Ilustracija: Index (Wikipedia, 123rf)
No nisu samo djeca lužičkosrpske manjine (zapadnoslavenski narod koji živi u istočnom djelu Njemačke, u kraju poznatom i kao Lužica) odrasla uz priče i sage o tom čarobnjaku. Uz priče o njegovom junaštvu odrastale su generacije djece diljem Njemačke pa i šire, snimani su filmovi, pisani romani, skladane opere. No, njime očarana nisu izgleda samo djeca, nego i odrasli. Uvijek rado Krabatov lik oživljava Wolfgang Kraus. Stoga je radost njegovog pojavljivanja na dodjeli nagrada među djecom bila još veća, piše DW.
"Osim što sam se, na svoje čuđenje, jako lako uživio u ulogu, na iznenađenje svih je moja sličnost s Krabatom iz priče bila nevjerojatna. Tako sam potaknut podrškom ostalih nastavio glumiti. S vremenom su me sve češće zvali da sudjelujem u svakoj prigodi u kojoj se pojavljuje Krabat i tako sam s vremenom postao Krabat", priča Wolfgang u razgovoru za DW. A nevjerojatna je i priča koja veže Wolfganga i Krabata. Povjesničar koji je istraživao povijesni lik Krabata, otkrio je da Wolfgang živi upravo na posjedu koji je prije četiri stotine godina pripadao samom Krabatu!
Žumberački uskok došao je braniti granice kršćanstva, a sve ostalo je povijest
"Krabatov identitet otkriven je zahvaljujući već spomenutom gospodinu Schröteru koji je dugih devet godina istraživao njegovo porijeklo. "Znali smo da je Hrvat jer ime Krabat upravo znači Hrvat, kako su ga i zvali Lužički Srbi, no posebnog traga osim ploče u crkvi u Wittichenau nismo imali", priča Hans Jürgen Schröter za DW.
Postojalo je devet različitih načina kako se njegovo ime pisalo, a temeljitim istraživanjem različitih povijesnih dokumenata utvrđeno je kako je Krabat zapravo Janko Šajatović, žumberački uskok koji je davne 1658. godine došao na sjever Njemačke braniti granice kršćanske Europe. Nakon vojnih dostignuća ostao je živjeti u Groß Särchenu gdje je ljude učio isušivati močvare, graditi mlinove, a pokrenuo je i poljoprivredu. Pripisivale su mu se nadnaravne moći i junaštvo - pa su o njemu napisane i brojne legende.
Dok su u Njemačkoj, zahvaljujući mnogim pričama, knjigama i filmovima, a i novijim saznanjima, Krabatov lik i djelo prilično poznato, u Hrvatskoj su rijetki čuli za njega. Mnoga društva, škole, udruge i proizvodi u lužičkom kraju nose njegovo ime. Kako je i Krabat prije četiri stotine godina pokušao cijeli taj močvarni kraj pretvoriti u plodno područje, pokrenuta je cijela paleta proizvoda koji nose njegovo ime: limunada, pivo, likeri, mliječni proizvodi.
Štoviše, aktualna njemačka politika i atmosfera u društvu dali su mu novo značenje i dimenziju. Možete li zamisliti da jedna izbjeglica dođe u Njemačku i ostavi toliki trag u kraju u kojemu živi da se svi žele ugledati na njega? Iz današnje perspektive to možda izgleda drugačije, no prije četiri stotine godina Janko Šajatović bio je tek žuberački uskok - izbjeglica koji je svoj novi dom pronašao među sjevernim slavenskim narodom Lužičkih Srba, piše DW.