UNATOČ nesumnjivoj pobjedi francuske diplomacije u Ujedinjenim narodima, u Parizu prevladava osjećaj da je ovo posljednji vikend mira pred neizbježnu američku intervenciju u Iraku.
Francusko "No", uz njemačko "Nein" i rusko "Njet", odoljelo je svim iskušenjima i diplomatska konfrontacija u Vijeću sigurnosti je po svemu sudeći sada završena, jer odnos snaga između "ratnog", "proturatnog" i "neodlučnog" tabora ostaje nepromijenjen: 4-5-6.
"Ratno vijeće na Azorima" - naziv je koji su francuski mediji jedinstveno dali summitu između američkog predsjednika Georgea W. Busha, te britanskog i španjolskog premijera Tonyja Blaira i Jose Maria Aznara.
Svrha je tog sastanka, ocjenjuju mediji, maskiranje diplomatskog poraza u Vijeću sigurnosti i priprema novog američkog koraka do kojega bi moglo doći već u utorak navečer, kad bi se američkoj i svjetskoj javnosti, kako se očekuje, trebao obratiti američki predsjednik Bush.
Posljednji britanski prijedlog o "šest uvjeta" francuska je diplomacija glatko odbacila - "i prije samih Iračana", kako je kronološki precizno i ironično naglasio glasnogovornik Bijele kuće. Najnovija inicijativa predsjednika Busha, najava novog mirovnog plana za izraelsko-palestinski sukob, ocjenjuje se kao manevar kojim se žele ublažiti kritike američke politike u arapskome svijetu i Europi, manevar "koji ne vodi nikamo jer pada upravo u trenutku kad Bush saziva svoje odane pristaše na Azorima", naglašava se u uvodniku "Liberationa".
Uz konstataciju da se prekoatlantski jaz stalno produbljuje, "Figaro" naglašava kako je francusko-američka konfrontacija izraz suprotnosti koje nadilaze i samu iračku krizu te da ona zapravo pokazuje razlike u gledanjima oko načina na koji bi svijet trebao biti uređen.
"U kakvom svijetu želimo živjeti?", upitao se francuski predsjednik Jacques Chirac za svog posljednjeg obraćanja javnosti i, u tom kontekstu, vladi blizak "Figaro" ističe: "U Chiracu, prvaku tabora mira, Sjedinjene Države, ali i ostatak svijeta, vide onoga koji se najviše suprotstavlja unipolarnom svijetu američkoga carstva".
Pitajući se tako o dubljim razlozima ovoga već konzumiranog američko-francuskog razvoda, komentatori nabrajaju kolateralne štete po Ujedinjene narode, NATO i Europsku uniju, ili razmatraju moguće posljedice jednostrane vojne intervencije po cijelu regiju.
U Parizu prevladava osjećaj kako će izostati očekivani "demokratski domino" u cijeloj regiji, jer intervencija za sobom povlači razbijanje osjetljive etničke i vjerske ravnoteže koja kako-tako opstaje još od konca "otomanskog poretka" i slabljenje laičkih režima u arapskome svijetu koji počivaju na vrsti legitimiteta sličnom onom u Bagdadu, primjerice u Alžiru, Egiptu, Siriji i Tunisu.
Posebno se ističe oklijevanje Turske, koja unatoč golemoj "financijskoj mrkvi" ne žuri u prekrajanje Mezopotamije i raskomadavanje Iraka, iz straha da ne izazove kurdski ustanak u području Kirkuka i Mosula, ali i kod kuće, u turskom dijelu Kurdistana.
Oslanjanje pak na šiitsku većinu u Iraku moglo bi voditi snažnim sunitskim frustracijama te porastu šiitskih aspiracija i u drugim dijelovima Arapskoga poluotoka i Bliskog istoka.
Budući bi se mirovni poredak na Eufratu i Tigrisu tako mogao, sa zebnjom ističu pojedini francuski analitičari, očitovati kao repriza "Versailleskoga poretka" - mirovnog ugovora koji je u sebi sadržavao klice još većeg rata.
Francuska traži napuštanje "ratne logike"
Francuski ministar vanjskih poslova Dominique de Villepin rekao je kako vjeruje da Washington sada polazi od pretpostavke da rat može početi u roku od nekoliko dana, te je pozvao na hitno preispitivanje iračke krize na razini UN-a.
Villepin je, govoreći za televizijsku postaju France 2, rekao da bi Francuska mogla prihvatiti kompromis glede nekih pitanja, poput rokova za inspekcije, ali da ne može prihvatiti automatsko dopuštanje rata.
"Francuska je spremna na kompromis, na temelju vrlo tijesnog roka za inspekcje, ali ne i na ultimatum i ne na automatsko pribjegavanje sili", rekao je Villepin.
Francuski ministar vanjskih poslova je istodobno, u interviewu listu Journal de Dimanche, pozvao sudionike američko-britansko-španjolskog summita u nedjelju na Azorima da ne popuste "logici rata". Po njegovom mišljenju, događa se "začuđujuća situacija" u kojoj je u tijeku ubrzani hod prema ratu, dok je istodobno velika većina članica Vijeća sigurnosti protiv rata.