Najnovije godišnje izvješće Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) pokazuje da i dalje sve više rade. U narednim godinama očekuje se daljnji rast, budući da će se, kako tvrdi EPPO, otkrivanje i prijavljivanje prijevara na štetu EU dodatno poboljšati, a uredi u Poljskoj i Švedskoj postati operativni. Podaci iz ovogodišnjeg izvješća pokazuju da je EPPO postao ključan u svakoj ozbiljnoj raspravi o budućnosti takozvane protuprevarne arhitekture EU, ističu.
Objavljene su i brojke: na kraju 2024. EPPO je vodio ukupno 2666 aktivnih istraga, što je povećanje od 38 posto u odnosu na prethodnu godinu. Procijenjen iznos štete za proračun EU bio je 24.8 milijardi eura. To je pak 22.5 posto više nego u 2023. godini. Više od polovice te procijenjene štete, odnosno 13.15 milijardi eura, povezano je s prekograničnim prijevarama s PDV-om.
Tijekom 2024. otvoreno je više od 1500 novih istraga, što je gotovo 10 posto više nego prethodne godine. One obuhvaćaju štetu od 13.07 milijardi eura. Taj porast, objašnjavaju iz EPPO-a, rezultat je njihove bolje suradnje s nadležnim nacionalnim tijelima, ali je, ističu, i dokaz odlučnosti EPPO-a da cilja kriminalne organizacije, posebno one koje su aktivne u prijevarama s PDV-om te prevarama povezanima s fondovima EU.
Do kraja 2024. EPPO je vodio 311 aktivnih slučajeva povezanih s programom NextGenerationEU, od čega je većina, njih 307, proizašla iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF). Procijenjena šteta za financijske interese EU iznosi 2.8 milijardi eura, a to čini 30 posto ukupne procijenjene štete od subvencijskih prijevara. Očekuju da će taj broj rasti s obzirom na ubrzanu provedbu financiranja iz NextGenerationEU programa.
"Prije nekoliko godina opće je uvjerenje bilo da EPPO neće imati puno posla. Osmišljen je kao mali sustav koji će se baviti onime što se smatralo 'nišnim' kriminalom. Nakon više od tri godine rada, otkrivajući novi kontinent kriminala, kapaciteti EPPO-a moraju se prilagoditi stvarnosti", rekla je glavna europska tužiteljica Laura Kövesi prilikom predstavljanja godišnjeg izvješća.
"Za nas u EPPO-u ključna su pitanja je li EPPO dovoljno opremljen i postoje li u svim državama članicama koje sudjeluju u radu EPPO-a dodijeljeni i specijalizirani istražitelji iz policije, poreznih uprava i carine koji podržavaju naše istrage. Trenutačno je odgovor na svako od ovih pitanja 'ne'. Ako želimo poboljšati 'protuprevarnu arhitekturu EU', svi ti odgovori moraju biti 'da'", dodala je Kövesi.
Prema izvješću za 2024. EPPO je obradio 6547 prijava kaznenih djela, odnosno 56 posto više nego prethodne godine. Više od 70 posto prijava stiglo je od privatnih osoba, a gotovo 27 posto od nacionalnih tijela. Samo 1.7 posto prijava došlo je od institucija, tijela, ureda i agencija EU, što, prema stavu EPPO-a, pokazuje da ta tijela moraju pojačati otkrivanje i prijavljivanje sumnji na prijevare.
U 2024. EPPO je podignuo 205 optužnica. To je 47 posto više nego u 2023., čime je, objašnjavaju, nastavljeno izvođenje sve većeg broj počinitelja prijevara na štetu EU pred nacionalne sudove.
Tijekom godine EPPO je zamrznuo imovinu vrijednu 849 milijuna eura. Riječ je o postojećoj imovini koja je zamrznuta uoči mogućeg oduzimanja nakon pravomoćnih presuda. Taj je iznos gotovo 11 puta veći od proračuna EPPO-a za 2024. godinu.
U Hrvatskoj je lani EPPO otvorio čak 48 istraga i izvida, koje se odnose na moguću štetu za proračun EU od 130 milijuna eura. Ukupno u Hrvatskoj europsko tužiteljstvo u ovom trenutku vodi 80 istraga i izvida zbog sumnje u ukupno 373 milijuna eura štete. Lani su podigli i sedam optužnica protiv 19 osoba koje se tereti za 74.28 milijuna eura štete.
Zagrebački ured EPPO-a lani je zaprimio ukupno 501 prijavu, od kojih je 458 stiglo od građana, 37 od nacionalnih tijela i dvije od institucija EU. Četiri postupka europski tužitelji pokrenuli su samoinicijativno, po službenoj dužnosti.
Najviše postupaka, njih 37 vodi se zbog štete napravljene fondu za regionalni razvoj, dok se njih 27 odnosi na štetu fondu za poljoprivredu i ruralni razvoj.
Hrvatska je bila i dio operacije Moby Dick u kojoj su raskrinkani mafijaški klanovi koji stoje iza 520 milijuna eura teške porezne prevare.
Inače, Hrvatska više nije vodeća po broju prijava koje su EPPO-u podnijeli građani. Sada je to Njemačka, čiji su građani europskom tužiteljstvu prijavili 719 slučajeva.
U Hrvatskoj su podnijeli 458 prijava, u Poljskoj 291, u Grčkoj 250, Bugarskoj 238, Rumunjskoj 196 i Španjolskoj 179.