U Europskom parlamentu raspravljalo se o prijedlogu novih pravila o vozačkim dozvolama. Predložena direktiva Europske unije predviđa uvođenje jedinstvene digitalne vozačke dozvole, obvezne zdravstvene preglede za vozače svakih 15 godina, ali i stroža pravila za mlade vozače. Protiv prijedloga bilo je 11 hrvatskih eurozastupnika uz jednog suzdržanog.
Vozači početnici morat će, prema prijedlogu novih pravila, proći najmanje dvije godine probnog razdoblja tijekom kojeg će podlijegati određenim ograničenjima, vozačke dozvole za motocikle, automobile i traktore trebale bi vrijediti 15 godina, a za kamione i autobuse pet godina.
Eurozastupnici su se dogovorili i da se od vozača zatraži samoprocjena fizičke i mentalne sposobnosti prilikom izdavanja ili obnove vozačkih dozvola te da članice EU odluče žele li tu samoprocjenu zamijeniti liječničkim pregledom, među ostalim i minimalnim standardima provjere vida i kardiovaskularnog stanja. Podržali su i uvođenje digitalne vozačke dozvole koja bi bila dostupna na mobilnom telefonu i istovjetna fizičkoj vozačkoj dozvoli, priopćio je Europski parlament.
Nisu podržali prijedlog Komisije da se skrati razdoblje valjanosti vozačkih dozvola starijim građanima jer žele izbjeći diskriminaciju i jamčiti njihovo pravo na slobodu kretanja i sudjelovanja u gospodarskom i društvenom životu.
Kako bi se nadoknadio manjak profesionalnih vozača, zastupnici su se odlučili omogućiti 18-godišnjacima dobivanje dozvole za vožnju kamiona ili autobusa kapaciteta do 16 putnika, uz uvjet posjedovanja potvrde o stručnoj osposobljenosti. U tekstu se predlaže da se i 17-godišnjacima omogući dobivanje dozvole za vožnju automobila ili kamiona, uz pratnju iskusnog vozača, dodaje se u priopćenju.
Zastupnici žele da vozači budu spremniji za realne situacije i svjesni rizika, pogotovo kad je riječ o ranjivim skupinama u prometu, poput pješaka, djece, biciklista te korisnika električnih romobila. Stoga drže da bi testovi za vozačku dozvolu trebali uključiti vožnju u snježnim i skliskim uvjetima, mrtve kutove, sustave za pomoć vozaču, sigurno otvaranje vrata vozila kako se ne bi ugrozili drugi sudionici u prometu.
Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica ističe da je riječ o probnom roku za vozače početnike, digitalnoj vozačkoj dozvoli Europske unije, novom sustavu zamjene vozačkih dozvola trećih zemalja i ublažavanju jezičnih zahtjeva za podnositelje iz drugih zemalja.
"Bit će lakše dostupni podaci o vozačima. Ono što je posebno bitno, ako napravite prekršaj u jednoj zemlji, bit ćete sankcionirani u drugoj zemlji članici", napominje Marko Šoštarić s Fakulteta prometnih znanosti.
Obvezni liječnički pregledi
Spornima se smatraju obvezni liječnički pregledi svakih 15 godina.
"Ne možemo prihvatiti obvezne liječničke kontrole, posebno ako bi se to odnosilo isključivo na dob, a ne na objektivne zdravstvene probleme, a naročito ako je to jedini način da se vidi je li netko sposoban za vožnju ili nije, kazala je Elżbieta Katarzyna Łukacijewska", poljska zastupnica u Europskom parlamentu (EPP).
"Nije namjera kažnjavati vozače, nego zaštititi sve nas koji se koristimo javnim površinama. Kako možemo opravdati ideju da naša vozila moraju redovito prolaziti testove, a vozači ne?" upitao je Dominique Riquet, francuski zastupnik u Europskom parlamentu (Renew).
Jedno od ključnih pitanja je sigurnost mladih vozača, pa se za njih predlaže probno razdoblje od dvije godine.
"Mi imamo srednje prometne škole koje osposobljavaju i obrazuju vozače motornih vozila za zanimanje vozača motornog vozila i s navršenih 18 godina oni se mogu itekako upustiti u vožnju u realnim uvjetima prometa. Naš sustav se pokazao kao puno napredniji u odnosu na rješenja koja se sada predlažu", rekao je Sinan Alispahić, pomoćnik glavnog tajnika HAK-a, prenosi HRT.
Stručnjaci su složni oko toga da u usporedbi s drugim europskim zemljama u Hrvatskoj imamo nižu prometnu kulturu.
"Manje poštujemo pravila, manje smo savjesni, manje smo odgovorni. Mi kao fakultet smo napravili jedan prijedlog da bismo uveli prometnu sigurnost i prometnu kulturu intenzivnije u nastavu u niže razrede osnovnih škola", rekao je prometni stručnjak Marko Šoštarić.
Hrvatski eurozastupnici protiv
Stajalište Parlamenta prihvaćeno je s 339 glasova za, 240 protiv te 37 suzdržanih. Protiv je glasalo 11 hrvatskih zastupnika - pučani Karlo Ressler, Željana Zovko, Tomislav Sokol i Sunčana Glavak, socijaldemokrati Tonino Picula, Biljana Borzan, Predrag Fred Matić i Romana Jerković, Valter Flego (Renew), Ladislav Ilčić (ECR) i nezavisni Mislav Kolakušić. Nezavisni zastupnik Ivan Vilibor Sinčić bio je suzdržan.
Flego, zamjenski član Odbora EP-a za promet i turizam, glasao je protiv jer smatra da stajalište Parlamenta ne ide u smjeru smanjenja prometnih nesreća i veće sigurnosti sudionika u prometu.
"Kad govorimo o sigurnosti na cestama, mislim da kompromisa ne smije biti. U ovoj Direktivi imamo jasan prioritet i zadaću - veća sigurnost u prometu i očuvanje mladih života. Zato ne smije biti kompromisa kad pričamo o tome smiju li ili ne smiju mladi sa 17 godina voziti grdosije od kamiona ili aute od 300 konjskih snaga. Naravno da ne smiju", rekao je Flego.
Hrvatskom zastupniku sporno je i što se predlaže da dopuštena razina alkohola u krvi mladih vozača bude 0,2 promila.
"Ne smije biti kompromisa ni kad govorimo o promilima. Naravno da mladi vozači ne smiju imati alkohola u krvi. U slučaju bijega s mjesta nesreće, naravno da je potrebno trajno oduzeti vozačku dozvolu. Na taj način možemo sačuvati puno života. Na mnoge važne stvari zatvorili smo oči. Vožnjom s 0,2 promila šaljemo krivu poruku - "Kad piješ, vozi!"", upozorava Flego.
Mladi vozači čine osam posto svih vozača automobila, ali dva od pet sudara sa smrtnim ishodom uključuju vozača, biciklista ili motociklista mlađeg od 30 godina, upozorila je Europska komisija u ožujku 2023. kad je predstavila prijedlog revizije direktive o vozačkim dozvolama.
Hrvatska ima treću najgoru stopu smrtnosti u EU
Na cestama EU smrtno je stradalo 20.640 ljudi u 2022. Najmanje stope smrtnosti bile su u Švedskoj i Danskoj s 22, odnosno 26 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika, a najveće u Rumunjskoj (86) i Bugarskoj (78), prema podacima koje je Europska komisija objavila u listopadu prošle godine.
U Hrvatskoj je 2022. umrlo 275 ljudi. Sa 71 smrtnim slučajem na milijun stanovnika, Hrvatska ima treću najgoru stopu smrtnosti u Europskoj uniji.
Ni izvjestiteljica Karima Delli iz Kluba Zelenih nije u potpunosti zadovoljna usvojenim tekstom.
"Danas je Europski parlament imao priliku unaprijediti sigurnost na cestama u Europi i približiti se cilju nulte stope smrtnosti do 2050. te stvoriti robusniji okvir kojim se svi štite od nezgoda na cestama. Pravila uključuju moguće medicinske provjere pri izdavanju ili obnovi vozačkih dozvola te stroža pravila za vozače početnike", rekla je Delli.
Ministri prometa država članica EU usvojili su svoje pregovaračko stajalište u prosincu prošle godine. Rad na izmjeni te direktive nastavit će se u novom sazivu Europskog parlamenta.
"Na konačnom prijedlogu zakona dalje će raditi novoizabrani zastupnici i vjerujem da kad se politička dodvoravanja nakon izbora završe, novi će zastupnici slušati struku i imati zajednički i jedini ispravan cilj - spašavanje života i smanjenje smrtnosti na cestama", rekao je Flego.