Grčka vlada najavila je dva nova rješenja u pokušaju obuzdavanja jedne od najgorih stambenih kriza u Europi. Uvođenjem socijalnog najma i socijalnih stanova nastoji se ublažiti pritisak na tržište nekretnina, no mnogi sumnjaju da će te mjere biti dovoljne za rješavanje duboko ukorijenjenih problema, piše Euronews.
Ministrica socijalne kohezije i obitelji, Domna Michailidou, opisala je ove mjere kao "složen alat" koji zahtijeva suradnju više aktera. Projekti socijalnog stanovanja temeljit će se na mobilizaciji dugo zanemarene javne imovine, poput neiskorištenog državnog zemljišta.
U suradnji s Ministarstvom obrane, za nove stambene inicijative iskoristit će se neaktivne vojne lokacije. Već su odabrana tri bivša vojna kampa u Ateni, Solunu i Patrasu. Cilj prve faze programa je izgradnja između 1.500 i 1.700 stambenih jedinica namijenjenih kućanstvima sa srednjim prihodima.
"Naš cilj je da vrlo brzo imamo povećan stambeni fond, točno tamo gdje je to potrebno, u srcu urbanih centara u Ateni, Solunu i Patrasu", izjavila je Michailidou.
Druga mjera, socijalni najam, podrazumijeva partnerstvo javnog i privatnog sektora s ciljem preuređenja postojećih, napuštenih zgrada. Prema tom modelu, privatni investitor bi preuzeo obnovu zgrada u javnom vlasništvu, a zauzvrat bi državi prepustio najmanje 30% novoizgrađenih domova.
Ministrica je pojasnila: "Povećavamo stambeni fond, koristimo stagnirajuću javnu imovinu i stvaramo novo socijalno stanovanje tamo gdje postoji potreba."
Unatoč optimizmu Vlade, sudionici na tržištu nekretnina upozoravaju da će ove mjere, iako već primijenjene u drugim europskim zemljama, biti teško provesti u Grčkoj. Jedan od glavnih problema je složen vlasnički status mnogih javnih nekretnina, čije rješavanje može trajati mjesecima, pa čak i godinama.
Dodatni problem predstavljaju iznimno dugotrajni postupci za dobivanje dozvola za nove stambene projekte. Zbog toga stručnjaci s tržišta pozivaju na "ubrzane" procedure, slične onima koje su bile na snazi tijekom priprema za Olimpijske igre.
Nedavna studija grčke platforme za nekretnine Prosperty otkriva ozbiljne probleme ponude i potražnje na tržištu. Većina dostupnih nekretnina je stara, izgrađena 1960-ih i 1970-ih, a tek svaka deseta je renovirana. Trenutno je na prodaju oko 131.000 nekretnina, a za najam 45.000, no mnoge ostaju prazne i do dvije godine zbog nesrazmjera između cijene i kvalitete.
Prosječna tražena cijena nekretnine doseže 300.000 eura, odnosno oko 2.500 eura po četvornom metru. Novogradnje su uglavnom rezervirane za kupce visoke platežne moći, s cijenama koje za luksuzne opcije često premašuju 6.000 eura po četvornom metru. Istovremeno, stopa vlasništva nad nekretninama pala je za 12%, a mladi i obitelji sve teže dolaze do vlastitog doma zbog visokih predujmova za hipotekarne kredite.
Studija platforme Prosperty predlaže niz rješenja, uključujući programe najma s opcijom kupnje uz državnu potporu te proširenje vladine inicijative "Moj dom" za stambene kredite za mlade. Također se poziva na dodatna državna jamstva i ciljane porezne olakšice.
Među ostalim mjerama ističu se progresivni porez na prazne stanove u kritičnim zonama, prenamjena poslovnih prostora u stambene jedinice te stvaranje jedinstvene baze podataka o nekretninama (MLS). Cilj potonje mjere je stati na kraj netransparentnosti u oglasima i suzbiti nerealno visoke cijene.
"Transparentnost je ključna za popravak tržišta", naglasio je Antonios Markopoulos iz Prospertyja, napominjući da bez jasnih podataka nitko ne može imati potpunu sliku o stvarnoj dostupnosti nekretnina. Zaključak studije je jasan: rješavanje krize zahtijeva ne samo novu gradnju, već i inovativne alate, veću transparentnost te politike koje potiču vlasništvo i olakšavaju pristup kreditima.