MNOGI mladi školarci, ali i njihovi roditelji, svake se godine suočavaju s istim problemom - koju srednju školu (ili fakultet) odabrati? Je li bolje ići u gimnaziju ili u strukovnu školu, je li bolje studirati povijest ili pravo?
Situacija na tržištu rada je važna za donošenje te odluke (ako želite raditi u Hrvatskoj)
No toliko važne odluke ne moraju donositi bez ikakvih informacija o trenutnoj situaciji na našem tržištu rada. Hrvatski zavod za zapošljavanje svake godine izdaje analitički bilten u kojem se jasno vidi brzina zapošljavanja prema obrazovanju i struci te po županijama.
Tako, primjerice, možemo doznati da se u Zagrebu, u periodu od šest mjeseci nakon prijave na burzu, kuhari mnogo brže zapošljavaju od vodoinstalatera, turističko-hotelijerski komercijalisti od upravnih referenata i stomatolozi od ekonomista.
Možemo uočiti i da razina obrazovanja ne igra toliku ulogu pri brzini zapošljavanja kao struka koja se trenutno traži na tržištu rada. Jednako brzo nađu zaposlenje, na razini cijele države, oni koji su završili trogodišnju kao i oni koji su završili četverogodišnju srednju školu (u oba slučaja se 50% njih zaposli unutar šest mjeseci nakon prijave na Zavod za zapošljavanje). Nešto brže od njih se zapošljavaju oni koji su završili višu školu i fakultet (53-56%), a nešto sporije oni koji su završili gimnaziju (45,2%) i osnovnu školu (42,7%).
Značajan problem pri zapošljavanju imaju oni bez škole ili oni koji imaju samo osnovnu školu; njih se unutar pola godine nakon dolaska na burzu zaposli samo 24,6%.
Kako bismo pomogli svima koji razmišljaju o odabiru svoje buduće profesije, predstavit ćemo jedan aspekt posljedica njihove odluke - brzinu zapošljavanja u Hrvatskoj. Obradit ćemo osnovne podatke za pet županija.
Tko se najbrže zapošljava u Zagrebu?
Prema najnovijim podacima HZZ-a, sa završenom trogodišnjom srednjom školom u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji najbrže se zapošljavaju kuhari, a zatim elektromehaničari, slastičari, automehaničari, konobari, kozmetičari, frizeri i krojači, a najsporije pomoćni kuhari i slastičari te vodoinstalateri.
Unutar šestomjesečnog perioda zaposli se 59,6% kuhara koji su se prijavili na Zavod za zapošljavanje, za razliku od 35,3% vodoinstalatera.
Što se tiče četverogodišnjih strukovnih škola, na vrhu ljestvice zapošljivosti su tehničari cestovnog prometa, turističko-hotelijerski komercijalisti, grafički tehničari, medicinske sestre odnosno medicinski tehničari.
Ako razmišljate o upisu na fakultet, dobro je znati da se unutar šest mjeseci nakon prijave na burzu u Zagrebu zaposli 77,3% onih s učiteljskog studija, 74,6% stomatologa, 74,5% ekonomista (ali samo smjer financija) i 62,7% onih koji su studirali strojarstvo.
Zanimljiva je informacija da se relativno brzo zapošljavaju nastavnici povijesti, pedagozi i psiholozi.
Najteže se zapošljavaju oni koji su studirali filozofiju (31,3%), novinarstvo (34%) i socijalni rad (36,5%).
U Splitu se traže kuhari, farmaceutski tehničari i liječnici
Slična je situacija i u Splitsko-dalmatinskoj županiji. S trogodišnjom srednjom školom najbrže se zapošljavaju kuhari (55,7%), konobari (55,6%) i mesari (52,9%), a najteže pedikeri i stolari (oboje 34%)
Ako završite četverogodišnju srednju školu, brzo ćete naći zaposlenje kao farmaceutski tehničar (65,6%) i fizioterapeutski tehničar (61,7%). Nakon njih su na ljestvici tehničar za računalstvo, tehničar za elektroniku i medicinski tehničar.
Zanimljivo je da će se u Splitsko-dalmatinskoj županiji s četverogodišnjom školom najteže zaposliti dentalni tehničar (samo 20,4%), poslovni tajnik (38,8%) i građevinski tehničar (39,6%).
Što se tiče fakulteta, tu su stvari malo drugačije posložene nego u Zagrebu te se u ovoj županiji najbrže zapošljavaju oni koji završe opću medicinu (92,0%), hrvatski i engleski jezik (82,2%), industrijsko inženjerstvo (81,4%) i učiteljski studij (81,4%).
Najteže se zapošljavaju oni koji su studirali računarstvo, ekonomiju i marketing; s time da treba napomenuti da je i kod tih zanimanja zabilježena relativno brza zapošljivost, odnosno skoro 50% njih se zaposli unutar šest mjeseci nakon prijave na Zavod za zapošljavanje.
U Primorsko-goranskoj županiji traže se vozači
Što se tiče Primorsko-goranske županije, s trogodišnjom srednjom školom najbrže se zapošljavaju vozači motornih vozila (70%), a zatim slastičari i kuhari (oboje 69%) te konobari (63%).
Ako pogledamo zapošljivost s četverogodišnjim strukovnim školama, najtraženiji su tehničari za elektrotehničke strojeve, farmaceutski tehničari i komercijalisti, a najmanje su traženi dentalni i odjevni tehničari.
Ako razmišljate o upisu na fakultet, dobro je znati da se unutar šest mjeseci nakon prijave na burzu, u ovoj županiji zaposli 82,1% sa strojarstva, 75,2% s učiteljskog studija i 73% onih koji su studirali engleski i hrvatski jezik (nastavnički smjer).
Najteže se zapošljavaju oni koji su studirali primijenjenu umjetnost (36,4%) i ekonomiju (u to se ubraja i poslovni smjer – 40,6%).
Koja zanimanja se traže u Osječko-baranjskoj županiji?
U Osječko-baranjskoj županiji se s trogodišnjom srednjom školom najbrže zapošljavaju automehatroničari, vozači motornih vozila, kuhari, konobari i plinoinstalateri, a s četverogodišnjom medicinski tehničari i fizioterapeutski tehničari. S druge strane, najteže se zapošljavaju farmaceutski tehničari, kozmetičari i građevinski tehničari; mada treba napomenuti da je i tu stopa zapošljavanja unutar šest mjeseci dolaska na burzu relativno visoka (iznad 40%).
Što se tiče fakulteta, u ovoj se županiji najbrže zapošljavaju oni koji završe učiteljski studij (80,2%) te hrvatski i engleski jezik - nastavnički smjer (78%). Najteže se zapošljavaju oni koji su studirali ekonomiju (40%) i poduzetništvo (36,7%).
U svim navedenim županijama vrlo su traženi odgajatelji i odgajateljice, odnosno oni koji su završili višu školu predškolskog odgoja.
Povećavaju li fakulteti kvote za tražena zanimanja?
Mada brzina zapošljavanja ne znači automatski da se netko zaposlio u svojoj struci (možda se diplomirani novinar zaposlio kao tajnik u nekoj kompaniji i stoga odjavio s burze), ovi podaci ipak ukazuju na osnovna kretanja na tržištu rada. Zato se postavlja pitanje jesu li se naši fakulteti prilagodili tim potrebama, odnosno jesu li povisili upisne kvote za najtraženija zanimanja.
Iako je broj maturanata iz godine u godinu sve manji, Sveučilište u Zagrebu je za akademsku godinu 2019./2020. povećalo upisne kvote. Podaci pokazuju da se u nekim aspektima prilagodilo potrebama tržišta rada, a u drugima ih kompletno ignoriralo.
Primjerice, ove je godine povećalo kvotu za Učiteljski fakultet, s kojim se najbrže zapošljava u Zagrebu, s 533 2018./2019. na 586 upisnih mjesta 2019./2020.
Međutim, na studijima s područja biomedicine i zdravstva kvota je samo neznatno povećana, odnosno ove godine iznosi 813 mjesta u odnosu na prošlogodišnjih 806.
S područja tehničkih znanosti ove će se godine upisati samo 75 studenata više nego prošle, a s područja prirodnih znanosti samo 10.
S druge strane, na Ekonomskom fakultetu, koji nije na vrhu ljestvice brzine zapošljavanja u Zagrebu, ove godine ima 2545 mjesta, dok ih je prošle bilo 1575 - dakle, 970 upisnih mjesta više.
Posebice je zanimljiv fenomen studija filozofije, odnosno smjera s kojim se najteže zapošljava u Zagrebu, a gdje upisne kvote unatoč tome konstantno ostaju iste, a logika nalaže da bi se trebale smanjivati.