> Iz Bruxellesa bez ljubavi: Hrvatska i dalje bez datuma završetka pregovora
Pregovori će, tvrdi drugi neimenovani diplomat, sasvim sigurno biti završeni u drugoj polovici 2011. godine. S davanjem bilo kakvog okvira se, međutim, nije želio zalijetati s obzirom da nekolicina članica i dalje nije uvjerena da je Hrvatska spremna za zatvaranje Poglavlja 23 - Pravosuđe i ljudska prava.
U EU najranije 1. srpnja 2013.
Podsjećamo, hrvatski pristupni pregovori danas su u Bruxellesu bili tema žestoke rasprave. U Banskim dvorima nadali su se da bi Europska komisija mogla predskazati datum završetka pregovora, ali zaključeno je da je za to još prerano. Predstavnici članica EU o istoj će temi raspravljati idući tjedan.
Odluka o datumu sasvim sigurno neće biti donesena ni na idućem sastanku, vjerojatnije je da će se o konkretnijim vremenskim okvirima moći govoriti tek polovicom lipnja, ako i tada. Francuska, Nizozemska i Velika Britanija, naime, smatraju da se pregovore s Hrvatskom ne smije požurivati i da Poglavlje 23 mora ostati otvoreno sve dok postoje i najmanje sumnje u efikasnost hrvatskog pravosuđa.
Ostala su brojna otvorena pitanja, a najkonkretniji podatak koji je iz hodnika europskih institucija došao do novinara je navodno predviđanje Stefana Fuelea, povjerenika za proširenje, da bi Hrvatska mogla postati punopravna članica 1. srpnja 2013. godine. Uzimajući u obzir dinamiku ratifikacije, koja obično traje oko 18 mjeseci, to se čini kao realan rok, iako ne treba odbaciti ni mogućnost da će pridruženje biti odgođeno do 1. siječnja 2014.
Suradnja s Haagom i pravosuđe još su na tapetu
"Hrvati ulažu ozbiljan trud i Hrvatska je na dobrom putu da završi pregovore", tvrdi Reutersovi izvor. Brojne su poteškoće, međutim, i dalje prisutne, a više informacija trebalo bi biti poznato početkom lipnja. Tada će, naime, glavni haški tužitelj Serge Brammertz u UN-u podnijeti svoj izvještaj o Hrvatskoj. Ukoliko Brammertz napokon zaključi da Hrvatska u potpunosti surađuje s Haškim sudom, dugogodišnja prepreka za ulazak u EU bit će uklonjena.
Europa se također želi uvjeriti kako je hrvatsko pravosuđe podvrgnuto temeljitim reformama i kako u njemu neće biti rupa koje ostavljaju prostor za korupciju i organizirani kriminal. Nakon što su se opekli na Bugarskoj i Rumunjskoj, zemlje EU ne planiraju ponoviti sličnu grešku. Izvješće Europske komisije o Hrvatskoj u ožujku bilo je vrlo nepovoljno upravo po pitanjima pravosuđa.
"Nismo sigurni da je Hrvatska od ožujka imala dovoljno vremena da poboljša stvari", tvrdi diplomatski izvor iz Bruxellesa, te objašnjava kako Europu najviše brine nezavisnost sudaca i državnih tužitelja, izostanak pravomoćnih presuda u eksponiranim slučajevima korupcije, kao i gomilanje neriješenih slučajeva na hrvatskim sudovima.
Francuska traži monitoring za vrijeme ratifikacije
Ulazak Hrvatske u EU dodatno bi mogao odgoditi i monitoring koji traži Francuska. Francuzi predlažu sustav nadzora prema kojem bi međunarodna zajednica od završetka pregovora do ostvarivanja punopravnog članstva pratila na koji način funkcionira hrvatsko pravosuđe i jesu li reforme imale željeni učinak.
Za nadzor bi bila zadužena Europska komisija, koja bi svaka tri mjeseca morala podnositi izvještaj Vijeću EU i ocjenjivati ispunjava li Hrvatska obaveze koje je na sebe preuzela u pristupnim pregovorima. Nije sasvim jasno kakve bi bile sankcije u slučaju negativnog izvješća, ali s obzirom da bi se monitoring vršio za vrijeme procesa ratifikacije, sasvim je izvjesno da bi "palac dolje" značio nova odgađanja ulaska u EU.