Građani misle da su vladine mjere nedovoljne, evo što bi njima najviše pomoglo

Foto: Kristina Stedul Fabac /PIXSELL

OVAJ tjedan vlada treba potvrditi paket mjera za ublažavanje udara energetske krize. O tome se razgovaralo danas na sjednici šireg Predsjedništva HDZ-a. 

Promocija plus je za RTL napravila istraživanje koje otkriva što građani misle o dosad poduzetim mjerama pomoći, ali i što sami predlažu Banskim dvorima.

Što građani misle o mjerama?

Da mjere kasne, a usto su nedovoljne smatra više od 37 posto. Četvrtina mjere uopće ne vidi (smatra 25.4 posto ispitanika). 

Jako kasne, ali i djelomično pomažu smatra 14 i pol posto ispitanih. A iako dijelom kasne, dosta su dobre - vidi to tako 12 posto anketiranih. Da su mjere pravovremene i dobre pa će i pomoći onima kojima je potrebno - smatra manje od pet posto.

Glasači HDZ-a najviše podupiru mjere

Očekivano, najviše je birača HDZ-a koji podupiru mjere (oko 60 posto), dok birači oporbenih stranaka i ljevice (njih oko 70 posto i u SDP-u i Možemo) i desnice dominantno o njima ne misle dobro (njih nešto više od 70 posto u Mostu i Domovinskom pokretu).

Vlada je od početka godine poduzela nekoliko mjera - zamrzavale su se cijene goriva, reagirali su u sustavu poreza. Kojih se mjera građani sjećaju?

Ograničenje cijena goriva je na prvom mjestu (41 posto), potom jednokratna potpora umirovljenicima - takozvani energetski dodatak iz proljeća (21.7 posto), dok petina navodi niži PDV na dio namirnica (20.4 posto), a potom i na plin za kućanstva (14.5 posto).

Slijede nedavna odluka o ukidanju PDV-a na solarne panele (13.3 posto), ograničenje rasta cijene električne energije za kućanstva (12.7 posto), dok je 16 posto uvjereno kako mjera uopće nije bilo.

Najviše građana želi da se zamrznu cijene osnovnih namirnica

Brojne europske države su već predstavile svoje mjere. Građani su upitani što oni žele. Više od četvrtine njih bi zamrznulo cijene osnovnih namirnica (28.4 posto), potom žele ograničenje cijena plina i goriva (16.2 posto).

Oko 10 posto misli da treba dati dodatak svima s malim primanjima - zbog nikad veće inflacije, ali i nezaposlenima.

Gotovo je podjednak broj onih koji predlažu energetski dodatak za umirovljenike s niskim mirovinama (9.9 posto), kao i onih koji bi zbog vala poskupljenja dodatak dali svima (9.6 posto). Znatno manje građana predlaže oporezivanje ekstraprofita (6.3 posto), veće socijalne naknade (6.2 posto), dodatak za svako dijete (5.4 posto) ili energetski dodatak za siromašnije (3.9 posto).

Napomena: Istraživanje je provedeno od 1. do 3. rujna na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka: ± 2.7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.