Foto: Hina
TURSKI predsjednik Recep Tayip Erdogan, koji vodi kampanju za referendum 16. travnja u svrhu proširenja predsjedničkih ovlasti, u nedjelju popodne optužio je Nizozemsku da se ponaša kao "banana republika", a Europu prozvao za šutnju.
>> Turski premijer prijeti Nizozemskoj i Europi: "Pripremite se na najjaču moguću odmazdu"
>> NOVI INCIDENT Nizozemska zabranila ulaz turskoj ministrici u konzulat, Erdogan odmah uzvratio
>> TURSKA UZDRMALA EU Erdogan otvoreno prijeti Europi, u sukob se uključile Danska i Francuska
>> DIPLOMATSKI RAT Što stoji iza Erdoganovog sukoba s Njemačkom i Nizozemskom?
Turski predsjednik nastoji putem svojih ministara lobirati kod brojnih Turaka, koji žive i rade u europskim državama, da se odazovu na referendum o promjeni turskog Ustava, no vlasti nekoliko zemalja takve su skupove zabranile, a Nizozemska je spriječila dolazak dvoje turskih ministara, što je izazvalo diplomatsku krizu.
"Vrana vrani oči ne kopa"
"Pozivam sve međunarodne organizacije u Europi i drugdje da nametnu sankcije Nizozemskoj", rekao je Erdogan u nedjelju na skupu u pokrajini Kocaeli blizu Istanbula tedodao "Je li Europa nešto rekla? Nije. Zašto? Zato jer vrana vrani oči ne kopa. Nizozemska se ponaša kao banana republika".
Turski predsjednik i ranije je kritizirao nizozemske vlasti za ponašanje koje podsjeća na "nacizam i fašizam", pošto je Nizozemska u subotu ispratila do granice ministricu za obitelj, Fatimu Betul Sayan Kayu, te nešto ranije spriječila slijetanje zrakoplova kojim je trebao doputovati turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu.
Mase dočekale ministricu
U nedjelju ujutro turski prosvjednici nakratko su zamijenili nizozemsku zastavu turskom, na nizozemskom konzulatu u Istanbulu. Den Haag je zatim uložio prosvjed turskim vlastima koje su obećale istragu incidenta.
"Doživjeli smo nehumano i nemoralno ponašanje", rekla je novinarima ministrica Kaya koju je u zračnoj luci Ataturk u Istanbulu dočekala masa s turskim zastavama.
Erdogan je već optužio Zapad za islamofoboiju i nacizam te je pozvao međunarodne organizacije da nametnu sankcije Nizozemskoj.
Erdogan ima jakog asa u rukavu kojim može destabilizirati Europu
Zapravo, događanja u Nizozemskoj samo su kap koja je prelila čašu. Još ranije slične su skupove otkazale Njemačka i Austrija. No, u ovom ratu stvari bi se lako mogle oteti kontroli, a Turska ima itekako jak adut u ruci. Podsjetimo, od prošle godine na snazi je sporazum između EU i Turske o migrantima, po kojem velik broj izbjeglica i migranata s Bliskog istoka ostaje u Turskoj. Još jučer je turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu rekao kako bi sporazumi s EU, uključujući i dogovor o migrantima, mogli postati upitni ukoliko EU ne implementira viznu liberalizaciju za Tursku. Kriza koja je u međuvremenu eskalirala, još je ozbiljnija.
Nizozemci u srijedu izlaze na izbore
Nizozemsku u srijedu očekuju izbori, a ankete govore da Rutte i protuislamski političar Geert Wilders vode vrlo tijesnu utrku. Rutte je zabranu održavanja turskih skupova i sudjelovanje turskih ministara na njima obrazložio prijetnjom za javni red i mir. U Nizozemskoj živi oko 500.000 turskih imigranata i njihove djece, a većina ima dvojno državljanstvo i mogu glasovati u obje zemlje.
U glavnom gradu Švedske je vlasnik dvorane koja je trebala ugostiti skup s dužnosnikom iz turske vladajuće stranke poništio ugovor o zakupu, ne obrazloživši svoju odluku. Skupove su također zabranile i Njemačka i Austrija.
U petak je njemački ustavni sud priopćio da se turski vladini dužnosnici ne mogu pozivati na njemačka ustavna prava kako bi ušli u zemlju radi političkih nastupa. Ta je odluka objavljena dok jačaju napetosti jer su u Njemačkoj otkazani turski skupovi potpore referendumu 16. travnja, kojim bi Erdogan trebao dobiti široke ovlasti.
No, što se krije u pozadini svega?
U pozadini cijele krize stoji dugo pripremani projekt turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana o ustavnim reformama kojima bi Turska prešla iz parlamentarne u predsjedničku republiku.
Sličan politički sustav, naravno, imaju SAD, Francuska i druge zapadne demokracije. Međutim, Erdoganova sve autoritarnija vladavina koja je nakon neuspjelog puča u srpnju prošle godine eskalirala sustavnim čistkama u državnoj administraciji, policiji, sudstvu, na sveučilištima i u medijima, razlog je zabrinutosti analitičara o budućnosti turske demokracije uslijed ovih reformi.
Naime, ako referendum prođe Erdogan će dobiti znatno šire ovlasti, uključujući slobodu da izravno postavlja ministre, priprema proračun, bira većinu saveznih sudaca i donosi određene zakone dekretom. Štoviše, predsjednik će moći proglasiti izvanredno stanje i raspustiti parlament, piše BBC. No, da bi referendum prošao, Erdoganu su potrebni glasovi brojne emigracije, pa su se zbog toga i organizirali sporni skupovi.