Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u četvrtak je sugerirao da je Hrvatska proglasila trojicu crnogorskih političara nepoželjnima zbog izglasane rezolucije o Jasenovcu, no i zbog drugih poteza susjedne države poput imenovanja lokacija po ratnim zločincima.
MVEP je ranije u četvrtak priopćio kako Hrvatska zbog narušavanja dobrosusjedskih odnosa proglašava nepoželjnima prosrpskog i proruskog predsjednika crnogorske skupštine Andriju Mandića, zastupnika Milana Kneževića te potpredsjednika vlade iz redova demokrata Aleksu Bečića.
Grlić Radman: Njih trojica su vodila do pogoršanja odnosa
MVEP piše kako su oni proglašeni nepoželjnima u Hrvatskoj zbog "sustavnog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa" i "kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutarnje političke svrhe".
Grlić Radman je kasnije rekao da su njih trojica svojim radom i aktivnostima "vodili do pogoršanja odnosa" dviju zemalja. Po njegovim riječima, Crna Gora je povukla potez "koji ne doprinosi dobrosusjedskim odnosima" dan nakon što je od Europske komisije dobila zeleno svjetlo o ispunjenosti privremenih mjerila.
Crnogorska skupština je tada, krajem lipnja, donijela rezoluciju o Jasenovcu glasovima prosrpskih stranaka koje su to smislile kao odgovor na rezoluciju o Srebrenici koju su izglasali Ujedinjeni narodi, uz glas Podgorice.
Hrvatski politički vrh, ali i crnogorski političari, to su ocijenili kao pokušaj Srbije da pogorša odnose između Zagreba i Podgorice i europski put Crne Gore, europskom članstvu najbliže zemlje. Za rezoluciju je glasao 41 zastupnik, između ostalih iz redova stranaka Mandića, Bečića i Kneževića.
"Dobrosusjedski odnosi su ključna stavka na putu prema EU"
Grlić Radman u četvrtak je poručio da su dobrosusjedski odnosi i regionalna stabilnost ključna stavka na putu prema Europskoj uniji, a da je Podgorica tom odlukom pokazala da nije usmjerena prema europskim vrijednostima.
Hrvatska je desetljećima prema Crnoj Gori "pokazivala dobrohotnost i dobrotu", snažno ju podržavajući i pomažući joj na europskom putu, no izgleda da je Podgorica to "protumačila kao slabost".
"Hrvatska je davala šansu politici Crne Gore, nikad se nismo htjeli miješati u njezinu unutarnju politiku, no ova situacija nas ipak zabrinjava, to nije dobro", rekao je Grlić Radman, dodavši kako Hrvatska ipak ostaje saveznik i partner.
"Blokiranje nije europska vrijednost"
Ministar je rekao da Hrvatska zbog toga vjerojatno neće blokirati Crnu Goru na europskom putu jer "blokiranje nije europska vrijednost" te postoje drugi mehanizmi kojima se može utjecati na neke odluke.
Podsjetio je da Crna Gora za zatvaranje 23. poglavlja, onog o pravosuđu i temeljnim pravima, mora riješiti pitanje procesuiranja ratnih zločina na zapovjednoj razini, nestalih, odštete logorašima i zaštiti hrvatske manjine.
Grlić Radman naglasio je kako su odnosi pogoršani već ranije odlukom da se bazen u Kotoru preimenuje po bivšem stražaru zloglasnog logora Morinj, sprječavanjem njegovog posjeta školskom brodu Jadran u Tivtu i pokušajima imenovanja ulica po Ratku Mladiću i Pavlu Bulatoviću.