Hoće li se Samoborček, jedan od najpoznatijih hrvatskih vlakova, u dogledno vrijeme ponovno provozati na pruzi koja povezuje zapadni dio Zagreba s gradovima Sveta Nedelja i Samobor, protežući se sve do Bregane na granici sa Slovenijom? Iako je nekad popularni vlak ostao u kolektivnoj memoriji Zagreba i njegove najšire okolice, obnova njegova prometovanja još je u fazi "papirologije", projektiranja i sabiranja dokumentacije, kao i iznalaženja putova financiranja.
Vraća li se Samoborček?
O obnovi željezničke pruge i vlaka za Samobor – koji se posljednjih desetljeća svog poslovanja do konačne zadnje vožnje 31. prosinca 1979. nazivao Srebrna strijela – u javnosti se govori još od prošlog stoljeća. Nostalgiji za Samoborčekom svakako pridonosi i po ocjenama filmske kritike najbolji i najgledaniji hrvatski film svih vremena Tko pjeva zlo ne misli Kreše Golika, čiji se dio odvija u vlaku za Samobor, koji je tada još vukla parna lokomotiva uskotračne željeznice.
Ozbiljniji pokušaji izrade projekta nove pruge Podsused – Sveta Nedelja – Samobor pokrenuti su još 2006. godine, kada je bilo najavljeno kako će se ona spajati na postojeću trasu zagrebačke prigradske željeznice koja ide od Zaprešića do Dugog Sela.
Prije desetak godina, 2013., Hrvatske željeznice objavile su kako imaju projekt od 65 milijuna eura za prugu normalnog kolosijeka do Samobora. "Osigurano" je bilo 36 milijuna kuna, a ostatak novca trebao je doći, te godine kada je Hrvatska ušla u EU, iz fondova Unije. Novac nije stigao – projekt je ocijenjen preskupim i danas je još uvijek u fazi "evaluacije" i izrade projekata.
U Hrvatskim željeznicama – Infrastrukturi za Index su to objasnili na sljedeći način.
"Projekt željezničke pruge Podsused Tvornica – Samobor – Bregana iz 2013. godine nije prihvaćen za EU financiranje, odnosno nisu bila osigurana sredstva za njegovu realizaciju. S obzirom na visoke troškove izgradnje projekta iz 2013. godine, izrađena je dodatna analiza - opcija spoja Samobora s Podsusedom, a u cilju razrade novih, financijski manje zahtjevnih rješenja koja bi se koristila kao podloge za daljnju izradu studijske i projektne dokumentacije."
U štedljiviji projekt uključile su se i jedinice lokalne samouprave.
"Na temelju sporazuma o poslovno-tehničkoj suradnji između Integriranog prometa zagrebačkog područja, Grada Samobora, Grada Svete Nedelje te HŽ Infrastrukture, u rujnu 2023. godine pokrenuta je izrada studije izvodljivosti optimalnog modela javnog prijevoza srednje-visokog kapaciteta između područja Grada Samobora, Grada Sveta Nedelja i Grada Zagreba, s rokom izrade od dvanaest mjeseci, pri čemu je jedna od varijanti i optimalno rješenje u prethodno izrađenoj analizi opcija. Studija je trenutno u fazi razrade i evaluacije varijantnih rješenja u koja će kasnije biti uključeno i nadležno ministarstvo, odnosno savjetodavna tijela Europske komisije, a sve s ciljem razrade i odabira optimalnog rješenja, prihvatljivog za EU financiranje", naglašavaju u HŽ Infrastrukturi.
Drugim riječima, na projektu Samoborček i dalje se radi pa se čak može reći da dobre vijesti možemo očekivati ove jeseni.
Zurovec: Najveći problem je što je projekt završio pod škarama HŽ-a
Vrlo aktivan promicatelj projekta je gradonačelnik Svete Nedelje i saborski zastupnik Fokusa Dario Zurovec, koji je inicirao i sastanak s nadležnim ministrom Olegom Butkovićem na tu temu još 2021. godine te je u svibnju 2023. tražio da se njegovom gradu isplati subvencija od 200 tisuća eura iz državnog proračuna za izradu projektne dokumentacije.
Novac nije dobio – tražio ga je prilikom rebalansa proračuna – no pritom smo saznali kako Svetoj Nedelji i Samoboru treba partner u tom dugoročnom projektu koji bi unaprijedio kvalitetu života u zapadnom dijelu zagrebačke regije.
"Prije nekoliko godina bilo je ponovnih govora o projektu pruge koji bi išao trasom Podsused – Sveta Nedelja – Samobor, odnosno završio bi u naselju Bregana kako bi trasa stala prije same granice i time ne bi bila međunarodna željeznica. Najveći problem bio je taj što je projekt završio pod škarama HŽ-a", kaže Zurovec za Index.
Dok je projekt bio na čekanju, fond JASPERS Europske komisije i Europske investicijske banke odbacio ga je zbog naraslih troškova.
"Kada smo se ponovno uključili u priču oko realizacije projekta negdje oko 2020. godine, osobno sam otišao kod ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića kojemu sam naglasio kako je to izuzetno dobar i vrijedan projekt te da ćemo se uključiti maksimalno oko realizacije. Protekom vremena sam iznos projekta je toliko narastao da je JASPERS projekt odbacio. Nama je sada cilj iznos projekta maksimalno moguće smanjiti jer je već aktivirana građevinska dozvola za izvedbu električnih instalacija", objašnjava Dario Zurovec.
Zurovec ima prijedlog
Gradonačelnik Svete Nedelje ima i konkretni prijedlog, koji objašnjava za Index: "Zalažemo se da se projektom obuhvati stajalište u Svetoj Nedelji i Samoboru te završno stajalište u Bregani, a ako je moguće da dio bude pokriven i izveden baterijskim sustavom, odnosno sustavom rampa. Trenutno je opet u izradi studija izvodljivosti sada optimalnog prijevoza od strane resornog ministarstva i JASPERS-a, ali moram istaknuti kako je ovog puta i JASPERS blaži s obzirom na to da su i sami naši zahtjevi manjeg obima."
"U kojem će se roku to izvesti zaista ne znam, no svakako bih volio da se izvedba ubrza i da ne gomilamo izradu studija na studiju kada predviđenu trasu pruge čuvamo i ista je ucrtana u našim prostornim planovima još od davnih dana. Na koridoru trase se ne može graditi već godinama, a pomaka na izvedbi željeznice nema i to je ono što nas ljuti. Maksimalno ću se zalagati za izvedbu ovog projekta što prije te ga podržati u svim sferama", naglasio je gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec.
O planu ozbiljno razmišljaju i u Zagrebačkoj županiji.
U Upravnom odjelu za promet i komunalnu infrastrukturu Zagrebačke županije za Index su rekli: "Master plan prometnog sustava Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije iz 2020. godine, koji predstavlja strateški dokument razvoja prometa do 2030. godine, prepoznao je problem otežane integracije javnog prijevoza putnika u zapadnom dijelu obuhvata Master plana, u smjeru grada Samobora i Bregane, zbog nepostojanja željezničke linije na dionici Podsused – Samobor – Bregana, a koja je bila u funkciji od 1901. do 1979. godine."
"Dokumentom je utvrđeno da zamjenski sustav javnog prijevoza putnika nije na odgovarajućoj kvaliteti pružanja usluge i kapaciteta, a što je dovelo do smanjenja kvalitete sustava javnog prijevoza putnika na tom dijelu obuhvata Master plana. Zagrebačka županija nije nadležna za gradnju spomenute željezničke linije, no s obzirom na to da se radi o našem administrativnom području, aktivno je u svim dosadašnjim fazama sudjelovala na radnim sastancima", poručili su iz Zagrebačke županije.
Kolodvor izgrađen prije 10 godina. Perona nema na vidiku
Grad Samobor možda je najdalje otišao u konkretnim poslovima – kolodvor izgrađen prije desetak godina ima i izlaz na željezničke perone kojih, doduše, nema na vidiku.
"Povratak željeznice u Samobor je projekt čiju realizaciju dugi niz godina priželjkuju brojni građani, a sada postoji i politička volja da se po tom pitanju poduzmu konkretni koraci, i to ne samo u Samoboru već i Zagrebu te Svetoj Nedelji. O projektu željeznice koja će povezati Samobor, Svetu Nedelju i Zagreb razgovarala sam s gradonačelnicima Svete Nedelje i Zagreba i pozitivno je to što smo složni oko toga da treba inzistirati na realizaciji tog važnog projekta. Zato smo pokrenuli izradu Studije izvodljivosti u svrhu izgradnje željezničke pruge Podsused - Samobor – Bregana. Studija je temelj za realizaciju projekta koji bi se mogao financirati sredstvima iz fondova Europske unije, a pozitivno je i to što je koridor pruge ucrtan u Generalni urbanistički plan grada Samobora, što je izrazito važno za projekt te je riješena većina imovinsko-pravnih odnosa na trasi pruge", objasnila je za Index gradonačelnica Samobora Petra Škrobot.
Samoborska gradonačelnica Petra Škrobot kaže kako taj "projekt ima višestruki značaj i velike benefite ne samo za Samobor već i za Zagreb, jer bi prometna povezanost bila puno bolja, promet bi se odvijao brže, a ključno je to što bi se gužve značajno smanjile te bi se rasteretila parkirna mjesta u Zagrebu, jer znamo koliko teško je naći slobodno parkirno mjesto u Zagrebu".
"Željeznica bi olakšala putovanje ne samo građanima koji iz Samobora na dnevnoj bazi migriraju u Zagreb zbog posla i obratno već i planinarima te izletnicima koji rado dolaze na Samoborsko i Žumberačko gorje i brojne manifestacije u Samobor, jer sve smo poželjnija turistička destinacija u kontinentalnoj Hrvatskoj. Željeznica bi imala velik utjecaj na daljnji razvoj grada te na razvoj turizma i turističke ponude."
Ekološka održivost
Gradonačelnica Škrobot ističe i ekološku održivost željezničkog povezivanja Zagreba i Samobora: "S ekološkog aspekta, razvijanje željeznice smanjilo bi stvaranje emisije stakleničkih plinova, a što je u skladu sa zelenim politikama na razini Europe. Kako bi se ubrzala dekarbonizacija, potrebno je razvijati željeznički prijevoz putnika i robe, jer taj oblik prometa je najodrživija vrsta prijevoza s obzirom na to da je odgovoran za stvaranje jako malog postotka ukupnih emisija stakleničkih plinova. Zbog svega navedenog smatram da je projekt željeznice nužan i izvediv te da se treba maksimalno angažirati i iskoristiti sve mogućnosti koje se pružaju, na svim razinama, od lokalne do državne i europske."
"Što se tiče autobusnog kolodvora u Samoboru, koji je izgrađen 2011. godine, u idejnom projektu planirana je i željeznica, no to je ostalo samo na ideji, pa će biti potrebno razraditi taj projekt. Naime, sve potrebno za dolazak željeznice planirano je na višoj etaži od postojećeg autobusnog kolodvora, pa je tada u sklopu kolodvora napravljeno samo okno za lift. No, tu se stalo. Grad Samobor će biti podrška projektu izgradnje željeznice i potrebne infrastrukture te ćemo napraviti sve što je u našoj moći da se projekt realizira", rekla je gradonačelnica Škrobot.
Profesor Fakulteta prometnih znanosti: Taj željeznički pravac je nužnost i prijeka potreba
Stručnjaci nemaju dvojbe o koristi pruge od Podsuseda prema Bregani, čija bi posljednja postaja bila udaljena – kao i nekada – svega stotinjak metara od slovenske granice.
Dr. Borna Abramović, profesor na katedri željezničkog prometa Fakulteta prometnih znanosti, za Index kaže: "Nažalost, krajem 70-ih godina prošlog stoljeća provodila se masovna politika zatvaranja željezničkih pruga. Takvu je sudbina snašla i željezničku pruga Zagreb - Samobor - Bregana. Ideja ponovne uspostave željezničkog prometa na relaciji Zagreb - Samobor - Bregana nikada nije bila stavljena u stranu.
Prvi ozbiljni koraci su napravljeni početkom 2000-ih kada su izrađena dva temeljna dokumenta - idejni projekt pruge Podsused Tvornica - Samobor - Bregana i Investicijska studija. Potrebno je naglasiti kako je investicijska studija dokazala neupitno i jednoznačno kako je potrebno ponovo sagraditi prugu i uspostaviti željeznički promet između Zagreba i Samobora te Bregane. Nakon toga se pristupilo izradi glavnog projekta te izdavanju građevinske dozvole."
Prema mišljenju profesora Abramovića, taj željeznički pravac je nužnost i prijeka potreba.
"Željeznička pruga koja povezuje Zagreb sa Svetom Nedeljom, Samoborom i Breganom nužna je za povećanje mobilnosti stanovništva. Svakako je potrebno naglasiti kako bi vrijeme putovanja između Samobora i Zagreba bilo svega tridesetak minuta. Tako bi se značajno poboljšala kvaliteta života stanovništva navedenog područja.
Nadalje, željeznički promet pozitivno sudjeluje u procesu dekarbonizacije te smanjenju prometnih nesreća i nezgoda, kao i buke i vibracija u odnosu na cestovni promet. Sve navedene prednosti nedvojbeno potvrđuju činjenicu da je potrebno izgraditi novu prugu te uspostaviti promet. S obzirom na ciljeve prometne i zelene politike Europske unije, ovakva se investicija u potpunosti može financirati iz sredstava različitih razvojnih fondova Europske unije."
Koliko je tema Samoborčeka aktualna, pokazuje i činjenica da se o njemu pišu diplomski radovi na zagrebačkom Fakultetu prometnih znanosti. Iva Magaš je u svibnju 2021. obranila rad pod naslovom Izgradnja nove željezničke pruge Podsused - Samobor - Bregana, u kojem se navodi: "Željeznička pruga Podsused Tvornica – Samobor – Bregana projektirana je kao pruga za obavljanje prigradskog putničkog prijevoza. Sama izgradnja koncipirana je u dvije faze. Prva faza sastoji se od izgradnje pruge od kolodvora Podsused Tvornica do Perivoja, a druga faza od Perivoja do kolodvora Bregana.
Izgradnja pruge Podsused Tvornica – Samobor – Perivoj imat će veliku važnost za mnogobrojne putnike iz grada Samobora i Svete Nedelje, ali i okolnih naselja Bregane, Domaslovca, Strmca, Orešja i Bestovja koji svakodnevno putuju prema Zagrebu. Korištenje željezničkog prijevoza smanjit će i prometne gužve na cestama, osigurati poboljšanje demografske slike gradova Samobora, Svete Nedelje, ali i njene okolice, pridonijeti gospodarskom i turističkom razvitku i boljoj povezanosti s gradom Zagrebom."
U Turističkoj zajednici Zagrebačke županije ne kriju podršku ovom projektu.
"Turistička zajednica Zagrebačke županije podržava sve infrastrukturne projekte zelenog prstena. Sa sigurnošću možemo reći da legendarni vlak Samoborček ima posebno mjesto i ulogu u razvoju turizma", naglasili su za Index.
Mnogima bi novi Samoborček olakšao svakodnevni život
Ipak, malo je onih koji se sjećaju starog Samoborčeka koji je uskotračnom prugom prometovao do Bregane, s desetak usputnih stajališta, između 1901. i 1979. godine. Samoborski kolodvor nalazio se na Trešnjevci, u Adžijinoj ulici, a trasa je vodila preko Nove ceste i Selske ceste, presijecala je Stubičku, Klanječku i Zagorsku ulicu te se pružala usporedo s prugom normalnog kolosijeka do Podsuseda. Tamo je željezničkim mostom premoštavala Savu i nastavljala put do Bregane. Jedna od omiljenih stanica bila je kod nekadašnjeg kupališnog kompleksa Šmidhen, koji više ne postoji.
Ostaci vlaka vidljivi su – osim dijelova nasipa i pokoje stanice, u zagrebačkom Tehničkom modelu Nikola Tesla nalazi se Samoborčekova parna lokomotiva. Druga lokomotiva ukrašavala je, zajedno s nekoliko otvorenih starinskih vagona, jedan samoborski park, a sada je na restauraciji.
Nakon parnih lokomotiva, od 1959. godine vlak su vukle dizel lokomotive, a cijela kompozicija nazivala se Srebrna strijela. Gradska željeznica od Zagreba do Samobora nikad nije bila u sastavu tadašnjih Jugoslavenskih željeznica. Ugašena je spajanjem sa ZET-om, kada je procijenjeno da je autobusni prijevoz dovoljan za prometovanje između Zagreba i Samobora.
Kada bi planovi Hrvatskih željeznica i gradova Zagreba, Svete Nedelje i Samobora mogli oživjeti napuštenu trasu pruge, stručnjaci oklijevaju prognozirati. Sve je u novcu, ali kako je Ministarstvo prometa, mora i infrastruktura najavilo značajna ulaganja u željeznički prijevoz, dok Hrvatske željeznice rade i na projektu pruge od Podsuseda do Bregane uz pomoć europskih sredstava, nije nemoguće da se ostvari želja stotina tisuća ljudi kojima bi novi Samoborček olakšao svakodnevni život.