Screenshot: BBC/ESA
Letjelice u orbiti i robotska vozila na tlu će procijeniti ima li tamo vode i sirovina za stvaranje kisika ili goriva. Misija Luna 27 bi trebala započeti unutar pet godina.
"Poduhvat će nastaviti s programima istraživanja s točke na kojoj su zaustavljeni u Sovjetskom Savezu sredinom 1970-ih godina," rekao je profesor Igor Mitrofanov iz moskovskog Instituta za istraživanje svemira.
"Mi moramo otići na Mjesec, 21. stoljeće će biti stoljeće u kojem će on postati stalna predstraža ljudske civilizacije, naša zemlja mora sudjelovati u tom procesu," rekao je za BBC.
Sličnog je mišljenja i Bérengère Houdou koji rukovodi radnom skupinom u Europskom centru za istraživanje svemira i tehnologija (Estec) unutar Europske svemirske agencije (ESA).
"Mi imamo ambiciju poslati europske astronaute na Mjesec. Trenutačno postoje rasprave na međunarodnoj razini za široku suradnju oko toga kako da se tamo vratimo".
Prva misija će biti robotska. Luna 27 će sletjeti na rubni dio bazena Aitkin na južnom polu Mjeseca u blizini područja koja su uvijek u mraku. Riječ je o najhladnijim dijelovima Solarnog sustava pa znanstvenici žele provjeriti ima li tamo zaleđene vode ili drugih kemikalija.
Prema Jamesu Carpenteru, vodećem znanstveniku zaduženom za projekt u ESA-i, glavni cilj je istražiti ima li ta voda potencijal da posluži kao resurs za budućnost i može li nam štogod otkriti o porijeklu života u našem sustavu.
"Južni pol Mjeseca nije nalik niti jednom mjestu gdje smo bili prije," rekao je. "Okoliš je potpuno drugačiji, zbog ekstremne hladnoće bi tamo mogli pronaći velike količine vode i drugih kemikalija, one bi se mogle iskoristit za stvaranje raketnog goriva ili za sustave za održavanje života u budućim ljudskim misijama, zato mi mislimo otići na te lokacije".