CIJENE goriva na benzinskim postajama su kroz 2022. postavljale povijesne rekorde. Da će biti tako dalo se naslutiti već krajem 2021., kada je cijena prešla 11 kuna po litri za benzin i dizel. Zbog toga je vlada već u listopadu te godine donijela uredbu kojom je ograničila maksimalne cijene.
Ograničene je postavljeno na rok od 30 dana. Zatim je 7. prosinca ograničenje ukinuto, ali se vratilo 7. veljače 2022. Točno mjesec dana nakon toga su se marže trgovaca fiksirale na 75 lipa po litri, a smanjen je i iznos trošarina na benzinsko i dizelsko gorivo, za 40 lipa.
Trgovačka marža je kasnije dodatno smanjena, na 65 lipa po litri, a i trošarine su snižene za dodatnih 40 lipa. Zbog načina na koji trošarine funkcioniraju smanjena su davanja u državni proračun, ali iz državnog proračuna se ipak mora izdvajati za državne kompanije koje se zakonom financira iz trošarina.
Tako je nastala apsurdnost da su Hrvatske ceste d.o.o. cijelu 2022. po litri prodanog goriva zarađivale više od samih maloprodajnih trgovaca koji upravljaju benzinskim postajama.
Iz cijene litre goriva se financiraju tri državne kompanije
Zakon o cestama (članak 91.) određuje da se 80 lipa naplaćene trošarine po litri goriva mora prebaciti državnoj kompaniji Hrvatske ceste d.o.o. Valja podsjetiti, maloprodajna marža trgovaca iznosi 65 lipa, a vlada je najavila da će se povećati na 75 lipa.
Prilično jasno, Hrvatske ceste po litri prodanog goriva zarađuju više od kompanija koje posluju na tržištu maloprodaje naftnih derivata u Hrvatskoj. Ministar Davor Filipović je prozvao kompaniju Petrol da traži čak jednu kunu marže, što je odbio argumentom da je 75 lipa ista marža kao u Sloveniji.
Iako je državnoj kompaniji Hrvatske autoceste d.o.o. silom zakona određen prihod od litre goriva od 80 lipa, a maloprodajnim trgovcima naftnih derivata ograničen na 65 lipa (uskoro 75), to nije sve. Isti Zakon o cestama (članak 91.) određuje i da Hrvatske autoceste d.o.o. imaju pravo na 20 lipa po litri naplaćenih trošarina na gorivo.
Time se iznos koji državne kompanije zarađuju od svake prodane litre benzina i goriva penje na jednu kunu. Ali ni to nije sve jer Zakon o željeznicama (članak 18.) određuje da se dodatnih 20 lipa naplaćenih trošarina po litri benzina i dizela mora uplatiti državnoj kompaniji HŽ Infrastruktura.
To funkcionira tako da se trošarine prvo uplaćuju u državni proračun, trenutno 3.06 kuna po litri za benzin i 2.66 kuna po litri za dizel, a iz općeg državnog proračuna se po svakoj naplaćenoj litri trošarina uplaćuje u proračune državnih kompanija.
Hrvatske ceste dobivaju 80 lipa po litri, Hrvatske autoceste 20 lipa po litri, a HŽ Infrastruktura 20 lipa po litri. Ukupno je to 1.20 kuna po litri za tri državne kompanije, što znači da u općem državnom proračunu ostaje 1.86 kn/l trošarina za benzin i 1.46 kn/l trošarina za dizel. Ne samo da država od prodaje goriva zarađuje daleko više od kompanija koje ga prodaju nego više zarađuje i državna kompanija.
Hrvatske ceste, HAC i HŽ Infrastruktura su ovisni o trošarinama
Državne kompanije prilično dobro zarađuju od trošarina. Prema Odluci o davanju suglasnosti na Izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2022. godinu, koju je Hrvatski sabor donio 4. prosinca ove godine, planirani prihodi iz "drugih" proračuna iznose 1.98 milijardi kuna. To se skoro sasvim odnosi na prihode od trošarine, koje se prebacuju u Hrvatske ceste preko općeg državnog proračuna.
Prema istom tipu prijedloga za Hrvatske autoceste, iz listopada ove godine, izričito se navodi da su planirani prihodi od trošarina 427 milijuna kuna. U tom prijedlogu piše da su to "sredstva kojima Republika Hrvatska financira izvlaštenje nekretnina, građenje i održavanje javnih cesta te povrate kredita". To ipak nije dovoljno da pokrije rashode za zaposlene, koji iznose 553 milijuna kuna.
Financijski plan HŽ Infrastrukture za 2022., izmjena kojega je donesena u listopadu, planira prihode od tekućih i kapitalnih pomoći iz općeg proračuna Republike Hrvatske od 956 milijuna kuna, od čega 520 milijuna kuna na račun trošarina. Ni toj kompaniji to nije dovoljno za pokriti troškove zaposlenih, koji iznose 782 milijuna kuna.
Državne kompanije koje se financiraju iz trošarina na gorivo od tog oblika poreza, posredstvom državnog proračuna, ukupno uprihode 2.9 milijardi kuna.
Hrvatske ceste od punog spremnika goriva zarade više od trgovca
Lako je izračunati koliko tko uprihoduje od prodaje goriva. Trenutna cijena po litri eurosupera 95 je 9.63 kune. Za primjer, cijena spremnika od 45 litara iznosi 433.35 kuna, od čega 86.67 kuna odlazi na PDV (20 posto), 137.7 kuna na trošarine (31.78 posto), 29.25 kuna za maržu trgovca (po trenutnoj marži 65 lp/l, 6.75 posto), i 179.73 kune na ostale troškove (sirovina itd.).
Najveći dio cijene standardno uzima država, 224.37 kuna od potrošenih 433.35 kuna, ili 51.78 posto. Država dio tog novca prebacuje Hrvatskim cestama, Hrvatskim autocestama i HŽ Infrastrukturi. Tako posredstvom općeg državnog proračuna od punjenja 45-litarskog spremnika Hrvatske ceste zarade 36 kuna, više od trgovca (29.25 kuna). HŽ Infrastruktura i Hrvatske autoceste zarade po devet kuna.
Iznose su zaokružili na više i u eurima
Izgleda da su državne kompanije iskoristile i situaciju uvođenja eura pa su se iznosi navedeni u zakonima promijenili u eure i zaokružili na više. Tako se sad iz općeg državnog proračuna u po litri naplaćene trošarine Hrvatskim cestama uplaćuje 0.11 eura, što je prema službenom tečaju konverzije 83 lipe. Prije su dobivali 80 lipa po litri.
Hrvatske autoceste će po novome dobivati 0.03 eura po litri naplaćenih trošarina, što je prema službenom tečaju konverzije 22.6 lipa. Isto je napravljeno u Zakonu o željeznici (članak 18.), po kojem se iz trošarina financira HŽ infrastruktura.
Država je profitirala od rasta cijena dok je trgovcima ograničila maržu
Država je općenito u 2022. profitirala od rasta cijena svih proizvoda, pa tako i goriva. Prema posljednjoj verziji proračuna za ovu godinu, prihodi od PDV-a su od planiranih veći za 2.1 milijardu kuna. To je direktno rezultat rasta cijena jer se PDV nadodaje na cijenu kao postotak, pa rast cijene dovodi do rasta iznosa PDV-a.
Vlada je smanjila trošarine za ukupno 80 lipa kroz godinu, ali je ona još uvijek 3.06 kuna po litri. Prostora za daljnje smanjivanje je bilo još puno, čak i da se ne dira 1.20 kuna trošarine potrebne za financiranje Hrvatskih cesta, Hrvatskih autocesta i HŽ Infrastrukture.
Umjesto toga je izabrana strategija kojom se privatni sektor prisiljava da podnese trošak zaustavljanja rasta cijena goriva, dok je državni proračun zarađivao sve više (rast prihoda od PDV-a), a državne kompanije su zadržale svoje zakonsko pravo da se financiraju iz trošarina. Tako smo došli do situacije da Hrvatske ceste od prodaje goriva na benzinskim postajama zarađuju više od samih vlasnika benzinskih postaja.