PREGOVORI o restrukturiranju grčkog duga danas su i službeno propali. Banke i ostali vjerovnici povukli su se iz pregovora s Atenom, jer "ponude grčke vlade nisu naišle na odobravanje svih uključenih stranaka", javlja Financial Times.
Pritom se misli na ugovor koji su privatni vjerovnici Grčke i čelnici eurozone potpisali u listopadu, u kojem su se ovi prvi pristali na "šišanje duga", odnosno obvezali su se da će se odreći povrata duga u iznosu od 100 milijarda eura kako bi se spriječio nekontrolirani stečaj zemlje.
Bez dogovora slijedi bankrot
Postizanje dogovora o polovičnom otpisu grčkog duga nužan je preduvjet za implementaciju bailout paketa, odnosno primanje nove tranše novca od MMF-a i EU-a. Alternativa postizanju dogovora vjerojatno će biti proglašenje bankrota, odnosno stečaja zemlje. To bi Grčku učinilo prvom razvijenom zemljom koja se morala odlučiti na taj očajnički potez u zadnjih 60 godina.
Bankrot bi mogao biti proglašen već u ožujku kada na naplatu stiže 14,5 milijardi eura duga.
Grčki mediji pišu kako su pregovori zapeli zbog visokih kamatnih stopa koje traže banke. Grčka je navodno spremna pristati samo na četiri posto, dok pregovarači iz privatnog sektora za nove obveznice koje će dobiti u zamjenu za stare traže najmanje petpostotnu kamatu.
Lešinarski fondovi ucjenjuju Grčku i glavne vjerovnike
BBC pak navodi kako problem stvaraju takozvani "lešinarski fondovi" koji su jeftino kupili grčke obveznice. Riječ je o spekulatornim fondovima koji su specijalizirani za proganjanje dužnika koji se nađu u lošoj situaciji, te ih onda tjeraju da dug vrate u potpunosti.
Njihova taktika, koja se očitava i u ovom slučaju, jest ta da stave veto na dogovor između dužnika i njegovih glavnih vjerovnika, s nadom da će na taj način ucjenom isposlovati povlašten položaj za vlastite pozajmice u sklopu tog sporazuma.