Europa govori o "koaliciji voljnih" za Ukrajinu. Pod tim sloganom je SAD napao Irak

Europski lideri prošlog su se tjedna okupili oko nove "koalicije voljnih" koja bi trebala ojačati obranu Ukrajine i osigurati trajni mir. Inicijativu predvode Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska, a najavio ju je britanski premijer Keir Starmer tijekom summita o Ukrajini proteklog vikenda u Londonu.

Reakcija na Trumpovu politiku prema Ukrajini

Cilj ove inicijative, koju je Starmer nazvao "trenutkom koji se događa jednom u generaciji" za europsku sigurnost, uključuje jačanje vojnog potencijala Ukrajine, povećanje europske obrambene potrošnje i izradu mirovnog plana prihvatljivog za novu američku administraciju pod predsjednikom Donaldom Trumpom.

Trump je nakon svađe s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući odlučio zamrznuti pomoć Ukrajini te traži od Kijeva da pristane na sporazum o mineralima kako bi se moglo krenuti na mirovni dogovor s Rusijom. Zelenski s druge strane inzistira na američkim sigurnosnim jamstvima, no Trump o tome još ne želi razgovarati.

U kontekstu toga, neposredni fokus europske koalicije je na jačanju pozicije Ukrajine uslijed promjena u globalnoj dinamici i podrška Ukrajini ako se Amerika povuče te jačanje europske obrane u svjetlu ruskih prijetnji.

Starmer je obećao 1.6 milijardi funti (2 milijarde dolara) za financiranje izvoza, kako bi se nabavilo 5000 protuzračnih raketa, uz zajam od 2.2 milijarde funti, osiguran zamrznutim ruskim imovinama, za vojnu pomoć. Također, razmatra se slanje europskih mirovnih snaga u Ukrajinu u slučaju postizanja primirja, što Rusija odbacuje.

Koalicija voljnih 2003.

Izraz "koalicija voljnih" prvi put se ozbiljnije koristio 2003. kada je SAD odlučio napasti na Irak uz podršku Ujedinjenog Kraljevstva. Tadašnji predsjednik George Bush mlađi iskoristio je taj slogan, a pridružio mu se i britanski premijer Tony Blair.

Zašto je Starmer odlučio iskoristiti baš taj moto, nije jasno, no činjenica je da je "koalicija voljnih" 2003. poprimila negativan kontekst s obzirom na nestabilnost koju je u Iraku i regiji proizvela invazija te stotine tisuća žrtava poginulih od posljedica invazije i građanskih sukoba koji su potom izbili.

Uz to, razlozi američke intervencije pokazali su se lažnima jer prvotno Bushevo opravdanje za intervenciju bilo je da Irak ima "oružje za masovno uništenje" koje bi diktator Sadam Hussein upotrijebio protiv Amerike, što nikada nije dokazano.