EU postigla dogovor: Mobiteli i računala moraju biti zaštićeni od napada

Ilustracija: Shutterstock

Pregovarači država članica EU i Europskog parlamenta postigli su politički dogovor o novom aktu o kibernetičkoj otpornosti koji je namijenjen za zaštitu elektroničkih uređaja poput osobnih računala ili mobitela od hakerskih napada, što je prvi takav zakon u svijetu.

"Povezani uređaji moraju imati osnovnu razinu kibernetičke sigurnosti kada se prodaju u EU-u čime se osigurava učinkovita zaštita poduzeća i potrošača od kibernetičkih prijetnji i upravo to će se postići Aktom o kibernetičkoj otpornosti nakon što stupi na snagu", izjavio je španjolski ministar za digitalnu transformaciju Jose Luis Escriva.

Kad stupaju nova pravila na snagu?

Nakon ovog političkog dogovora obje zakonodavne institucije, Vijeće i Parlament, trebat će i formalno donijeti uredbu kako bi stupila na snagu. Nova pravila počet će se primjenjivati tri godine nakon stupanja uredbe na snagu kako bi se proizvođačima dalo dovoljno vremena za prilagodbu novim zahtjevima

Novim zakonom uvode se obvezni kibernetičko-sigurnosni zahtjevi koji se odnose na projektiranje, razvoj, proizvodnju i stavljanje na tržište hardverskih i softverskih proizvoda, čime se želi spriječiti da razlike među zakonodavnim aktima država članica dovedu do preklapanja zahtjeva.

Koje će biti iznimke?

Uredba će se primjenjivati na sve proizvode koji su izravno ili neizravno povezani s drugim uređajima ili mrežom. Predviđene su neke iznimke za proizvode za koje su kibernetičko-sigurnosni zahtjevi već utvrđeni u postojećim pravilima EU, primjerice za medicinske proizvode, aeronautičke proizvode i automobile.

Nova pravila omogućit će potrošačima da pri odabiru i uporabi proizvoda koji sadržavaju digitalne elemente vode računa o kibernetičkoj sigurnosti i da lakše utvrde koji hardverski i softverski proizvodi posjeduju odgovarajuće značajke kibernetičke sigurnosti.

Prema podacima Komisije, svakih 11 sekundi neka je organizacija u svijetu predmet napada ucjenjivačkim softverom, a globalna šteta koju je 2021. uzrokovao kibernetički kriminal procjenjuje se na 5.5 bilijuna eura.

S obzirom na to da su pametni i povezani uređaji sve brojniji, kibernetički incident u jednom od njih može utjecati na cijeli lanac opskrbe i tako dovesti do ozbiljnih poremećaja u gospodarskim i društvenim aktivnostima na cijelom unutarnjem tržištu, narušiti sigurnost ili čak dovesti u opasnost ljudske živote.