Ursula von der Leyen bi mogla ući u povijesne knjige kao predsjednica Europske komisije koja je Europu oslobodila vojne ovisnosti o SAD-u te ponovno pokrenula europsko gospodarstvo. To bi za nju bio najbolji slučaj. U najgorem slučaju nalazi se na početku svoga kraja, smatra Politico.
U svakom slučaju, povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću gotovo sigurno će uzrokovati potrese tijekom njenog mandata dok se suočava i s izazovima poput podrške Ukrajini, očuvanja međunarodnih klimatskih ciljeva i poticanja gospodarskog rasta unatoč mogućem globalnom trgovinskom ratu.
Ursula von der Leyen uspjeh duguje i suradnji s Bidenom
Tijekom proteklih pet godina čelnica izvršnog tijela EU izrasla je u ključnu političku figuru, koordinirajući reakciju na pandemiju koronavirusa i rusku agresiju na Ukrajinu. Što se rata u Ukrajini tiče, velik dio svog uspjeha može zahvaliti bliskoj suradnji s predsjednikom SAD-a Joeom Bidenom i njegovim timom.
Partnerstvo između Ursule von der Leyen i Joea Bidena započelo je mjesecima prije nego što su ruski tenkovi krenuli prema Ukrajini. Tijekom posjeta Bijeloj kući u studenome 2021. Biden je upozorio Von der Leyen na moguću invaziju te su zajedno počeli raditi na složenom paketu sankcija i izvoznih kontrola koje bi bile spremne čim započne invazija.
Nakon početka rata suradnja se nastavila. Kada je Bidenov Zakon o smanjenju inflacije izazvao zabrinutost europskih vlada da bi njihove tvrtke mogle biti stavljene u nepovoljan položaj, Von der Leyen je usko surađivala s Bijelom kućom kako bi smanjila negativan utjecaj na europsko gospodarstvo.
No, sada je u Bijeloj kući Trump, a Von der Leyen u opasnosti da ju se počne doživljavati kao previše povezanu s američkim predsjednikom na odlasku, upozoravaju dva EU diplomata.
"Trump nikada nije bio pretjerano sklon priznavanju EU kao ravnopravnog sugovornika"
Problem nije samo u tome što se Trumpa smatra problematičnim i osvetoljubivim, već i u njegovom ranijem odnosu prema EU. Tijekom svog prvog mandata Trump ju je često napadao.
Uveo je carine na čelik i aluminij, povukao se iz međunarodnih sporazuma poput Pariškog klimatskog sporazuma i nuklearnog sporazuma s Iranom, prijetio zemljama koje nisu ispunile NATO-ove ciljeve potrošnje, hvalio odluku UK-a o izlasku iz Unije te čak proglasio EU protivnikom SAD-a.
"Trump nikada nije bio pretjerano sklon priznavanju EU kao ravnopravnog sugovornika", izjavio je treći diplomat EU. Oni su progovorili anonimno kako bi slobodno raspravljali o osjetljivom odnosu s Washingtonom.
Iako do Trumpove inauguracije neće doći prije siječnja, teren za sukobe s EU se već priprema. Novi predsjednik najavio je da će okončati rat u Ukrajini ubrzo nakon preuzimanja dužnosti, vjerojatno obustavom podrške Kijevu ako ne pristane na teritorijalne ustupke Rusiji. Također je izjavio da bi potaknuo Kremlj da postupa kako želi sa zemljama koje ne ispunjavaju NATO-ove ciljeve potrošnje.
Trump uvodi carine na europske i kineske proizvode
Još hitnija briga za Europu bit će gospodarstvo. Donald Trump je obećao uvesti sveobuhvatne carine od 10 do 20 posto na europske proizvode. Uz to je zaprijetio i carinom od 60 posto na svu robu iz Kine, što bi moglo potaknuti Peking da preplavi europsko tržište svojim proizvodima.
Diplomati EU izražavaju zabrinutost da bi Trump mogao uvesti carine i zemljama koje ne povećaju izdvajanja za obranu. Njemačka, koja je već suočena s problemima kao glavni gospodarski motor Europe, mogla bi se naći na vrhu njegovog popisa ciljeva.
Ursula von der Leyen se nada da će izazovi koji dolaze prisiliti Europsku uniju na čvršću suradnju, kao što se dogodilo tijekom pandemije koronavirusa i prvih dana rata u Ukrajini. Pritisak iz Washingtona mogao bi ih natjerati na povećanje obrambenih proračuna, jačanje tehnološkog sektora te jasnije definiranje stava prema Kini. To su odluke koje neki članovi EU već godinama zagovaraju.
Zapravo, Von der Leyen bi trebala biti glavni europski sugovornik Washingtona s obzirom na to da nadzire ključna područja politike EU poput trgovine, klime, tehnologije i tržišnog natjecanja. No, zbog potencijalno napetog odnosa s Trumpom diplomati smatraju da će se možda morati osloniti na osobe koje bi mogle bolje komunicirati s njim, poput talijanske desničarske premijerke Giorgie Meloni ili glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea. Treći diplomat EU ipak smatra da Trump najviše od svega voli pregovarati.
Diplomat: EU je trenutno u krhkom stanju
Ursula von der Leyen je već pokušala ublažiti odnose s Trumpom predlažući povećanu kupnju ukapljenog zemnog plina (LNG-a) iz Amerike kako bi izbjegla carine na europske proizvode. Njezin prethodnik Jean-Claude Juncker koristio je sličnu taktiku 2018. godine kako bi postigao privremeno primirje s Trumpom iako je ono uglavnom bilo simbolično.
Međutim, analitičari poput Marka Leonarda iz Europskog vijeća za vanjske odnose smatraju da takve strategije ovoga puta vjerojatno neće biti jednako uspješne. Leonard ističe da ni raniji pokušaji pridobivanja Trumpa kroz laskanje i blisku suradnju nisu donijeli značajnije rezultate. Primjeri poput Therese May, koja je požurila posjetiti Bijelu kuću, ili Emmanuela Macrona, koji je Trumpa pozvao na vojnu paradu u Parizu, rijetko su imali stvarni utjecaj na Trumpove odluke.
Ako se povijest ponavlja, Trump bi mogao primijeniti strategiju "podijeli i vladaj", sklapajući bilateralne sporazume s istomišljenicima poput mađarskog premijera Viktora Orbana. Prema bivšem američkom veleposlaniku Anthonyju Gardneru, Trump podržava ideju razbijanja Europske unije, koju je već izražavao podrškom Brexitu i željom za sličnim izlascima drugih zemalja.
"On će igrati na kartu Viktora Orbana i iskoristiti druge prilike koje ima. EU je trenutačno u krhkom stanju, a takve metode, nažalost, mogu biti uspješne", upozorio je Gardner.