najbogatija zemlja. Da je istina kako ništa ne funkcionira, ne bi bili najbogatiji i ne bi bilo moguće tamo postati najbogatijim čovjekom na svijetu", zaključio je Brkić.